Ivan Kreutz
NA RUBU EUROPE

U božićnoj poslanici kardinal Bozanić žestoko se okomio na bezboštvo i ponašanje suvremenih Heroda

Sirotinja i libertinci

U našoj novoj raskošnoj samoborskoj veletrgovini Konzum ovih je predblagdanskih dana bila i veća gužva nego li je to inače uobičajeno. Čekao sam na red pred vitrinama i policama s bogatom ponudom raznoraznog kruha. Zaista je teško odlučiti se što je bolje uzeti. Ispred mene se jedna sitna starica sva u crnom odlučivala. Bi li uzela manji ili veći kruh? Prodavačica joj je strpljivo i ljubazno objašnjavala. Manji košta četiri i pol kune, veći osam. Ženica je prvo htjela manji, pa zatim veći, pa opet manji i opet veći. Shvatio sam, nije gnjavila. Bila je u nedoumici što si može priuštiti. Na kraju je uzela manji i stavila uz litru mlijeka u košaricu. I dok sam razmišljao kako da joj priđem i ponudim joj da uzme još neke namirnice kao moj božićni poklon, a da je time ne povrijedim, izgubila se u vrevi. Mene pak stalno proganja ta slika ženice u crnom ispred bogate ponude mirisavog kruha.

Istodobno, ovih predbožićnih dana bilo je domjenaka i domjenaka. Manje - više, jako i zapanjujuće raskošnih. Zahvaljujući televiziji i ilustriranim revijama puku je omogućeno da virtualno sudjeluje. Sve kao u onim bajkama, koje završavaju bogatim gozbama o kojima pripovjedač svjedoči: "I ja sam tamo bio i rujna vinca pio. Po ustima teklo, u grlo ne doteklo."

Osobito me je pak ganula sportska zvijezda koja u reportaži u tv-emisiji izjavljuje kako je užasno umoran. Sve ove dane stalno mora ići na domjenke. Na ovaj domjenak, gdje ga snimaju, došao je ravno s prethodnog domjenka. Popodne treba ići na treći, ali bome neće. Odmarat će se. Jadan čovjek, suosjećam s njim. Težak je život umjetnika i sportaša, zar ne, gospođo u crnom?

U takvom raspoloženju oraspoložila me je grmljavina z dva zagrebačka brega.

Prvo o onoj s kaptolskog brega. U svojoj božićnoj poslanici uzoriti kardinal Bozanić žestinom propovijedi sv. Ivana Krstitelja okomio se na bezboštvo i ponašanje suvremenih Heroda. Između ostalog:

"Trajno se produbljuju razlike između bogatih i siromašnih: manjina postaje sve bogatijom, većina sve siromašnijom."

Bilo je to rečeno u kontekstu općeg problema posljedica globalizacije. Ali uvjeren sam da je uzoriti to izrekao u duhu i s namjerom onog poznatog naputka: misli globalno, djeluj lokalno. Jer, rekao je sasvim konkretno:

"O, kad bi se u nas gradilo barem onoliko novih proizvodnih tvrtki, koliko se podiže novih trgovačkih centara za prodaju uvezene robe! Kao da je nekome stalo samo da izvuče novac te da stvori što više pasivnih potrošača na štetu kreativnosti i novih poduzetničkih ideja, koje su uključene u dobro šire društvene zajednice. Na žalost, u pozadini stoje najčešće uski osobni ili skupni interesi, koji prelaze sve granice morala i ljudskosti."

I još jedan citat iz božićne poslanice uzoritog:

"U zamjenu za propalu komunističku ideologiju pokušava se nametnuti neka tobože nova ideologija liberalizma ili čak libertinizma, po kojoj bi se trebao ravnati javni život."

Zaista žestoko. Šteta je, doista je šteta što to već prije nije rekao. Ali nije da baš nije ništa govorio. A ono o grijehu struktura? Kada mu je predsjednik Tuđman poslao u nemoguću misiju graditelja mostova Juru Radića ne bi li ga nagovorio da povuče svoju poslanicu.

Što se pak ove poslanice tiče, naše tri liberalne stranke trebat će svakako pojasniti javnosti pojam suvremenog liberalizma i dokazati da nije u opreci s humanim i socijalnim nazorima suvremenog svijeta. Ovdje tek natuknice što to pojam libertinizam označava: lakoumnost, raskalašenost, neobuzdano iživljavanje, razuzdanost, razvrat (libertinac = razvratnik, razbludnik).

Što se pak predsjednika Mesića tiče, njemu sigurno nikad ne bi palo na pamet da nekog šalje kardinalu s porukom da opozove svoje tvrdnje. To više jer je očito da su u ovome slučaju njihova mišljenja podudarna. O tome svjedoči Mesićev govor na summitu predsjednika srednje europskih zemalja u Zagrebu. Isto tako i citat iz govora uzvanicima božićno-novogodišnjeg domjenka na Pantovčaku:

"Hrvatski radnik ne smije u svojoj državi imati osjećaj da je povrijeđen i ponižen, da je osiromašen i pokraden, da su mu uskraćena njegova ustavna, zapravo ljudska prava na rad i socijalnu sigurnost."

Je li to doista prolazi duga mračna noć, dolaze li svjetliji dani u novoj godini? Izvjesno je da se to već dogodilo, barem što se tiče godišnjeg doba.

Arhiva 2005

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2004

2003

2002