Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije započela s isplatom poticaja za sanaciju krovišta na kojima se gnijezde rode

700 kuna za pomoć rodama

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije započela je u ponedjeljak, 21. rujna, s isplatom 700 kn poticaja vlasnicima objekata na čijem je krovu gnijezdo zaštićene vrste bijele rode.

Sredstva za pomoć pri sanaciji krovišta i poticaj za očuvanje gnijezda bijelih roda osigurao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Projekt Bijela roda provodi se na području Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Brodsko-posavske županije na poticaj predsjednice Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora Marijane Petir. Ovim projektom zaštićena bijela roda (Ciconia ciconia) postala je jedan od simbola očuvanja biološke raznolikosti koja je nastala suživotom tradicionalnog seoskog načina života i prirode.

Molimo vlasnike objekata s rodinim gnijezdom na krovu na području Zagrebačke županije, koji to do sada nisu učinili, da jave svoje podatke u Javnu ustanovu za zaštićena područja u Zagrebačkoj županiji do kraja rujna 2009. kako bi ostvarili poticaj od 700 kn.

Prijave i informacije na tel.: 6111-552 ili 099/3375-137.

S.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Obilježena 18. obljetnica mobilizacije 151. brigade

Punoljetna brigada

Prošlo je već 18 godina od onog dana kada je 1991. godine mobilizirana 151. brigada Hrvatske vojske (tada još 8. brigada). I ove godine točno 18. rujna članovi Udruge branitelja 151. samoborske brigade okupili su se u Parku domovinske zahvalnosti kako bi kod spomenika molitvom, polaganjem vijenca i paljenjem svijeća odali počast svojim poginulim suborcima i ostalim hrvatskim braniteljima, a pridružili su im se roditelji, djeca, supruge i prijatelji poginulih.

Na početku okupljene je pozdravio predsjednik Udruge Franjo Horvat koji je istaknuo da je brigada dostigla punoljetnost te da je ovogodišnja obilježba u Samoboru skromnijeg karaktera, budući da se priprema svečanost na Trokutu 29. listopada, kada će biti predstavljen i spomenik poginulim braniteljima, rad arhitekta Branka Silađina. Pozdravio je sve okupljene, posebno gradonačelnika Samobora Krešu Beljaka, zamjenika gradonačelnika Svete Nedelje Ivicu Pavlića te župnika Vladu Bogdana.

Jedan od ratnih zapovjednika 151. samoborske brigade Josip Mahović podsjetio je na trenutke kada se još u bivšoj državi provodila mobilizacija brigade. Istaknuo je da su u to vrijeme neki mislili da ni neće biti rata, a u Samoboru se sve pripremalo za obranu. U trećem mjesecu 1991. održan je prvi sastanak, da bi nakon još nekoliko sastanaka bilo odlučeno da Samobor formira brigadu pa je 8. lipnja 1991. u gradskoj vijećnici zapovjednik Adolf Paar sazvao zapovjedništvo brigade, rekao je brigadir Mahović, dodavši da su Samobor i Sveta Nedjelja u Domovinskom ratu dokazali svoje domoljublje i bili su svjesni da se vlastiti dom brani diljem Hrvatske, a ne samo na svom području. Zbog toga se brigada i borila na Zapadnoslavonskom ratištu i zato je brigada dala ogromne žrtve u borbi za slobodu Hrvatske, naglasio je brigadir Mahović.

Samoborski gradonačelnik Krešo Beljak, pozdravivši okupljene, zapitao se znaju li djeca i danas već odrasli ljudi dovoljno o tim danima kada se branio i Samobor pa je zaključio kako je zadaća naučiti mlađe generacije da uvijek kažu barem hvala poginulim braniteljima i hvala svima koji su se borili da oni mogu živjeti u miru i slobodi. Gradonačelnik Beljak je svoj govor zaključio zahvalom svima koji su tog dana uzeli pušku u ruke, koji su branili Hrvatsku i koji su obranili prelijepu domovinu.

