Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Na zagrebačkom Autobusnom kolodvoru postavljena izložba tradicijskih rukotvorina Zagrebačke županije

Poluknite si dok čekate bus

Relativno neobično izložbeno mjesto, ali u svakom slučaju izuzetno frekventno, pronašli su ljudi iz Turističke zajednice Zagrebačke županije za izložbu županijskih tradicijskih, zanatskih i proizvodnih rukotvorina. Naime, bogatstvo Zagrebačke županije predstavljeno je u srijedu, 24. rujna na zagrebačkom Autobusnom kolodvoru.

Uz umjetnički doprinos Vokalnog ansambla Jane i KUD-a Strmec, izložbu su svečano otvorili predsjednik Skupštine Zagrebačke županije Damir Mikuljan, predsjednik Turističke zajednice Zagrebačke županije Vlado Horina i direktor zagrebačkog Autobusnog kolodvora Franjo Žulj.

- Zagrebačka županija ovom izložbom predstavlja svoje kulturno, narodno i gospodarsko blago u malome. Posebno me veseli što imamo priliku prezentirati svoje običaje i zanate na jednom od najfrekventnijih i najprometnijih mjesta u Gradu Zagrebu. Vjerujem da kolodvori, baš kao i ljudi, žive 24 sata 7 dana u tjednu – rekao je prilikom otvorenja Damir Mikuljan.

Procjenjuje se da će izložbu do 24. studenog moći vidjeti oko 500 tisuća prolaznika kolodvorom, a imat će priliku razgledati izložene eksponate u 13 staklenih vitrina. Među njima zapaženo mjesto zauzimaju i pomno uređene vitrine Samobora i Svete Nedelje, koji su se predstavili svojim suvenirima i autentičnim proizvodima ovoga kraja, a koji su već prilikom otvorenja bili popraćeni pozitivnim komentarima.

K.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Tvrtka Pecho iz Samobora osvojila je brončanu medalju na ovogodišnjem sajmu ARCA

Nagrada za novu tehnologiju

U sklopu Jesenskog međunarodnog Zagrebačkog velesajma održana je i ARCA - 6. međunarodni sajam inovacija, novih tehnologija i proizvoda. Na njemu je brončanu medalju dobila tvrtka Pecho iz Samobora za info ploču s neonskim efektom.

Riječ je o Flonetu, fluorescentnoj ploči s novom LED tehnologijom koja zamjenjuje stare info ploče i A-panele, a lako je prenosiva i dostupna na svim mjestima te time postaje atraktivan oblik oglašavanja. Nakon što je tehnologija zaštićena i prijavljena za natjecanje, stiglo je odmah i ovo priznanje.

Inače, na sajmu ARCA predstavljeno je 317 inovacija, od čega 217 hrvatskih, a predstavila se i IFIA – Svjetska federacija nacionalnih organizacija inovatora koja okuplja nacionalne organizacije iz 85 država svijeta. ARCA je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (2)

Krometal Samobor otvorio je veleprodajno i maloprodajno skladište u Zagrebačkoj 51, na lokaciji poznatoj kao "stara Era"

Brza i jednostavna usluga

Samoborska tvrtka Krometal već je godinama poznata po svojoj metaloprerađivačkoj djelatnosti kao visoko kvalitetan proizvođač specifičnih strojnih dijelova potrebnih u proizvodnji strojeva namijenjenih prehrambenoj industriji, za tiskarske strojeve i reduktore. Kvaliteta je to koju su prepoznali i zahtjevni Švicarci, na čije tržište Krometal već 6 godina izvozi svoje proizvode.

Ipak, od nedavno je fokus vraćen i na domaće tržište – ne samo u proizvodnom segmentu, nego i u segmentu prodaje repromaterijala. Naime, u Samoboru je, u Zagrebačkoj 51 ("stara Era"), otvoreno veleprodajno i maloprodajno skladište crne i obojene metalurgije.

- Širenje na prodajni dio došlo je kao posljedica širenja samog Krometala, ali i sestrinske tvrtke Cromatec, koju vodi suvlasnik Darko Ćordaš. Obzirom da u Samoboru više nije postojala mogućnost nabave repromaterijala otvorila nam se prilika za ulazak na ovaj segment tržišta kupovinom objekta u Zagrebačkoj. Naši sugrađani poznaju tu lokaciju kao "staru Eru" - objašnjava vlasnik Krometala Marijan Sokolović.

