Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Ekološko društvo Žumberak rekapituliralo 2008. godinu i nagradilo zaslužne

Za čišći i bolji Žumberak

Financijska potpora Zagrebačke županije za realizaciju projekta Uljepšajmo svoj zavičaj za 2008. godinu pristigla je tek u rujnu, umjesto u travnju pred početak planirane eko-akcije, a i dvostruko je bila manja nego prošle godine. S projektom se natjecalo i u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG), čiji natječaj je 2008. raspisan znatno kasnije nego prošle godine, a sredstva, ako se projekt usvoji, pristižu kasno u jesen. Stoga su tijekom proljeća i ljeta realizirane one akcije za koje nisu bila odmah nužna novčana sredstva, a za izdavanje Žumberačkih novina, kojima je Ekološko društvo Žumberak (EDŽ) suizdavač, i koje su postale dio ovog projekta, postignut je dogovor s KUD-om Žumberčani o naknadnom sufinanciranju. Projekt je predan i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sa zamolbom za financijsku potporu.

I MZOPUG i Fond su projekt prihvatili te će se u 2009. godini, uz njihovu financijsku potporu, realizirati sedma eko-akcija, kojom će se sanirati što više preostalih divljih odlagališta na području Općine Žumberak, a ovisno o suradnji MO Žumberak u sklopu Grada Samobora i deponije na tom području. Općina Žumberak daje za svoje područje stroj za utovar otpada i kamion Unimog za prijevoz prikupljenog otpada na privremena sabirališta. Budući da glavnina sredstava za eko-akciju 2009. pristiže od MZOPUGA, a ne od Zagrebačke županije, planira se eko-akciju proširiti i na područje Žumberka u sklopu Karlovačke županije, ukoliko se ostvari suradnja s predstavnicima MO Radatovići i MO Kašt. Potrebno je angažirati radne ekipe za izvlačenje otpada pomoću traktora s vitlima. EDŽ ima velike metalne sanjke s košem za izvlačenje otpada iz provalija. Ukoliko deponij koji se sanira nije uz cestu po kojoj može voziti veliki kamion, potreban je još i dodatni traktorski prijevoz otpada na privremeno sabiralište otpada uz cestu. Potrebno je osigurati strojni utovar prikupljenog otpada u kamione i odvoz prikupljenog otpada u službeni deponij, a prethodno treba osigurati prihvat prikupljenog otpada od strane uprave službenog deponija.

Što se tiče učinjenog u 2008. godini, Ekološko društvo Žumberak je tijekom 4 mjeseca pripremalo dvobroj Žumberačkih novina, br. 102 – 103 na 28 stranica, kao suizdavač s Kulturno prosvjetnim društvom Žumberčani. Veći dio novina koje su iz tiska izašle sredinom ožujka posvećen je njegovanju prirodne i kulturne baštine Žumberka. Opširno su prikazani rezultati djelovanja KUD Žumberčani i Ekološkog društva Žumberak, posebice eko-akcija Uljepšajmo svoj zavičaj. Lokalno stanovništvo je pozvano da i nadalje uređuje sela, okućnice i okoliš, a 19. travnja da sudjeluje u eko-akciji uklanjanja preostalog otpada iz žumberačkog okoliša.

Kada je početkom travnja bilo jasno da još neodređeno dugo neće stići financijska potpora Zagrebačke županije, voditelji eko-akcije po zonama na području Općine Žumberak obaviješteni su da samostalno, koliko mogu, organiziraju prikupljanje otpada, ukoliko ga mogu odložiti na privremena sabirališta koja nisu uz prometnice i gdje će bez štete za okoliš i izgled krajobraza biti odložen, dok se ne uspije organizirati odvoz. Ipak, u Mrzlom Polju, u blizini zgrade bivše škole, odložen je otpad dovezen iz više kućanstava, a za što se saznalo tek u listopadu. Treba naglasti da EDŽ organizira uklanjanje otpada sa starih divljih odlagališta u prirodi i ne može organizirati redovni godišnji odvoz krupnog kućnog otpada. To je svakako u nadležnosti Općine, koja to nažalost još nije organizirala za Mrzlo Polje, ali i ne samo za Mrzlo Polje! Dakako, da je Zagrebačka županija financijski pomogla na vrijeme ovaj projekt, sav bi taj otpad bio odmah odvezen, a što će se nastojati organizirati do kraja ove godine.

