Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Siromaštvo se očituje na različite načine, ali svima teško pada

Najteže je starijim osobama i umirovljenicima

Siromaštvo se obično definira kao neposjedovanje novca ili dovoljno novca te posjedovanje malo ili nedovoljno imovine. Smatra se kako ljudi žive u siromaštvu ukoliko njihovi prihodi i resursi nisu dostatni za životni standard koji se u društvu u kojem žive smatra prihvatljivim. Očito da pojam siromaštva nije jednako definiran u različitim društvenim sredinama na različitim kontinentima. Siromaštvo se tako očituje na različite načine, među kojima su nedostatak dohotka i sredstava potrebnih da se osigura održiva egzistencija; glad i neuhranjenost, slabo zdravlje, nedostupnost ili ograničena dostupnost obrazovanja i drugih temeljnih usluga; povećana smrtnost, uključujući smrtnost od bolesti; beskućništvo i neodgovarajući stambeni uvjeti; nesigurno okruženje, društvena diskriminacija i izolacija. Kod siromaštva ljudska prava padaju u drugi plan. Human Rights Watch, američka nevladina organizacija za zaštitu ljudskih prava, nedavno je objavila svoje godišnje izvješće. Ocjenjuju da je kod nas došlo do pogoršanja u tom smislu. Primjedbe su usmjerene na probleme sa suđenjem za ratne zločine, na slučajeve uskraćivanja prava psihijatrijskih bolesnika, loš tretman azilanata, prijetnje slobodi medija i još neke.

Ne ulazeći u teoretska razmatranja nastanka siromaštva (postoji barem dvadesetak teorija siromaštva) veća pozornost usmjerena je na apsolutno i relativno dohodovno siromaštvo. Svjetska banka utvrđuje da je osoba siromašna, ako je njezin dohodak nedovoljan za zadovoljavanje razine nužnih potreba. Razina tih potreba se mijenja tijekom vremena i u različitim društvima, u skladu sa stupnjem razvoja, društvenim normama i vrijednostima.

Siromaštvo kao istraživačka tema u RH je dugo bilo zapostavljeno. Prvo nacionalno istraživanje siromaštva provedeno je 1998. godine i, premda je Državni zavod za statistiku - DZS svake godine prikupljao podatke o potrošnji i prihodima kućanstava, tek se 2004. javno obznanjuju standardizirani pokazatelji siromaštva. Prema nalazima DZS-a u razdoblju od 2001. do 2005. broj siromašnih osoba kretao se između 17 i 18%, što u usporedbi sa zemljama EU čini Hrvatsku zemljom s nešto višim relativnim stopama siromaštva.

Među siromašnima su zastupljena kućanstva koja vode osobe s nižim stupnjem obrazovanja, nezaposlene ili neaktivne osobe te umirovljenici i starije osobe. Siromašni u Hrvatskoj u odnosu na ukupno stanovništvo imaju lošije stambene uvjete, slabiju opremljenost kućanstva, više zdravstvenih problema i vrlo ograničene šanse za poboljšanje materijalne situacije.

Broj nezaposlenih još je jedan pokazatelj stanja siromaštva. Prema podacima Ministarstva finacija s kraja 2012. u RH je blokirano ukupno 242 000 računa građana. Istovremeno je na Zavodu za zapošljavanje prijavljeno 333 249 radno sposobnih osoba (V./2013. – 20,9%). Ova dva podatka ukazuju na ubrzan proces osiromašenja stanovnika Hrvatske.

Značajan pokazatelj stanja u Hrvatskoj su troškovi života. Sindikalna košarica u ožujku 2011. za četveročlanu radničku obitelj bila je 6.649 kn. Prosječna neto plaća (5.516 kn/2013.) pokriva 82,95% troškova života (izvor: SSSH, FINA). Prosječna mirovina u RH isplaćena za svibanj 2013. bila je 2.650 kn. Udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći iznosio je 39,84%. U Zavodu za mirovinsko osiguranje početkom 2013. godine bilo je 1 432 740 osiguranika i 1 219 608 korisnika mirovine. Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika je 1:1,17, što je kranje nepovoljno za akumulaciju mase novca u blagajnu HZMZ-a. Procjena potrebnih sredstava za isplatu mirovina i mirovinskih primanja iznosi preko tri milijarde kuna (izvor: HZMO).

Stopa siromaštva u RH za 2011. godinu je 21,1%. Granica siromaštva određena je za samca na iznos od 24.240 kn godišnje (2.020 kn mjesečno), dok je za četvoročlanu obitelj bila 4.242 kn mjesečno (izvor: Državni zavod za statistiku).

U Hrvatskoj je 2005. godine 17% ljudi izjavilo da ponekad ili često nije imalo za hranu, dok je oko 1% našeg stanovništva suočeno s potpunom neimaštinom. Jedan od pokazatelja siromaštva u RH je i statističko godišnje izvješće Ministarstva socijalne politike i mladih. Pokazatelji ukazuju na činjenicu da se stanje pogoršava. Prema njihovom izvješću s početka 2013. godine ostvareno je 49 267 stalnih socijalnih pomoći, od kojih 24 631 za samce i 24 636 za obitelji. Obitelji obuhvaćaju ukupno 86 961 osoba, što je sveukupno 111 592 osoba u Hrvatskoj koje su obuhvaćene stalnom socijalnom pomoći i koje žive u ekstremnom siromaštvu, a to je 2,3% ukupnog stanovništva Hrvatske.

Siromaštvo je u Hrvatskoj koncentrirano među starijim osobama i umirovljenicima, iako najveći rizik siromaštva prema tipu ekonomske aktivnosti imaju nezaposlene osobe. Tri tipa kućanstva imaju natprosječan rizik siromaštva: samačka kućanstva, samohrani roditelji i kućanstva u kojima živi troje i više uzdržavane djece.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)