Tako je sada, na prostoru od 3500 četvornih metara uređenog skladišta, ponuđen kompletan asortiman materijala za strojnu obradu i bravariju, potpuna ponuda repromaterijala, a sve pod stručnom paskom osoblja poznatog iz dugogodišnjeg rada u Samoboru. Naime, Krometal je osnovan još 1982. godine, a početkom 90-ih registriran je po novom zakonu kao jedna od prvih tvtki na ovom području.

U novom prodajnom prostoru naći će se i ponuda sestrinskog Cromateca, koji se bavi proizvodnjom dijelova za zavarivanje, uvozom, veleprodajom uređaja, opreme i dijelova za zavarivanje i rezanje. Tvrtka Cromatec generalni je zastupnik renomiranog svjetskog proizvođača uređaja i opreme za zavarivanje Kemppi Oy za Hrvatsku, ali i ugovorni zastupnik drugih inozemnih tvrtki vezanih uz osnovnu djelatnost.

Ipak, naglasak je na repromaterijalu, a ulazak u prodajni segment poslovanja novi je izazov za Krometal, kaže Marijan Sokolović, napominjući kako je to najkvalitetniji način da se izađe u susret velikim i malim proizvođačima, kao i pojednicima koji često izgube dosta vremena u potrazi za repromaterijalom.

- Smatram da će otvaranje prodajne lokacije u Zagrebačkoj 51 biti dobra ponuda za brojne obrtnike koji sada ne moraju ići daleko po repromaterijal, kao i za sve one koji su morali ići u Zagreb da bi nabavili metar cijevi ili nečeg sličnog. Osim toga, za Krometal je specifično da maloprodaja nudi i mogućnost izrade prema želji. Možemo izrezati sve onako kako kupac želi i to odmah. Na raspolaganju su nam četiri pile, tako da je sve prilagođeno tome da usluga bude brza. To nam je i glavni cilj - brza i jednostavna usluga - ističe Sokolović, prisjećajući se vlastitih problema s nabavkom repromaterijala, što je zbog čestih komplikacija znalo dovesti do toga da proizvodnja trpi. Sada su ta vremena iza nas.

Da je Krometal na pravom tragu dokazuju već prve reakcije njihovih kupaca. Vijest o novom prodajnom prostoru u Samoboru brzo se proširila među ciljanom skupinom samoborskih obrtnika i hobista, tako da se slobodno može reći da je lokacija prepoznata, baš kao i činjenica da se u Krometalovom prodajnom prostoru može kupovati kvalitetno i povoljno, ali i dobiti odgovarajući savjet stručnog osoblja. Prema najavama, skladište će se dodatno dopunjavati potrebnim asortimanom proizvoda, iako već sada praktički nema zahtjeva kojem Krometal ne može udovoljiti.

Uskoro će krenuti i usluga dostave za veće količine kupljenog materijala. Sve što ostaje onima željnih brze nabave repromaterijala i jednostavne usluge je osobno se uvjeriti u ponudu Krometalove vele i maloprodaje u Zagrebačkoj 51 ("stara Era") ili se dodatno o ponudi informirati kod direktora prodaje Roberta Grčića na telefone 01/3387-209, 3387-210 i 3387-211 ili na fax 3377-034.

Kruno Solenički

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Proslavljen 6. rođendan City wellness centra Out Fit

Vrhunska reperska proslava Ede Maajke

Osebujni reper Edo Maajka još je jednom zapalio samoborsku publiku, slaveći u subotu 13. rujna, zajedno s ekipom u Luxoru, šesti rođendan City wellness centra Out Fit. Nakon što je rođendanska zabava imala uvodni dio (ili zagrijavajući dio, obzirom da se radilo o "warm up partyu") u Caffeu Gradna, što je iskorišteno za nešto prisnije druženje s Edom i pokoju nagradu partnera i sponzora ove rođendanske proslave, pravi tulum dogodio se u Disco klubu Luxor.

U gradu opjevanom u njegovoj pjesmi Trpaj - u maricu (doduše, radi se o aluziji na neslavnu epizodu krvavog policijskog okršaja s mladeži u Samoboru na Sve svete 1995. godine), Edo Maajka dokazao je da je u vrhunskoj reperskoj formi, da zna stvoriti vrhunsku atmosferu, a bogme i da je izgubio pokoji kilogram. Ima li u tome svoje prste i Out Fit nismo saznali, ali uz hitove sa Slušaj mater, No sikiriki, Stig'o ćumur i Balkansko a naše, nije ni bilo toliko bitno. Jer, kad se slavi, onda se slavi.