Na samoborskom dijelu Žumberka, gdje prikupljeni otpad odvozi Komunalac d.o.o. Samobor, a na čemu zahvaljujemo Komunalcu, posebice Dušku Stiću, potaknuti su voditelji po zonama čišćenja i lokalno stanovništvo da uklanjaju otpad iz prirode. Prikupljena su tri kamiona otpada kojeg je Komunalac odvezao u reciklažno dvorište gdje se taj otpad razvrstava.

Tijekom rujna, kada je vodostaj Kupčine nizak, očekujući da će konačno stići financijska potpora Zagrebačke županije, organizirano je uklanjanje otpada iz korita Kupčine od Pribičkog Strmca do sela Kupčina. U eko-akciji su sudjelovali članovi EDŽ iz Zagreba (prispjeli s tri automobila) te mr.sc. Milivoj Medven. Osobito je intenzivna akcija bila na području Medven Drage i Čunkove Drage, na području Modrog vira te u Kostanjevcu. Prikupljeno je 30 vreća otpada te još 3 m3 krupnog otpada. Pojedine krupne komade otpada, poput štednjaka, trebalo je otkopavati pomoću pijuka iz pijeska potoka. Izvuklo se i nekoliko ogromnih komada najlona, limenih bačvi i raznih drugih predmeta. Sitni otpad trpan je u vreće te većinom otpreman osobnim automobilima na službeni deponij Božička, a krupni otpad i nešto vreća odložene su u Medven Dragi, na privatnom posjedu, a od tamo će doskora biti otpremljeni u službeni deponij.

Ipak, u obilascima Žumberka otkrivene su još neke manje, uglavnom stare divlje deponije otpada, ali i neke nove, što ukazuje na premali angažman komunalnog redara! Nažalost, i na saniranim bivšim deponijima se pronađe ponešto novog otpada, a počinitelje bi trebao pronaći komunalni redar i postupiti sukladno Zakonu o otpadu!

Tijekom 2008. godine realizirana je u cijelosti akcija poticanja žumberačkog stanovništva, uz geslo "Više cvijeća, manje smeća", da uređuju svoj okoliš, a posebice cvjetne okućnice, balkone, prozore, parkove u selu, seoska groblja i okoliš crkvi, voćnjake autohtonih sorti voća, vinograde, travnjake, vrtove, obale potoka, izvorišta potoka, drvorede, gospodarske zgrade, seoska dvorišta, kao i kuće za odmor, zatim da njeguju svoju kulturno-etnološku baštinu, da uređuju i obnavljaju tradicionalne žumberačke kuće, da čuvaju etno predmete i radionice starih obrta. Potican je i razvoj seoskog turizma, a posebice uređenje turističko-ugostiteljskih objekata i kreiranje domaćih originalnih suvenira.

Kampanja poticanja se odvijala kroz lokalne medije (Žumberačke novine, Žumberački krijes, Glasnik Samobora i Svete Nedelje, Radio Samobor i Jaska) te plakate, letke, a i kroz osobne kontakte.

Ekološko društvo Žumberak odaje priznanje svima zaslužnima za obnovu – izgradnju prekrasne kapelice sv. Nikole na ostacima stare kapelice, na lokaciji Straža kod Osunje, te uređenje prekrasnog izletišta oko kapelice. Zaslužnici su već spomenuti u Žumberačkom krijesu za 2008.godinu. Tu lokaciju treba što češće posjećivati i, dakako, održavati kao atraktivno proštenjarsko i hodočasničko izletište i okupljalište Žumberčanki i Žumberčana te svih ljubitelja prirode.

Skupština EDŽ, održana u prostorijama Caritasa Kalje 18. listopada, a koja je ujedno bila i sabor Žumberčanki i Žumberčana koji su 2008. i ranije značajno doprinijeli gospodarsko-turističkom razvoju Žumberka, dodijelila je priznanja po akciji "Više cvijeća - manje smeća". Naše dobitnike priznanja u kategorijama za koje priznanja dodjeljuje i Hrvatska turistička zajednica, a to su park u selu, cvjetna okućnica i cvjetni balkon, kandidirani su i na natječaj Turističke zajednice Zagrebačke županije u okviru ekološko-edukativne akcije Volim Hrvatsku. Priznanje Zeleni cvijet sa Zelenim znakom dodijeljeno je Parku u selu Jezerine, a velike zasluge za uređenje ima biskup Juraj Jezerinac, vojni vikar.

