22.06.2008.

Biciklistička karavana Vukovar – Ljubljana završila u Samoboru

Povezivanje Slovenije i Hrvatske na dva kotača

Biciklistička karavana Vukovar – Ljubljana završila u Samoboru

Savez hrvatskih društava u Sloveniji po šesti je put pripremio biciklističku karavanu Put prijateljstva Vukovar – Ljubljana, kojom žele pridonijeti zajedničkom obilježavanju Dana državnosti Republike Slovenije i Republike Hrvatske. Ove su godine iz Vukovara krenuli 19. lipnja, na početku odavši počast svim žrtvama za slobodu Hrvatske kod Križa na Dunavu. Potom je četrdesetak slovenskih i hrvatskih biciklista preko Osijeka, Virovitice, Bjelovara, Vrbovca i Zagreba stiglo i do Samobora. U našem su gradu i prenoćili 20. lipnja, a krajnji cilj je Ljubljana, točnije rekreacijski centar Mostec, gdje je 21. lipnja održana zajednička proslava Dana državnosti. Ta tradicija zajedničke proslave Hrvata u Sloveniji i njihovih prijatelja Slovenaca njeguje se već 17 godina uz kulturno – umjetnički program društava iz obje države.

Inače, biciklistička karavana Put prijateljstva Vukovar – Ljubljana održava se u tri etape (ukupno 500 kilometara), a već drugu godinu Samobor ugošćuje slovenske i hrvatske bicikliste na kraju druge etape. Predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji Ivo Garić rekao je kako im je glavni motiv za karavanu bio i ostao Vukovar kao simbol stvaranja hrvatske države. Biciklističku karavanu u Podsusedu su dočekali članovi Brdsko – biciklističkog kluba Šišmiš, koji su je dopratili do Samobora, u kojem ih je na Trgu kralja Tomislava dočekao gradonačelnik Antun Dubravko Filipec. Biciklisti su se prvo okrijepili uz kremšnite i napitke, a potom im je gradonačelnik zaželio ugodan boravak u gradu, zahvalivši im i što na ovaj način podsjećaju na značaj Vukovara i pomažu njegovu obnovu.

M.Š.

 
22.06.2008.

Kuhari Mirne Silvio Fresl i Igor Kupres na 2. kongresu Hrvatskog kuharskog saveza

Kotlet na samoborski kao dio baštine

Kuhari Mirne Silvio Fresl i Igor Kupres na 2. kongresu Hrvatskog kuharskog saveza

Hrvatski kuharski savez smatra da se Ministarstvo turizma i Vlada, poštujući osobitosti hrvatske mediteranske kuhinje, trebaju priključiti zahtjevu nekih sredozemnih država da UNESCO mediteransku prehranu uvrsti u popis svjetske baštine, zaključak je s 2. kongresa HKS-a održanog u Varaždinskim toplicama. Naime, Španjolska, Italija, Grčka i Maroko već su poslale takav zahtjev, a preporuka je kongresa da Hrvatska pošalje vlastiti zahtjev.

Kongres je održan 16. i 17. lipnja u Hotelu Minerva, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma.

Završnog dana 2. kongresa Hrvatskog kuharskog saveza održana je svečana otvorena sjednica skupštine, na kojoj je održana 1. revija jela hrvatske kulinarske baštine te predstavljena prva u nizu knjiga Hrvatska kulinarska baština koja sadrži 50 tradicijskih jela u odabiru županijskih kuharskih udruga.

Centralni događaj kongresa, kojemu je prisustvovalo više od 200 kuhara iz cijele Hrvatske, među kojima i kuhari Restorana Mirna iz Samobora, Silvio Fresl i Igor Kupres, bilo je predstavljanje knjige Hrvatska kulinarska baština te revija tradicijskih jela iz cijele Hrvatske, a koja se nalaze u knjizi. Među njima je i samoborski specijalitet Kotlet na samoborski. Ova knjiga završetak je prve faze projekta Baština, kojeg je u proteklih nekoliko godina provodio HKS na lokalnom nivou. Sve županijske udruge kuhara su nakon radnih sastanaka i rasprava članova definirale popis od tridesetak tradicijskih jela svoga kraja i isti dostavile savezu. U prvu knjigu uključena su po tri recepta iz svake županije, a sva jela pripremljena su od strane udruga kuhara i fotografirana u kabinetu Akademije HKS-a u Trakošćanu. Na reviji koja je uslijedila nakon promocije knjige svoja tradicionalna jela predstavili su kuhari iz gotovo svih dijelova Hrvatske.

Za vrijeme kongresa održane su brojne radionice i rasprave, na temu baština, tehnologija u kuharstvu, a posebno zanimljiva i aktualna bila je rasprava kongresa o problematici školovanja i edukacije kuhara. Sudionici rasprave iznijeli su svoje stavove i probleme s kojima se susreću u svojem svakodnevnom radu. Slaba zainteresiranost mladih za zanimanje kuhar, prevelik broj škola koje obučavaju kuhare, te loša opremljenost većine od njih, snižavanje bodovnog praga da bi se ispunile upisne kvote, nedovoljan broj stipendija za učenike, izostanak kvalitetne stručne prakse, nestručno predstavljanje kuharskog zanimanja u medijima, uvoz skupe radne snage iz inozemstva, slaba plaćenost kuhara – sve su to problemi koji muče kuharsku struku u Hrvatskoj.

Kao neke od mjera za ublažavanje ovih problema ili njihovo potpuno uklanjanje izneseni su prijedlozi po kojima bi se trebao prvenstveno smanjiti broj škola, povisiti bodovni prag pri upisu te da stručna praksa traje 6 mjeseci u cjelini, a nastava 3 mjeseca. Kad bi ti prijedlozi bili realizirani uvelike bi se pomoglo domaćem tržištu radne snage koje bi na taj način ojačalo te bi se smanjio uvoz skupe radne snage.

Ivica Horvat

 

Biciklistička karavana Vukovar – Ljubljana završila u Samoboru

Kuhari Mirne Silvio Fresl i Igor Kupres na 2. kongresu Hrvatskog kuharskog saveza

Arhiva 2008

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2007

2006

2005

2004

2003

2002