K.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (4)

PREDSTAVLJAMO SAMOBORSKE OBRTNIKE - Obrt za proizvodnju hidrauličkih preša Hi-Kon

Prešama prema Zapadu

Otac i sin, Žarko i Sanjin Ban uspješno vode obiteljski posao s hidrauličnim prešama. Obrt Hi-Kon, iz Luga Samoborskog (Kneza Branimira 7), od osnutka se bavi proizvodnjom hidrauličnih strojeva i uređaja s naglaskom na proizvodnji hidrauličnih preša, a višegodišnji rad i iskustvo rezultirali su kontinuiranim razvojem i standardizacijom procesa izrade proizvoda te sve većim brojem kupaca i klijenata, većinom izvan granica Hrvatske. Uspješnost Hi-Kona prepoznata je i od Ministarstva gospodarstva pa je obrtu Banovih pripala i prestižna nagrada za najboljeg hrvatskog mikroizvoznika.

S poslovanjem ovog uspješnog obrta upoznao nas je Hi-Konov voditelj marketinga Sanjin Ban, a o svim detaljima vezanima uz konkretnu ponudu možete se upoznati na web stranici www.hi-kon.hr ili na 3323-330.

- Kako je počela uspješna priča Hi-Kona?

- Što se tiče obrta, moj ga je otac osnovao prije 20-ak godina, 1987. godine. On i jedan njegov kolega otišli su iz Tehnomekanike u Mariji Bistrici u privatnike i tu je krenulo bavljenje prešama za potrebe tržišta. Osim toga, slična im je bila i grana posla koju su izabrali, hidraulika, jer su se njome bavili i prije, iako u bivšoj firmi nisu radili preše. Prešavši na taj posao, u početku su imali i nešto širi program, ali vremenom je to postao čisti program hidrauličnih preša i hidrauličnih podiznih platformi. U međuvremenu su se kao partneri razdvojili i svaki ima svoju firmu. Očev Hi-Kon bavi se isključivo prešama, uglavnom za auto industriju. Riječ je većinom o automatiziranim strojevima i, recimo to tako, ozbiljnijoj proizvodnji nego u startu.

- Posla, koliko sam vidio u pogonu, ima?

- Stalno smo u pogonu. Doduše, ne radi se o poslu tipa 3 smjene, jer smjena je od 8 do 16, ali non-stop se proizvodi, osobito u zadnje vrijeme, kako raste potražnja. Uglavnom sve izvozimo, 70-80% proizvodnje ide van, u Europu, većinom u Sloveniju. Slovenci puno od nas kupuju, npr. Sava u Kranju i Goodyear kod nas nabavljaju preše za svoj asortiman. Uz njih i još nekoliko velikih tvrtki pokrijemo gotovo kompletnu godišnju proizvodnju. Nešto malo radimo i po Hrvatskoj, jer počelo se i kod nas razvijati to tržište.

- Preše koje proizvodite su vlastiti proizvod ili se radi o već šabloniziranim strojevima?

- Proizvod je naš zato što svaku prešu radimo po narudžbi i to je isključivo manufakturni proizvod. Međutim, osnove svakog stroja su davno postavljene. Standardi se znaju, ali sve funkcije stroja, mehanika, programski dio i naprave na stroju radimo po narudžbama, onako kako žele naručitelji. Imamo 5-6 različitih tipova preša, a u svakom tipu još postoje specifičnosti, svaka je različita. Znači, radi se više o unikatnoj proizvodnji.

- Postoje li planovi za širenje proizvodnog programa? Koliko ste spremni za tako nešto?

- Ono što je nama najbitnije, kada bi se širili, to je prostor i više ljudi. Trenutno kod nas radi 5-6 ljudi. Tržište postoji i ono nije problem, ali za pokrivanje potreba tržišta bitan nam je kapacitet i adekvatan prostor, a neophodna bi bila nova hala, tj. prostor za obradu. Što se tiče proširenja proizvodnog asortimana tu bi se moglo ići na ispitne uređaje na bazi hidraulike i slične stvari. Sadašnjim programom pokrivamo dosta toga, dakle ne možemo se proizvodno previše širiti, nego se radi isključivo o širenju postojećih kapaciteta. Vidjet ćemo kako će se stvari razvijati. Mislili smo ući u proširenje, ali treba vidjeti ima li kakvih poticajnih sredstava da bi se to realiziralo.