Valja dodati da je selo Jezerine zbog uređenosti pravi turistički biser Općine Krašić, koji može dati veliki doprinos razvoju krašićkog, pribićkog i prekriškog hodočasničkog turizma. Potrebno je sanirati i urediti crkvu Blagovijesti (sada je u skelama i sanacija je započela), ali i cjelokupni kompleks dvorca sa svim povijesnim zgradama u Strmcu Pribićkom. Rok za uređenje bi trebao biti jubilarna 2011. godina, kada pada 400. obljetnica Marčansko-križevačke eparhije, tj. biskupije. Na kraju, Ekološko društvo Žumberak zahvaljuje biskupu Jezerincu za sve što je učinio za uređenje Jezerina, kao i svim dobitnicima priznanja Ekološkog društva Žumberak na značajnom doprinosu uljepšanja našega kraja ili pak razvoju gospodarstva, posebice turizma! Hvala i uredniku Glasnika Robertu Škiljanu za informiranje o problemima Žumberka. O dobitnicima priznanja bit će više riječi u Žumberačkim novinama, koje će izaći iz tiska sredinom ožujka 2009. godine. Tu je i ohrabrujuća vijest za razvoj žumberačkog turizma da je domaći sin, Mirko Šintić, koji sa suprugom vodi znameniti samoborski restoran Gabreku 1929, u Žumberku na Rožancu, Javor 19A, kod Gornje Vasi već uredio objekt za robinzonski turizam pa mu ovom prilikom čestitamo. Po uručivanju diploma i priznanja uslijedilo je u ugodnim prostorijama Caritasa Kalje druženje te su uz ukusnu okrepu vođene rasprave o mogućnostima turističko-gospodarskog razvoja Žumberka, a na kraju su se nazočni članovi EDŽ zabavili uz glazbu i pjesmu.

Josip Šintić Zlatko

Za svoj doprinos priznanja su primili:

- Park u selu Jezerine s kapelom, cvjetnu okućnicu i zdenac, etno zbirku i natpise u selu - biskup Juraj Jezerinac

- Park u selu Kostel Pribićki - Ana Šelebaj, Vilma Miletić

- Cvjetna okućnica i balkon - Vilma Miletić

- Uređena stara kuća i cvjetna okućnica - Franjo Hrdalo

- Tradicionalna narodna nošnja svog kraja - Danica Gundić, Đurđica Gverić, Katica Juratovac, Mirjana Miljević, Dragica Šintić

- Uređena stara zgrada za turističko-ugostiteljsku namjenu - Željko Grujić

- Uređena stara kuća, Mlin I, uređena obala Kupčine - Josip Berdik

- Donacija Ekološkom društvu Žumberak - Marija Barundić Špoljar, Mara Bulić, direktorica Propele

- Doprinos razvoju žumberačkog turizma - voditeljica Caritasa Kalje Melita Madirazza

- Doprinos gospodarskom razvoju Žumberka - Petar Gundić, vlasnik Gundić Electronica

- Doprinos informiranju o Žumberku - Marijan Delišimunović za web stranice Mojžumberak, Marko Končar za emisiju Markova centrifuga: Divan je Žumberak kraj, Maja Priselac, urednica Jaskanskih novina, Robert Škiljan, uredniku Glasnika Samobora i Sv. Nedelje

- Organizacija proštenjarskih susreta Jezerničana - Željko Šajatoviću, vlasnik Ett

- Uzorni vinograd i žumberački suvenir Domaće prirodne rakije i likeri obitelji Bastašić - Janko Bastašić Crni

- Uzorni kompleks novih vinograda u Slavetiću - Danica i Božo Jelenić, vlasnici Beton Lučko

- Uspješno vođenje JUPP Žumberak-Samoborsko gorje - dr.sc. Matija Franković

- Uspješno vođenje KUD-a Žumberčani - Nikola Kekić, predsjednik KUD-a

- Vođenje eko-sekcije HPD Sisak i sudjelovanje u eko-akcijama EDŽ - Ivanka Marić

- Izgradnja turističko-ugostiteljskog objekta Pri Valentinu i vođenje projekta Dom kulture Tadija Smičiklas - mr.sc. Dragica Suljagić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

