Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Programom vezanim uz modu završilo ovogodišnje izdanje svetonedeljskog StreetArta

Kraluši kao modni detalj

Svetonedeljska StreetART ponuda okončana je onako kako je to postalo i uobičajeno u prethodnim godinama održavanja ove kulturno-turističke manifestacije. Naime, subotnji program, 28. lipnja, ponudio je na središnjem svetonedeljskom trgu modnu reviju za okupljene. Tako se moglo uživati u umijeću udruge Kragulj i njihovim kralušima kojega su za ovu prigodu nosile Svetonedeljske mažoretkinje. Trg Ante Starčevića svojim je dolaskom ulijepšala i Lana Jurčević, a najmlađi su mogli uživati u žonglerskim sposobnostima Matije Vuletića iz skupine Razbibriga. Na taj je način stavljena točka na još jedno izdanje StreetART koji je i ove godine održan pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Grada Svete Nedelje, Zajednice kulturno-umjetničkih udruga i Zagrebačke županije.

Tjedan dana ranije, u nedjelju, 22. lipnja StreetART je pak odisao srednjim vijekom, obzirom da je druga večer StreetART-a bila osmišljena kao Viteška noć. Uz štandovsku ponudu svetonedeljskih suvenira i nastup Svetonedeljskih mažoretkinja, poseban pečat Viteškoj noći dali su članovi Družbe Zlatnog kaleža iz Donje Stubice svojom srednjovjekovnom prezentacijom.

K.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (3)

U Svetom Martinu pod Okićem održane Sportske igre prosvjetara

Nije važno pobijediti

Nakon uspješno organiziranog prvog prosvjetarskog bala pod maskama u veljači ove godine, druženje prosvjetara Samobora i Svete Nedelje nastavljeno je u sportskom duhu. U organizaciji Hrvatskoga učiteljskoga društva 21. lipnja održani su Sportski susreti prosvjetara kojima je domaćin bila OŠ Mihaela Šiloboda u Svetom Martinu pod Okićem.

Sportski susreti održavaju se već četvrtu godinu za redom i svake godine okupljaju sve više zaposlenika prosvjetnih ustanova. Ovogodišnje sportsko druženje okupilo je stotinjak prosvjetara, koji su se natjecali u raznim sportovima: badmintonu, stolnom tenisu, odbojci, pikadu i beli. Cilj nije bio pobijediti niti pokazati svoja sportska postignuća, nego je bilo važno sudjelovati, dobro se zabaviti, razvijati prijateljstva i družiti se.

U ovim sportskim susretima nije bilo pobjednika, no zapravo su svi bili pobjednici jer su pokazali, kao i obično, svoju kreativnost, dobru volju, toleranciju i smisao za dobru zabavu. Kako je počelo, tako je i završilo - uz smijeh, glazbu i ples. Do sljedeće prilike.

M.T.R.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Predstavljena Samaržijina knjiga i Plečkov DVD

Ovaj je karate zbilja dobar

Sensei Zvonko Samaržija, profesor fizičkog odgoja i nosilac 5. Dana u kyokushinkai karate školi promovirao je u karate klubu u Strmcu svoju knjigu o katama, jedino takovo djelo na hrvatskom jeziku. Izuzetno edukativna i bogato opremljena knjiga sadrži sve što želite znati o katama, a prof. Juro Horvat, doajen samoborskih sportskih organizacija, i sam nosilac crnog pojasa u karateu, lijepim se riječima osvrnuo na uradak Samaržije završivši svoje izlaganje izvanrednom konstatacijom: "Za mene ne postoji ovakav ili onakav stil. Postoji dobar i loš karate, bez obzira na stilove. Ovaj je dobar".

Promociju su pohodila mnoga značajna imena kyokushinkaia kao daishihan Sašo Smiljanić, 5. Dan, šef vrlo trofejnog sisačkog KK Croatia, daishihan Mladen Šančić, 7. Dan, šef TNT Kickboxing kluba iz Samobora, Tošo Fabekovac, Ivica Sekelj iz KK Mladost iz Samobora i drugi.