Prigodne riječi molitve izrekao je samoborski župnik Vlado Bogdan, a potom su se okupljeni uputili u gradsku vijećnicu. Nakon 18 godina od okupljanja ratnog zapovjedništva u vijećnici, tamo ih je po prvi put primio osobno gradonačelnik. U neformalnom prijateljskom druženju s pripadnicima brigade, članovima obitelji i prijateljima, pozdrave i prigodne riječi izrekli su gradonačelnik Krešo Beljak i prvi zapovjednik 151. samoborske brigade Adolf Paar.

Mato Šipuš

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (13)

Tisućljeća kulinarstva u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Povijest sljubljena u loncu

Kao u maloj košnici ili mravinjaku bilo je i ove godine na Budinjaku na sada već tradicionalnoj radionici Tisućljeća kulinarstva. Marljivi kuhari i kuharice pripremali su jela spremljena po starim receptima, oko njih je bilo puno pomagača i savjetnika, neki su se posjetitelji samo premještali sa stola na stol i gledali što se radi, djeca su se igrala u prirodi, a i kućni ljubimci su uživali. Kada je sav višesatni trud došao na naplatu, tj. na stol, bilo je vidljivo i veliko zadovoljstvo onim što se pripremalo. Sve u svemu, svi koji su došli na Budinjak već su radili planove i za novu radionicu sljedeće godine. Osobito zadovoljni mogli su biti oni koji su na radionicu došli u subotu (12. rujna), jer ih je vrijeme bolje poslužilo od onih koji su došli u nedjelju.

Kada se kaže da se na radionici Tisućljeća kulinarstva kuha po starim receptima ne kaže se zapravo dovoljno. Nisu to samo recepti naših baka, već se radi o jelima iz pretpovijesnih, rimskih, srednjovjekovnih i novovjekovnih vremena. Teško ćete u bilo kojoj kuhinji ili restoranu (osim u onima koji su došli na radionicu) naći recepte o pretpovijesnim jelima kao što su pšenične klice, riba pečena u glinenom kalupu, janjetina s metvicom pečena u glini, knedle od koprive, bob i kumin, jesenski voćni kruh, kruh od voćnog kvasca, a priprema se čak i pivo od koprive te jako pivo. Primjerice, za jako pivo treba vam 4 litre vode, 500 g ječmenog slada, 500 g meda, 2 šake hmelja i 30 g suhog kvasca.

Zanimljivi su i recepti iz rimskog doba, jer mogu se tu naći ječmena kaša, Lukanijeve kobasice od svinjskog mesa, kuhana šunka, Apicijeva konkikla, garum i neobično začinjeno vino, čija priprema traje dva dana u koje idu datulje, šafran, med i lovorov list.

Od zanimljivih srednjovjekovnih recepata mogu se tu naći bademovo mlijeko, pečena piletina sa začinima, zeleni sok te med kuhan s orasima, a iz novog vijeka tu su i jela koja su postala dio naše kuhinje kao što su žganci, maslac i maslo, zelje s mesom, vino s pelinom, kisela repa s mesom. Naravno, neki su recepti malo prilagođeni današnjim uvjetima, ali najvažnije je bilo upoznati se s nekadašnjim običajima i navikama. Drugi cilj nije isključivo gastronomski, nego je to druženje i zabava na otvorenom uz četiri ložišta te poziv izletnicima da češće svraćaju u ovaj prekrasan žumberački kraj.

Treba reći i da je program Tisućljeća kulinarstva prvi put izveden u rujnu 2005. godine, zahvaljujući financijskoj potpori Hrvatske turističke zajednice, a višegodišnje održavanje radionica omogućili su Ministarstvo kulture, Zagrebačka županija, Hrvatska turistička zajednica i Turistička zajednica Grada Samobora.

Poziv da izletnici, planinari i posjetitelji dođu do Žumberka i Samoborskog gorja leži i u drugim sadržajima koji se ovdje nude. Eko centar Budinjak slavi pet godina postojanja, a u njemu je 11. rujna proslavljena i 10. obljetnica Javne ustanove park prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Uz Eko centar nalazi se i Staza kneževa na kojoj su prikazani lokaliteti, a koje su posjetitelji uz stručno vodstvo mogli obići prije same radionice.