PREDSTAVLJAMO SAMOBORSKE OBRTNIKE - Stjepan Grgos, vlasnik gostionice Kod špilje

Domaća atmosfera u duhu zafrkancije

Među devet restorana koji su dobili prestižnu Veliku zvijezdu Večernjeg lista za 2008. godinu čak su dva s područja Samobora - Zeleni papar, o kojem smo pisali u prošlom broju, i Kod špilje. Kao jedina gostionica u restoranskom društvu uspjeh ovog lokala Stjepana Grgosa još je i veći. No, ne i iznenađujući, što znaju svi koji su u nešto više od 20 godina djelovanja posjetili Otruševec i gostionicu smještenu nasuprot Grgosove špilje. Poznata kao mjesto izuzetne domaće kuhinje i uvijek tople atmosfere, Kod špilje je vremenom stekla i svojevrsni kultni status te spada među omiljenije ugostiteljske destinacije brojnih posjetitelja Samobora. Stoga niti ne čudi da često puta treba imati i nešto sreće da bi se vikendima uhvatilo mjesto za stolom. Rješenje je, naravno, pravodobna rezervacija na 3375-888, gdje se može dogovoriti i obilazak špilje dok se čeka da domaće delicije budu spremne za degustaciju. S vlasnikom Stjepanom Grgosom popričali smo o specifičnostima njegove gostionice.

- Počnimo od Večernjakove Velike zvijezde. Jedina ste gostionica koja je dobila to priznanje u 2008. godini, što nije mala stvar.

- Gostionica je stari naziv, a mnogi niti ne znaju da gostione nisu ništa manje rangirane od restorana. Dapače, može imati još širu ponudu. Gledano u povijesti, gostione su bile i jače od restorana, okupljale su više ljudi. Jedino su profili gostiju koji dolaze u restorane ili gostionice nešto različitiji.

- Ipak, za Špilju se kaže da se u njoj svatko dobro osjeća; od predsjednika Mesića, na primjer, koji je tu česti gost, do običnih ljudi.

- Mi radimo s ljudima. Dakle, ljudi ovi ili oni, mi svakog jednako primimo i pogostimo. Predsjednik Mesić je naš gost još iz vremena dok nije bio tako važna politička figura i, bez obzira na funkciju, on je uvijek ostao, rekli bi, narodski čovjek. A što se tiče gostiju općenito, tu je dosta raznoliko - netko dođe zabaviti se, netko dovede curu da se tu malo skrije, netko samo želi pojesti nešto...

- Domaća atmosfera prati vas od početaka, još dok je Kod špilje bila samo ideja izrasla iz gošćenja znatiželjnika privučenih špiljom koju je otkrio vaš otac?

- Tako je, ali opet domaća atmosfera ne privlači baš sve goste. Svatko ima svoj stil. Neki dođu namršteni pa naš stil treba prilagoditi i tome. Ljudi su različiti, ne odgovara svima sve. A što se tiče samih početaka, gostiona Kod špilje radi od 1985. godine, dok smo prije toga godinama radili, slobodno mogu reći, u ilegali. Dosta dugo je to trajalo i to je bilo najbolje.

- Kad spominjete stil, koji bi bio specifičan za Špilju?

- To je dosta teško izraziti. Stil je došao nekako spontano. Trudimo se da tu goste dočeka normalna, domaća atmosfera u duhu zafrkancije, zabave. Ali, sve ovisi o situaciji za stolom, o tome kako je društvo za stolom raspoloženo. Nekima odgovara takva atmosfera, pa ih dodatno još raspoložimo. A opet, ima i stolova gdje se ništa ne događa kad im se donese piće i jelo. Zato treba osjetiti kod ljudi što im više odgovara, kakav pristup je primjereniji, s kime se treba našaliti, tko se došao proveseliti, a tko nije za takav vid usluge. Neki dođu pa imaju više kao vojnički pristup, sjednu, pojedu i odu. I to je u redu. Dobiju istu uslugu i trudimo se ne biti prenametljivi ili ih zamarati. No, kad bih svaki dan trebao tako raditi ne bih niti htio biti u ovom poslu, osjećao bih se kao robot. Uglavnom, treba znati pogoditi pristup, treba moći shvatiti gosta.

- Domaću atmosferu prati i bogat izbor domaće hrane. Što se sve nudi u Špilji?

