04.11.2008.

PREDSTAVLJAMO SAMOBORSKE OBRTNIKE - Štefica Horvatinec vlasnica Slatke tajne

Malo, ali slatko

PREDSTAVLJAMO SAMOBORSKE OBRTNIKE - Štefica Horvatinec vlasnica Slatke tajne

Slatka tajna iz Gornjeg Stupnika, kao što ime i sugerira, bavi se slasticama. Ali, reći samo da se radi o obrtu koji se posvetio tortama i kolačima ne govori ništa o maštovitosti i kreativnosti kojom vlasnica Štefica Horvatinec i njezin vrijedni tim pristupaju svakom svom jestivom zadatku. U Ulici svetog Benedikta 7, a odnedavno i na samom ulazu jarunske tržnice, krije se ekipa koja je spremna uhvatiti se u koštac s najrazličitijim idejama za torte i kolače. Samo treba reći ideju i ona će biti realizirana, u što su se uvjerili ne samo brojni zadovoljni klijenti Slatke tajne, nego i posjetitelji čitavog niza sajmova na kojima se ovaj stupnički obrt predstavlja. Tako su ove godine uspješno sudjelovali na Festivalu slastica u Zagrebu, Sajamu vjenčanja u Boćarskom domu, Danima mladenaca u Globusu i Bjelovarskom sajmu, a nedavno je i stručni žiri časopisa Kultura hrvatske kuhinje dodijelio svadbenoj torti Slatke tajne prvu nagradu. Osim toga, Štefici Horvatinec i njenom obrtu stiglo je prije nekoliko mjeseci i veliko priznanje Općine Stupnik u obliku godišnje nagrade. Između rada na tortama i kolačima za rođendane, vjenčanja, krštenja i ostale prigode, Štefica Horvatinec našla je vremena s nama popričati o svom poslu, svakodnevnim izazovima i planovima Slatke tajne.

- Slatka tajna je, koliko mi je poznato, relativno mlad obrt. Kako ste se odlučili ući u posao sa slasticama?

- Sama sebi sam šef od prije 5 godina, a odlučila sam se na to zato što volim kreativnost, volim nešto novo i našla sam se u kolačima i tortama. Doduše, prije toga nisam bila u slastičarstvu, ali sam jako puno putovala, školovala se, obilazila sajmove po Europi, kupovala stručnu literaturu i slično. Uglavnom sam radila po sistemu "sam svoj majstor", jer se u Hrvatskoj praktički nije imalo od koga naučiti sve potrebne stvari. I sada pratimo trendove, stalno se educiramo i informiramo u inozemstvu. Pratimo stvari koje nam mogu pomoći u poslu, jer jako puno radimo modeliranje torti, što i nije nešto baš standardno, ne radi se konfekcijski ili serijski, nego je svaka torta prilagođena kupcu i njegovim potrebama. Ukratko, volim slatko. Od tuda i Slatka tajna.

- Kako je organiziran posao? Prodajete li u svom prostoru ili više radite sistemom narudžbi?

- Vikendom imamo prodajno mjesto na Jarunu, na samom ulazu jarunske tržnice, gdje kupci iz Zagreba mogu naći naše proizvode onda kada im je to najpotrebnije - vikendima, za obiteljske ručkove ili razna slavlja. Imamo i sistem narudžbe telefonom na 6588-333 i 091-525-9291 ili osobno kod nas u Gornjem Stupniku, pa onda dogovaramo konkretno kakve kolače žele naši klijenti, kažu nam što vole više, a što manje, tako da se prilagođavamo potrebama kupaca.

- Vjerojatno su te prilagodbe najbitnije kod izrade torti?

- Ono što je za nas najspecifičnije i što posebno naglašavam je izrada torti koje nisu standardne. Radimo ih u raznim oblicima, uz beskrajnu upotrebu mašte, radimo sve i vjerojatno ne postoji predmet kojeg nismo pretvorili u tortu.

- Radite sami?

- Prvo sam mislila da ću raditi samo ja i eventualno jedna djelatnica uz mene, no vremenom se pokazalo da je Slatka tajna ipak postala prije svega obiteljski obrt, jer su uključeni muž, sin i kćer, uz još jednu djelatnicu, pa nas je na kraju ukupno 5 zaposlenih.

- Na koji način dolazite do kupaca?