Pješačka poučna Staza kneževa prostire se na području dvaju arheoloških nalazišta – Budinjaka iz vremena starijeg željeznog doba i Bratelja iz rimskog ranocarskog razdoblja. Kako piše u prospektima Parka i na njihov internet stranici, na Stazi kneževa možete upoznati dio žumberačke prošlosti. Deset točaka na stazi upozoravaju na mjesta osobitog kulturnog i prirodnog značaja u okolici Budinjaka. Pretpovijesno naselje s grobljem u Budinjaku, groblje iz rimskog doba u Brateljima, travnjaci, lokva i kamen star milijune godina tek su dio bogatstva koje vas očekuje u šetnji poučnom stazom.

Djelatnici Parka s ponosom ističu i da je Staza kneževa jedno od najvećih i najočuvanijih stariježeljeznodobnih nalazišta u jugoistočnom alpskom prostoru. Sustavna istraživanja provode se od 1984. godine. Arheološki park osnovan je u rujnu 2004. Osobito je značajan nalaz dviju brončanih kaciga, pronađenih u kneževskim grobovima, a zbog kojih je Budinjak ušao u svjetsku literaturu. U obližnjim Brateljima nalazi se groblje iz rimskog ranocarskog doba, groblje romaniziranog keltskog plemena Latobika. Očuvana su 34 paljevinska groba građena od kamenih ploča.

Obilazak cijele staze traje oko 2 sata, a počinje s tumulima - grobnim humcima nastalim nasipavanjem zemlje nad ukopane grobove. U većim tumulima na budinjačkom polju ukopano je i do 10 osoba, a na ovom groblju je više od 140 tumula nastalih tijekom tri stoljeća. Tu se može vidjeti i kneževski tumul promjera 19 metara i visine dva metra, a obuhvaćao je sedam grobova. Naziva se kneževski, jer se ističe veličinom i raskošnim predmetima odloženim uz pokojnike. Uz kneza je ovdje položeno koplje, kaciga na prsima i ukrasna oprema za konja. Upravo je brončana kaciga posebnost ovog nalazišta i svaki budući nalaz takvog tipa kacige, bez obzira gdje će u Europi biti pronađen, nosit će ime Budinjak.

Nakon ova dva arheološka nalazišta Staza dalje pokazuje i prirodne posebnosti ovog kraja, kao što je očuvana lokva čije su dno stanovnici obložili glinom pa je služila za napajanje stoke. Sadašnja uloga lokvi na području Parka je očuvanje biološke raznolikosti pa je zbog toga izrađen i poseban program za njihovo očuvanje.

Tu su i Židovske kuće, spilja u kojoj se nekad stanovništvo skrivalo od neprijatelja, pretpostavlja se najviše tijekom turskih provala. Slijedi gradina na kojoj je nekada bilo naselje opasano bedemima. Tu je i ponikva koja čini otvorenu vezu između površinskog krša sa spiljama. Prikazani su i travnjaci nastali sječom šuma, a koji su danas važni upravo kako ponovno cijeli kraj ne bi zarastao u šumu. Pred kraj se na stazi nalazi antičko groblje u Brateljima, u kojem su svoje mrtve zakapali Latobici, keltsko pleme koje se nakon rimskih osvajanja postupno romaniziralo. Vapnenac s rožnjakom taložna je stijena nastala na dnu dubokoga mora prije više od 65 milijuna godina. Antički stanovnici Bratelja koristili su ove stijene za izradu grobova.