- Već dugo radimo na tome i uglavnom radimo s vlastitim proizvodima. Imamo svoju poljoprivredu i čitav niz vlastitih proizvoda, od pšenice, ječma, kukuruza, krumpira, raznog voća i povrća. Hranimo i domaće svinje, kokoši, guske, a sve što moramo kupiti trudimo se kupiti živo, nema tu Getro, Metro... Osim toga, imamo i desetak krava koje smo zakupili i od kojih dnevno imamo 300-400 litara mlijeka, od kojeg radimo friške i suhe sireve, vrhnje i ostale proizvode. Radimo i domaće šunke, razne kobasice, nudimo i divljač, uglavnom sve domaće. Ponekad hrani dajemo i malo moderniji štih, pokušavamo je približiti današnjem ukusu i stilu, što nije nikakv problem kad je sirovina vrhunska. Uvijek nudimo isključivo friške proizvode, jer se vodimo za onom "što ja ne bih htio jesti, ne bih nikome niti ponudio". Namirnice su iz našeg okruženja, a planiramo sljedeće godine napraviti i mini farmu.

- Imate li planove za daljnje širenje ili uređenje samog objekta?

- S objektom nećemo više ići u preinake. Uostalom, sad nije ni pogodno vrijeme za objekte, jer kriza dolazi. Nama niti ne treba više stolova, jer su prošla vremena kada je to bio glavni kriterij poslovanja. Broj stolova je danas manje važan, jer se i s kapacitetom za 20 ljudi može napraviti promet od 100 ljudi.

- Tko sve radi Kod špilje?

- Ukupno nas je 10 i manje-više je uključena familija, što bliža, što daljnja. Tako možemo slobodno reći da je to pravi obiteljski posao.

- Obiteljski posao izrastao je oko susjedne špilje. Je li i ona dio uobičajene ponude gostionice?

- Ne mora značiti da svi žele vidjeti špilju, niti vodimo svakoga. Jer, ima svakakvih ljudi, a i kuda bismo došli kad bismo svakog vodili u špilju? U špilju vodimo one koji su najavljeni ili grupe koje su nam najavile da imaju želju obići i špilju. A gosti lokala ostaju opet - gosti.

Okvir

Ne može se živjeti vječno od istih stvari

- Dvije Velike zvijezde ove godine stigle su na samoborsko područje. Kako općenito gledate na gastronomiju u Samoboru?

- Uključeni smo u brojne projekte i puno se daje Gradu s te strane. Ali, imam dojam da je od strane Grada potpora prema nama možda preslaba. Mislim da nas često kritiziraju i to mi je krivo, jer danas je teško u ugostiteljstvu i bit će još teže sljedeće godine. Mislim i da se neke stvari krivo percipiraju, jer ne možemo svi raditi visoko gastronomstvo. Prosječan, normalan čovjek očekuje da dobije velik tanjur s puno ukusne hrane, a ne neke špekulice na tanjuru od 300 kuna, neko jelo od puno riječi koje se ne mogu niti izgovoriti, osim da bi se pohvalilo da se to jelo i skupo platilo. Različito se gleda na stvari kad se plaća iz svog ili iz tuđeg džepa. Zato se ne mogu složiti s nekima koji kažu da je naše ugostiteljstvo loše. Nije loše, dapače, odlično je, a Samobor tu dosta dobro stoji, jer može ponuditi širok raspon ugostiteljske ponude. No, Samobor mora i paziti, pogotovo Turistička zajednica, da ne postanemo slijepo crijevo. Napravili su se brzi cestovni pravci za more, blizu je Lika, Gorski kotar, do Rijeke se stigne za manje od dva sata, napravljena je i nova cesta za Zagorje, ići će se i prema Bjelovaru i Zelini... Potiho se tamo otvaraju novi lokali, nove destinacije i gosti se lagano osipaju. Bez obzira na blizinu Zagreba, neće se moći vječno živjeti na bermetu, muštardi, kremšnitama i Fašniku, o kojem se više priča nego što se na njemu toga događa. Tako ne može ići dovijeka, treba izmisliti i nove stvari. Netko je smislio kremšnitu prije puno godina i tolike silne godine živimo na tome, a da u međuvremenu nitko nije smislio ništa novo. Naši cekeri s proizvodima još se uvijek pune istim stvarima. Vrijeme je i da se na tome poradi, da se ponudi i nešto novo, inače nas ne čekaju dobre stvari.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)