16.07.2018.

Zaživio projekt male hidroelektrane Dabrova dolina na Mrežnici u vlasništvu naše sugrađanke Tatjane Kelemen

Znanje i upornost najjače su oružje

Dabrova dolina, prva privatna mala hidroelektrana na Mrežnici, a koje u našem susjedstvu, Sloveniji, Austriji i šire, niču kao gljive poslije kiše, prebrodila je prve muke, probni rad i nakon 6 godina krenula u puni pogon.

U Dabrovoj dolini, imanju koje su roditelji Tatjane Kelemen kupili na Mrežnici početkom 80-ih godina, u sjećanje na poginulog brata Davora, kojemu su njegovi ratni suborci nadjenuli nadimak Dabar, a kasnije i preminulog tatu Vladu, niknuo je uz staru obnovljenu mlinicu mali pogon za proizvodnju električne energije, itekako potreban tounjskom kraju opustošenom ratom i zaboravljenom od svih vlasti.

Lokalni dužnosnici na čelu s načelnikom Općine Tounj Ivicom Sopekom prepoznali su vrijednost projekta i s veseljem dočekali ovu privatnu investiciju vrijednu više od 1,5 milijuna EUR-a. Prepoznala ju je i Europska banka za obnovu i razvoj, zatim banka u kojoj je Tatjana, matematičarka i informatičarka s diplomom zagrebačkog PMF-a, dignula kredit kako bi ostvarila svoj projekt, kao i državne institucije i agencije koje izdaju sve potrebne dozvole, a koje je teško i pobrojati.

Nakon brojnih provjera i nadzora unazad 5 godina, mHe Dabrova dolina, u koju je ugrađena najnovija dostupna tehnologija što se tiče očuvanja okoliša, u proljeće 2017. dobila je uporabnu dozvolu i počela s radom. Malo postrojenje dobilo je svoj okvir, postignut je ugovor s HEP-om koji otkupljuje proizvedenu energiju i sve je, unatoč problemima, skupoj i nepredvidivoj administraciji, konačno završeno.

No, kako to već kod nas biva, najprije su se pobunile lokalne udruge "zelenih", a zatim i svi oni koji su taj dio privatnog prostora Kelemenovih uz Mrežnicu desetljećima koristili kako god im se prohtjelo, dapače, uz dobrodošlicu domaćina, o čemu smo već pisali.

Svi bi oni, naravno, voljeli uživati u blagodatima novih tehnologija i ugledati se na bogate države Europe koje su svoje energetske i eko probleme odavno riješile gradnjom elektrana, spalionica i nuklearki gotovo u centrima svojih metropola. Tu Hrvatska još uvijek tavori na dnu. Domaći čuvari prirode i dalje su jako skeptični pa burno negoduju oko svakog ovakvog ili sličnog projekta. O jalu radi eventualne zarade, a planom je predviđena gradnja još ovakvih malih centrala na Mrežnici, da i ne govorimo. Opravdanje je uvijek isto: "Mogli smo to mi i bolje, al nam baš nekak nije išlo".

Stručnjaci svih profila dali su mHe Dabrova dolina zeleno svjetlo, s time da će sustavno pratiti njezin rad i obavljati monitoring postojeće sedre, biljnog i životinjskog svijeta na Šušnjarovom slapu, što je i dodatna nemala, uz otplatu kredita, financijska obaveza investitora. Kao što se i očekivalo, Program praćenja stanja ekološke mreže ove hidroelektrane u 1. godini korištenja, izrađen od strane ovlaštenika u ime tijela javne vlasti, između ostalog, navodi sljedeće: "Sastav ihtiofaune ostao je nepromijenjen u odnosu na ranije mjerenje iz 2016., prije izgradnje postrojenja, nije ustanovljeno ozljeđivanje niti ugibanje riba, nisu primijećene promjene niti degradacija slapišta koje bi bile uzrokovane radom mHE Dabrova dolina".

Cijela priča završila je i u Hrvatskom saboru, gdje Vlada Republike Hrvatske na svojoj 94. sjednici 4. svibnja 2018. o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2017. godinu daje sljedeće mišljenje: ″U odnosu na tekst Izvješća na stranici 185. vezano za Dabrovu dolinu, Vlada Republike Hrvatske ističe da isti ne sadrži sve informacije koje su nedavno dostavljene pučkoj pravobraniteljici. Naime, u Izvješću se navodi kako je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu utvrdila nepoštivanje nekih mjera, dok se mišljenje inspekcije zaštite prirode ne navodi, a isto je drugačije (izmjena projekta uz iste mjere, neprimjenjivost mjera i dr.), a na što je i ukazano pučkoj pravobraniteljici. Za Dabrovu dolinu izdana je uporabna dozvola u kojoj se navodi da je zahvat izveden u skladu sa svim uvjetima zaštite prirode i zato i postoji postupak izdavanja uporabne dozvole. Njena definicija je: Uporabna dozvola je konačan akt koji nedvojbeno potvrđuje legalnost objekta (pod uvjetom da ništa nije naknadno nezakonito nadograđivano). Također, navodi se da je utvrđena ugroza sedrenih barijera, međutim to su samo navodi iz raznih prijava, nečija mišljenja i sl., ali bez znanstvenih istraživanja, sustavnog praćenja stanja, odnosno tvrdnje bez dokaza″.

Brojni sportaši, cijeli niz sjajnih znanstvenika, inovatora i umjetnika svojim uspjesima našu malu Hrvatsku već godinama drže u svjetskom vrhu, a tu su i svi ostali "mali" ljudi i poduzetnici koji se u svojim područjima potvrđuju doma i vani, među kojima je i nemali broj Samoboraca.

I Dabrova dolina jedna je od tih lijepih priča.

Mirjana Konosić

FOTO

- Tatjana Kelemen na hidrocentrali Dabrova dolina (1 i 2)

- Tatjana i pokojni Vlado Kelemen, koji je na obnovljenoj mlinici osamdesetih godina počeo proizvodnju struje (3)

- Netaknuta priroda oko elektrane demantira skeptične "zaštitare prirode" (4 - 7)

Dabrova dolina i nije baš tako mala

Mala hidroelektrana Dabrova dolina nije tako mala niti je njena proizvodnja zanemariva, kao što se to nekim izjavama pokušalo prikazati. Sa svojih 250 kW snage postiže proizvodnju od 1,8 Gwh godišnje. Za usporedbu, najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj, planirana na otoku Cresu, za koju se tek najavljuje izgradnja do 2020., vrijednosti 45 milijuna kuna, s pompoznim najavama i velikim udruženim investitorima: HEP-om, Primorsko-goranskom županijom i Hrvatskom provincijom sv. Jeronima franjevaca konventualaca samostan sv. Frane – Cres, koja je vlasnik zemljišta, ima planiranu proizvodnju 8,5 Gwh godišnje. Niti 5 puta više.

 

Zaživio projekt male hidroelektrane Dabrova dolina na Mrežnici u vlasništvu naše sugrađanke Tatjane Kelemen

Arhiva 2008

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2007

2006

2005

2004

2003

2002