Istom je prilikom promoviran 60-minutni DVD "Ja, Jon Bluming", autora Drage Plečka i Hrvoja Stupara, koji predstavlja živuću legendu kyokushinkaia Jona Bluminga, 10. Dan, ali u filmu govore i brojni sadašnji i bivši prvaci svijeta kao Semmy Schilt, Don Saint, Bernard Creton, Martin van Emmen i drugi. Uz niz nokauta i dramatičnih borbi u filmu se može saznati sve, od uloge japanske jakuze u golemom obrtu kapitala vezanom za Ultimate Figh, K-1 i Pride kao i pojedinosti teškog Blumingova života i njegova odnosa s tvorcem ovog stila Mass Oyamom.

Željko Stanić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (12)

Predstavljamo samoborske obrtnike - Romana Semenić, vlasnica je stolarskog obrta Semenić

Ne rade samo Talijani vrhunske stvari

Stolarski obrt Semenić od 1958. godine iz svojih prostorija u Svetonedeljskoj 37 uredno opskrbljuje prostore diljem Hrvatske vrhunskim namještajem i građevinskom stolarijom. I to ne bilo kakve prostore – Semenićeva stolarija nalazi se u Uredu predsjednika Republike Hrvatske, Banskim dvorima, zgradama Ministarstva kulture i vanjskih poslova, hotelima Palace i Esplanade, Kavani Lisinski, Nadbiskupskom duhovnom stolu... popis zadovoljnih klijenata na referentnoj listi je impresivan. Vremenom, tradiciju koju je uspostavio Stjepan Semenić naslijedili su i nastavili Romana i Branko u dva sestrinsko-bratska obrta Semenić. Ovom prilikom, o stolarstvu smo razgovarali sa ženskom polovicom ove posebne obrtničke priče iz Svete Nedelje.

- Iako smo u 21. stoljeću, i bez ikakvih seksističkih primisli, znam da će mnogi prvo primijetiti kako žena u stolariji nije uobičajena slika.

- Nije. Inače, završila sam Filozofski fakultet i po struci sam povjesničar. No, naravno, čitavo vrijeme sam bila tu i pomagala u obrtu tati i bratu, najviše u nabavi. Tako da sam uvijek bila blizu kad je trebalo nešto odraditi, a nakon faksa, trebalo je pomoći u jednoj gužvi, pa u drugoj, i, malo po malo, već 12 godina sam u obrtu. Također sam aktivna u Udruženju obrtnika Samobora kao dopredsjednica drvne sekcije.

- Obrt Semenić se bavi i restauracijom pa je veza s povijesti ipak donekle prisutna.

- Povezano je utoliko što moraš znati stilove. No, što se tiče restauratorskih radova dosta je nezgodno pitanje novog kadra. Nemamo nikoga koga bi priučili da se time bavi, jer škole za to nema. Zato imamo par starih rezbara s kojima surađujemo i koji su u stanju napraviti i te fine poslove.

- Na čemu se najviše radi u Obrtu Semenić, po čemu ste najpoznatiji?

- Naglasak je na tome da radimo isključivo po narudžbi. Toliko posla ima da ne stignemo raditi nikakvu serijsku proizvodnju, iako svake godine planiramo i pokušavamo. Znači, radimo uglavnom u suradnji s arhitektima i investitorima, prema njihovim idejama, uzorcima, katalozima. Najviše se radi namještaj, kompletno se uređuju interijeri i građevinska stolarija, kao što su prozori i vrata.

- Veći trgovački centri nisu problem?

- Nisu, jer naša klijentela prije svega hoće kvalitetu i unikatnost. Često radimo i na zaštićenim spomenicima kulture. Na takvim poslovima je dosta velik pritisak na investitore iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture, jake su kontrole i investitori neće dozvoliti da se na njihovom objektu nađu neki prozori ili vrata koji ne bi bili u skladu s tim visokim, specifičnim zahtjevima.