Osim ovog poučnog obilaska, Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje nudi brojne planinarske i biciklističke staze pa se i zbog toga isplati doći i vidjeti ga. Samoborsko gorje i Žumberak isprepleteni su mrežom planinarskih putova, koji omogućavaju brojne izlete, uz učestalu markaciju, a svaka staza pruža drugačiji doživljaj. Uz markirane planinarske putove, odličnu prigodu za planinarenje pružaju i nemarkirani putovi i ceste. Naravno, tu su i kulturne znamenitosti (milenijski betonski križ u Stojdragi, podignut 1925. u spomen na tisućitu obljetnicu krunidbe hrvatskog kralja Tomislava), etno zbirke, mlinovi, spilje...

Dovoljno "materijala" za češći dolazak i obilazak.

Biciklističke staze

Na području Parka prirode četiri su biciklističke staze: Vilinska staza (Grdanjci – Stojdraga – Budinjak - Gornja Vas - Petričko Selo - Medven Draga), Staza slapova (Medven Draga - Vranjački slap - slap Brisalo - Draganov mlin – Jelenići – Koretići - Grdanjci), Staza šišmiša (Samobor – Bregana – Grdanjci – Koretići – Jelenići - Brezovac Žumberački – Dragonoš - Samobor), te Staza Sveta Gera (Stari grad Ozalj – Vrhovac - Obrež Vivodinski – Vivodina - Sveta Gera - Sošice).

Ugrožene vrste

Projekti koje Park provodi usmjereni su prema zaštiti bilja i ugroženih vsta. Jedan od njih je Veliki gorski plavac, ugrožena vrsta leptira, dok je Crni daždevnjak zaštićena životinjska vrsta. Zbog toga djelatnici Parka upozoravaju posjetitelje da ne beru biljke u parku i ne uznemiravaju životinje. Naravno, podrazumijeva se i primjereno ponašanje izletnika, što znači da se otpad ne baca u prirodu, već nosi sa sobom. To je vrlo važno i zbog zaštite izvora koji se i dalje istražuju, a u ovom trenutku otkriveno je njih 842.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (5)

Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje obilježio 10. godišnjicu rada

Puno uloženog truda i znanja

Drugi rujanski vikend protekao je na našem području u znaku desete obljetnice Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. "Okrugla" obljetnica bila je idealna prigoda da djelatnici Parka pozovu u goste brojne uzvanike i prijatelje te prezentiraju što je učinjeno u proteklih deset godina. A napravilo se puno, jer gotovo svakodnevno su se provodili stručni projekti i uređivali radni prostori te cijelo područje parka.

Uvod u svečanost bilo je i službeno okupljanje 11. rujna u obnovljenoj zgradi Eko centra na Budinjaku. Na početku je ravnatelj Javne ustanove parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje Stjepan Gregurić pozdravio nazočne podsjetivši ih na osnovne podatke o osnivanju ustanove.

- Svega ovoga ne bi bilo da nije bilo vrijednih ljudi koji su radili u ustanovi, u dvije ispostave - u Slanom dolu i Budinjaku te u dvije nadzorne postaje - u Grdanjcima i Sošicama. U proteklom razdoblju velik dio aktivnosti bio je usmjeren na izgradnju infrastrukturalnih objekata - naglasio je u pozdravnom govoru ravnatelj Stjepan Gregorić te dodao kako je naglasak bio i na dobivanju projekata koji su sufinancirani izvana.

Među gostima bili su ravnateljica Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture Kornelija Pintarić, ravnatelj Uprave za inspekcijske poslove zaštite prirode Ministarstva kulture Krešimir Ilić, predstavnici Državnog zavoda za zaštitu prirode, predstavnici jedinica lokalne samouprave, kolege iz ostalih parkova prirode i nacionalnioh parkova diljem Hrvatske, predstavnici Hrvatskih šuma, te sadašnji i bivši djelatnici JUPP-a.

Predstavljena je potom i nova publikacija na 64 strane – vodič kroz park, koju je predstavila stručna voditeljica Lovorka Jakopec. Ona je istaknula kako se ideja rodila unatrag godinu dana, a intezivno se na vodiču radilo posljednih mjesec dana. Namijenjen je onima koji dolaze prvi put, ali i svima koji su već bili na području parka, istaknula je Lovorka Jakopec.

