Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Ivan Kreutz
NA RUBU EUROPE

Za i protiv ulaska Hrvatske u EU

Ostat ćemo bez gaća!

- Što vi mislite o ulasku Hrvatske u Europu? – upitao me neki dan moj susjed onako u razgovoru "s nogu" i ne čekajući moj odgovor odmah nastavio: - Ja mislim da ne trebamo ući. Ako uđemo, ostat ćemo bez gaća!

Nije mi umio objasniti zašto tako misli. On naprosto zna da to nije dobro za Hrvatsku. Idućeg mi je dana gospođa kod koje povremeno kupujem voće i povrće na samoborskoj tržnici rekla:

- Jedva čekam referendum, pa da zaokružim jedan veliki NE Europi! Zašto? Oni nas neće! Kad to ne bi bio general Gotovina, izmislili bi oni drugi razlog. Oni nas ne vole!

Svojedobno sam razgovarao s jednim ekonomistom. I on je protiv. Obzirom na njegovu profesiju, nadao sam se da će me nečemu poučiti o Europskoj uniji što je meni promaklo, a bitno je za formiranje stava. Ispostavilo se da gospodin zna o tome mnogo manje od mene, a umjesto na temelju realnih i egzaktnih činjenica i on svoje zaključke stvara na temelju impresija i emocija. Ali obzirom na svoju profesiju, manje upućenom sugovorniku on može zvučati uvjerljivo i djelovati na formiranje mišljenja.

Kad je riječ o formiranju mišljenja, zapanjujuće je kako to čini Goran Milić u svojoj TV-emisiji Brisani prostor. Prvo u jednom prilogu posredstvom svoje reporterke preslušava na stojećki poredane šefove mladeži HNS-a, HDZ-a i SDP-a, koji objašnjavaju zašto su uvjereni da je Hrvatskoj mjesto u EU, da bi odmah u sljedećem prilogu osobno vodio razgovor s gospodinom koji je profesor, filozof i pisac (kao ilustracija knjiga u prvom planu), rođeni je Englez, govori više europskih jezika, živi i radi na tri lokacije - u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj, a često je i u drugim europskim zemljama. On valjda zna što govori, a govori da ne treba ući u europsku zajednicu naroda. Istina, govori to bez ikakvih analitičkih podataka, ali Goranu Miliću je to dovoljno kao poanta i pouka prethodnim mladuncima političkih stranaka, koji bi, eto, u Europu. Milićev podrugljivi osmijeh i neizrečena poanta mladuncima: oprosti im Gospodine, jer ne znaju što čine.

A kome da Gospodin oprosti u redovima hrvatske katoličke crkve? Tko tu ne zna što čini? U dva intervjua karizmatični svećenik Zlatko Sudac deklarira se kao protivnik svih nastojanja da se Hrvatska priključi EU. Odobrenje za svoje javne istupe dobio je od svojih pretpostavljenih. Gospićko - senjski biskup Mile Bogunović javno je podržao stavove svećenika Zlatka Sudca. Nekako istodobno dok je kardinal Josip Bozanić u Bruxellesu lobirao kao Papin izaslanik za prijem Hrvatske u EU. Papa je u više navrata iskazao svoj stav da je Hrvatskoj mjesto u Europi, a nedavno i eksplicite primivši bolestan jedino premijera Ivu Sanadera. Tko tu griješi?

Ili, tjednik Nacional donosi intervju s veleposlanikom Kraljevine Norveške iz kojeg se nameće zaključak: Norvežani su dva puta na referendumu odbili priključenje EU, pa šta im fali? Ništa im ne fali. Štoviše, treća su zemlja po proizvodnji nafte i prirodnog plina u svijetu, s najvišim standardom po glavi stanovnika. Mogu si priuštiti da razvojnim fondovima EU godišnje doniraju 250 milijuna eura. Između ostalog, jer doniraju i drugima. Recimo, Hrvatskoj oko 100 milijuna kuna pomoći godišnje. Pritom norveški veleposlanik nije rekao (ili nije bilo objavljeno) stav svojeg premijera. Premijer Kjell Magne Bondevik priznao je nedavno u razgovoru s novinarom Euronewsa da je bio euroskeptik, ali da je sada eurorealist i da shvaća neminovnost uključivanja Norveške u EU. Naglasio je kako se na europskom prostoru stvara ogromno tržište, kao pandan nastajanju velikih tržišta američkih i azijskih zemalja, a kako je Norveška na tlu Europe morat će ući u taj sustav, bez obzira na sve komparativne prednosti koje posjeduje u usporedbi s drugim europskim zemljama. Sve bitne pregovore Norveška je odavno obavila i bez korištenja pristupnih fondova EU. Slična je priča i sa Švicarskom.

Naravno, mi bismo trebali koristiti pristupne fondove. Srećom, njihovo korištenje nije nam onemogućeno za vrijeme zamrznuća pregovora. Samo ako ćemo ih znati iskoristiti. Slovenija nam nudi svoje stručnjake. A da su pravi maheri u tom poslu svjedoči činjenica da su uspjeli izvući 98 posto novaca iz predpristupnih fondova, dok druge zemlje nisu uspjele iskoristiti ni pedeset posto novaca koji im je stajao na raspolaganju za razne projekte. Slovenci su tako isfinancirali projekte u proizvodnji, poljoprivredi, stočarstvu, turizmu... Tako su oko Kopra zasađene velike površine novim vinogradima. Čak tu, odmah iza Bregane razvija se seoski turizam. Ali, zato je trebalo ljudima dobro objasniti što se dobiva, a što gubi u EU. Čak su u svakoj seoskoj pošti godinama bili na raspolaganju prospekti s popularnim pojašnjenjima, pa tako i u susjednim Jesenicama na Dolenjskem.

Šarm našeg plavog anđela europskih integracija i vanjskih poslova je velik, ali sam po sebi nije dovoljan. I u informiranju o Europskoj Uniji trebali bismo iskoristiti slovenska iskustva.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (345)