- Nedavno ste bili u Milanu na velikom sajmu, zajedno s kolegama iz samoborske stolarske sekcije?

- To je bio sajam strojeva za obradu drva. On se svake godine održava i prikazuje novitete na području obrade drva, bilo da se radi o novim strojevima ili novim tehnologijama obrade. Put i posjet sajmu organiziralo je Udruženje obrtnika Zagreba, a stolarska sekcija UOS-a im se pridružila pa je na kraju bilo više nas Samoboraca stolara, nego Zagrepčana. Mogle su se vidjeti zanimljive prezentacije rada strojeva koji se koriste u obradi drva, kao i popratni materijali koji se koriste u stolariji. Makar, i kod nas se uglavnom nude strojevi koji uopće ne zaostaju za onima vani, jer je dobar dio tržišta strojeva orijentiran na uvozu iz Italije i Njemačke.

- Znači, Talijani su i dalje broj 1?

- Jesu. Iako im je u zadnje vrijeme malo pao rejting zato što je dosta njihovih firmi preselilo pogone u Kinu. No, kod nas je još uvijek nekakvo razmišljanje da je bolje kupiti talijansko nego domaće, što mene užasno ljuti jer smo i mi u stanju napraviti apsolutno sve kao i Talijani. No, domaći dizajn je takav kakav je zato jer se svima više isplati dizajnirati reklamne kampanje, web stranice i kataloge, nego uporabne predmete u industrijskom dizajnu. Zato se nažalost dogodilo to da mi izvozimo drvo, a kupujemo namještaj.

- Gdje je problem?

- Treba ljudima promijeniti svijest da je sve što je iz uvoza dobro, a da je sve što je iz Hrvatske loše. Pritom ne govorim samo o našoj struci, nego općenito što se obrtništva tiče. Naši ljudi su navikli kupovati imena i stvari koji nemaju veze s nekom kvalitetom. Ljudima treba približiti da je ono što se napravilo u Hrvatskoj često kvalitetnije od nečega što se kupilo vani ili se uvezlo. Mislim da je tu dizajn jako bitan, no, mladi dizajneri koji se možda i žele baviti industrijskim dizajnom tu ne vide zaradu. Također, nedostaje i neka komunikacija među strukama, od dizajnera, dobavljača, proizvođača, da se sve glave skupe i da zajedno riješe problem i dođu do kvalitetnih smjernica kuda dalje. A ne da svatko radi za sebe i vodi neku svoju politiku, od čega imamo jako malo koristi. Osim toga, obrtnici su i dosta neinformirani, što zbog nedostatka inicijative s više razine, što zbog medija, ali i zbog vlastite krivice. Recimo, Udruženje obrtnika Samobor se jako trudi oko toga da obrtnicima sve informacije budu na dohvat ruke - i u novinama, i na web stranici, ali obrtnici to često ne znaju iskoristiti.

K.S.

Monografija je jedinstvena prilika

- Aktivni ste i na izradi Monografije obrtništva Udruženja obrtnika Samobor i to na prikupljanju materijala s područja stolarije i ugostiteljstva?

- Iskreno, mene čudi da Samobor, kao grad s bogatom obrtničkom tradicijom, do sada nije imao svoju monografiju. Jer, obrtnici su ti koji su, u neku ruku, ovaj grad podigli i održali. Sada nam se dogodilo to, kad smo krenuli u prikupljanje materijala za monografiju, da je predviđenih 200 stranica daleko premalo mjesta za čitavo bogatstvo povijesti samoborskog obrtništva. A ako se sada ne stave unutra neke stvari koje su vrlo vrijedne i rijetke, kasnije se više nitko neće na to vratiti da bi ponovno sve to prikupio. Mislim da je monografija odlična stvar zato što puno obrta danas više ne egzistira, poput mlinara ili kovača, a oni su nekad predstavljali vrlo važan segment samoborskog obrtništva i dio su raznolikosti samoborske obrtničke tradicije. Ako se ti materijali sada ne iskoriste, propustit će se velika prilika koja teško da će se uskoro ponoviti.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (5)