- Najviše nas reklamira naš proizvod i to nam je najbitnije. Svaki dobar proizvod dovede nam još nekog tko je zainteresiran za naše torte i kolače. Jasno, oglašavamo se i na internetu. Dosta upita dobivamo na taj način, jer ljudi imaju prilike vidjeti našu ponudu na www.slatka-tajna.com pa iz predstavljene ponude izabrati nešto ili nam se javiti radi dogovora oko specifičnih želja.

- Što se najviše traži?

- Rođendanskih torti i dječjih torti radimo jako puno. Dosta je i svadbenih, ali je s njima količinski nešto drugačija situacija, jer se one fizički ne stignu napraviti u prevelikom broju u tjedan dana. Najdraže su nam torte iznenađenja, kad možemo napraviti u jestivom obliku baš ono što nekoga jako razveseli ili su pak "zločeste" pa služe da ih malo piknu.

- Postoji li neka od torti koja vam je bila najdraža ili najizazovnija?

- Sve što je novo je izazov. Raditi nešto drugačije, što nije standardno, uvijek izaziva uzbuđenje, kao, na primjer, razne asimetrične torte za koje se moraš upitati na koji način uopće stoje. Ima tu i dječjih torti u oblicima vještice, slona, konja, raznih psića, pčelica... Jednom sam radila tortu koja je predstavljala cijelo selo, s malim brdima, kućicama, ljudima, labudovima. Uvijek ima torti koje su vrlo izazovne za napraviti. Ponavljam, praktički nema stvari koju nismo izradili; od harmonika, gitara, pegli, valjaka za tijesto... Uglavnom, ljudima padnu na pamet najrazličitije moguće stvari, a mi smo tu da to pokušamo realizirati na najbolji mogući način i da to bude slatko.

- Za kraj, kakvi su planovi vezani uz Slatku tajnu?

- Pomalo preuređujemo i proširujemo prostor u kojem radimo, ali ne mislimo ići u preveliko širenje, jer se ne želimo pretvoriti u serijsku proizvodnju. Radije ćemo biti nešto manji, ali zato slatki.

Kruno Solenički

 
04.11.2008.

Predavanje Krešimira Kumeričkog u samoborskoj knjižnici o lovu na Božju česticu

Početak popularno-znanstvene serije

Predavanje Krešimira Kumeričkog u samoborskoj knjižnici o lovu na Božju česticu

Možda i najveći znanstveni eksperiment u povijesti, potraga za Božjom česticom, odnosno Higgsovim bozonom, nakon konačnog stavljanja u pogon LHC-a (Veliki Hadronski Sudarač), koji puni ovih dana medije često i senzacionalističkim naslovima o stvaranju crnih rupa koje će uništiti Zemlju ili pak izuzetno kompliciranim objašnjenjima toga što se ovim eksperimentom želi postići. Djelić svjetla na tu temu bacio je i doktor znanosti Krešimir Kumerički, koji je koncem listopada u samoborskoj knjižnici održao predavanje o istraživačkom centru CERN i aktualnim fizičarskim top-temama.

Okupljeni u knjižnici sa zanimanjem su pratili predavanje u kojem je Krešimir Kumerički objasnio način funkcioniranja LHC-a te pojasnio temeljna pitanja na koja bi ovaj eksperiment trebao odgovoriti. Usporedivši potragu za Higgsovim bozonom s Kolumbovim putovanjem 1492. godine, objasnio je da bi eksperimentalni dokaz nepostojanja te čestice značio tek da se nešto još zanimljivije događa na tim energijama. Naiđe li se na njega, fizika će biti korak bliže razumijevanju odakle česticama dolazi masa i dokaz u korist Standardnog modela, fizikalne teorije koja opisuje kako 12 elementarnih čestica gradi materiju i kako se drže zajedno pomoću tri sile: elektromagnetskog, jakog i slabog nuklearnog međudjelovanja..

Kako su najavili organizatori, Knjižnica i Klub samoborskih studenata, ne namjerava se stati na jednom znanstveno-popularnom predavanju kao što je bilo Krešimira Kumeričkog, nego je namjera osmisliti čitav serijal takvih predavanja, koja bi se u knjižnici održavala jednom mjesečno.

K.S.

 

PREDSTAVLJAMO SAMOBORSKE OBRTNIKE - Štefica Horvatinec vlasnica Slatke tajne

Predavanje Krešimira Kumeričkog u samoborskoj knjižnici o lovu na Božju česticu

Arhiva 2008

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2007

2006

2005

2004

2003

2002