Vodič se sastoji od poglavlja u kojima su obrađene osnovne iniformacije o parku, kao i o jedinicama lokalne samouprave na čijem se teritoriju park nalazi, a navodi i najvažnije lokalitete na području cijele javne ustanove.

Slijedilo je predstavljanje novog projekta Uvođenje autohtone ljekovite biljke Arnice montane u poljoprivrednu proizvodnju, koje financira Ministarstvo poljoprivrede, a sufinanciraju Grad Samobor i tvrtka Suban. Projekt je predstavila dr. Ivanka Žutić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Zavoda za povrćarstvo, a koji bi se provodio na Žumberku.

U Eko centru Budinjak obvezatan je bio i onaj čestitarski dio. Tako su 10. rođendan Parku čestitali gosti i uzvanici. Prvi v.d. ravnatelj Želimir Štahan podsjetio je na kronologiju postojanja parkova prirode u nekadašnjoj državi te u Hrvatskoj, govoreći i o posebnostima Javne ustanove park prirode Žumberak - Samoborsko gorje.

Ravnatelj Uprave za inspekcijske poslove zaštite prirode Ministarstva kulture Krešimir Ilić rekao je kako je puno napravljeno u proteklom razdoblju, dok je načelnik Općine Žumberak Zdenko Šiljak iskazao žaljenje što više objekata nije smješteno na području te općine. Daljnji uspjeh u radu zaželio je predsjednik Gradskog vijeća Jastrebarskog Nenad Strizrep, ujedno i ravnatelj Javne ustanove park Maksimir. U ime Zagrebačke županije okupljene je pozdravila Martina Glasnović – Horvat, ujedno i ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Zagrebačke županije, dok je u ime Grada Samobora to učinio Krunoslav Znika, koji je podsjetio na dobru suradnju i rekao da je Park prirode omogućio ostanak stanovništva.

Ravnateljica Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture Kornelija Pintarić pozdravila je sve u ime ministra Biškupića, rekavši kako se mogu vidjeti godine uloženog truda i rada, a da realizirani projekti pokazuju kako možemo unaprijediti područje Parka i poboljšati život njegovih stanovnika. Rekla je i kako je ovaj park prirode ne samo jedan od dragulja Hrvatske, već i buduće europske mreže Natura 2000. Na kraju je i službeno otvorila obnovljene prostore Eko centra u Budinjaku. Ravnatelj Stjepan Gregorić rekao je tada da su obnovu centra u Budinjaku pomogli Ministarstvo kulture, Grad Samobor, Samoborka i JU Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje.

Proslava je nastavljena obilaskom Staze kneževa uz stručno vodstvo Morene Želle, voditeljice ispostave Budinjak i Tatjane Vujnović.

Mato Šipuš

Osnovni podaci o PPŽSG

Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje obuhvaća oko 350 km2, zakonom je proglašen parkom prirode 28. svibnja 1999., a uredbom je Vlada javnu ustanovu osnovala 16. rujna 1999. godine. Osnovni cilj parkova prirode je zaštititi i promovirati prirodne ljepote toga kraja. Prema Zakonu o zaštiti prirode park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima, a u njemu su dopuštene djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloge.

Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje predstavlja izdvojeno brdsko područje koje se nalazi jugozapadno od Zagreba, a visinski se proteže od 180 do 1178 m, s najvišim vrhom Svetom Gerom. Istočni je dio niži i vrlo raščlanjen, a obuhvaća područje Samoborske gore, s vrhovima Japetić (871 m) i Plešivica (780 m), te dolinama brojnih rječica. U svom sastavu nema niti jednog gradskog naselja te predstavlja isključivo ruralno područje.

Projekti

U Parku prirode dosad su ostvareni projekti Očuvanje hrvatskih travnjaka, Travnjački voćnjaci s visokostablašicama kao element očuvanja biološke raznolikosti i estetske vrijednosti krajobraza, potom Izvori života - za zaštitu lokava koje se nalaze na području Parka, kao i edukativne radionice Mladi nadzornik i Tisućljeća kulinarstva.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (11)