- Imate li, kao proizvodna djelatnost, k tome i izvoznik, poticaje ili olakšice?

- Dobili smo neke poticaje za certifikate, a nedavno je izašla nova poticajna mjera za kupnju strojeva pa ćemo vidjeti što s time. Kao izvoznicima tu su nam na raspolaganju neki krediti koji bi trebali biti nešto povoljniji, međutim, zadnjih godinu dana ispada da je svejedno uzima li se kredit u HBOR-u ili u nekoj manjoj banci. Znači, ima nešto, ali nismo posebno oduševljeni, da budem iskren.

- Što je s birokratskim dijelom, obzirom na to da uglavnom poslujete na relaciji Hrvatska-Europa?

- Stvari idu brže, papirologija je nešto jednostavnija, ali problem su ljudi. Sto ljudi se pojavi s naše strane, još toliko sa slovenske, a svaki treba neki papir i tu zna biti puno problema. Naoko nije velik problem, ali u praksi zna biti dosta muke dok proizvod ne dođe do krajnjeg korisnika.

- Kako se uopće dolazi do poslova u vašem segmentu tržišta?

- Marketing je kod nas specifičan, jer ne možemo se reklamirati na poluvremenu utakmica. Naime, ono što mi nudimo nije proizvod za širu populaciju nego se radi o specifičnim proizvodima koji se prezentiraju na sajmovima i sličnim okupljanjima. Međutim, to ide dosta slabo na taj način, pogotovo u Hrvatskoj. Više se baziramo na izravnom kontaktu. Primjerice, na internetu nađem tvrtku koja proizvodi nešto za što sigurno moraju koristiti prešu, kontaktiram ih, svi su vrlo susretljivi, osobito u Sloveniji, i vrlo brzo odradimo sastanak. Takve firme vrlo često imaju potrebe za našim proizvodima, jer ili mijenjaju strojeve, osuvremenjuju ih ili šire kapacitete. Tako da nije problem naći posao ni u našem susjedstvu, a da ne pričam o Italiji ili Njemačkoj, gdje je tržište još veće. No, tamo se tek moramo probiti i uvjeriti ih u našu kvalitetu, kao što smo uspjeli s onima koji s nama već posluju.

- Nedavno je stigla nagrada za vaše uspjehe u izvoznom poslovanju.

- Dobili smo nagradu Ministarstva gospodarstva za najboljeg mikroizvoznika u 2007., znači, za obrt do 10 zaposlenih. Čak niti ne znam tko nas je nominirao. Pretpostavljam da je to išlo preko Udruženja obrtnika pa su oni koji odlučuju o nagradama izlistali podatke iz FINE, a naši podaci su vjerojatno bili najbolji. Nakon nagrade je malo porastao interes za nas, najviše što se tiče medija, ali na poslu se i nije baš odrazilo. Možda će i to doći s vremenom. No, to je i logično, jer je trenutno u Hrvatskoj premalo tvrtki koje mogu kupiti proizvode koje mi nudimo, a da investiciju mogu vratiti kroz proizvodnju, kao što je to slučaj vani.

- Inozemno poslovanje je i za vas sigurnije, između ostalog, što se tiče plaćanja?

- To je istina, jer će inozemni kupac, ako mu treba stroj, njega naručiti, a to će i platiti. Govorimo o iznosima od 10 do 50 tisuća eura po stroju, pa još ako se radi o dva stroja, to su već solidne cifre. Mi smo također povoljniji od konkurencije, pogotovo ako se gleda konkurente iz Italije ili Njemačke. Naravno, s druge strane ne možemo konkurirati Turcima i njihovoj masovnoj proizvodnji. No, zato mi nudimo "ozbiljnije", automatizirane proizvode. Jasno, da bismo mogli konkurirati imamo i potrebne certifikate, uveli smo ISO 9001, a zadovoljavamo i uvjete za CE markice.

- Kad se podvuče crta, radi li se o isplativom poslu?

- Da, dosta je isplativ. Ali je i naporan. Treba pronaći potencijalnog kupca, ponuditi proizvod, nagovoriti ga da kupi, nabaviti potrebne materijale, obraditi, pripremiti, umontirati, osmisliti software za stroj i još sve to dostaviti... No, novčano se isplati, pogotovo ako je plaćanje redovito. Srećom, kažem, tržišta ima, pa ima posla i za nas i za konkurenciju.

Kruno Solenički

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (2)