Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Kravlje ludilo – postoji li opasnost od zaražavanja čovjeka?

Kada krava postane mesojed

Kako to da prije nismo poznavali ovu bolest? Nikada ranije nije otkrivena među govedima. Što se to dogodilo da je krava poludjela? Ne biste vjerovali! Onog časa kad se čovjek upleo u intenzivan uzgoj goveda poremetio je prirodne odnose. Jeste li ikada čuli da krava jede meso? Sigurno niste, jer je krava poznati biljojed i preživač. Ali, prevarili biste se. Čovjek je učinio da je krava postala mesojed. Pa kako je to moguće? Evo zanimljive priče o ljudskoj gluposti.

Uzročnik ove bolesti uvršten je u posve novu skupinu mikroba nazvanu prioni. Do sada su najmanji poznati uzročnici zaraznih bolesti bili virusi. Međutim, godine 1980. američki znanstvenik dr. Stanley Prusiner otkrio je infektivne čestice manje od virusa koje se sastoje, koliko se dosada zna, isključivo od proteina, pa ih je nazvao prioni.

Prioni su otporni prema temperaturi, tako da ih kuhanje od nekoliko sati ne uništava. Otporni su na djelovanje dezinfekcijskih sredstava, ultraljubičastih i ionizirajućih zraka te na formalin. Uobičajeno je infekciju nekim mikroorganizmom dokazati pretragom krvnog seruma. Međutim, za infekciju ovim uzročnikom ne postoji serološka reakcija. Tek nedavno su opisane pretrage uzoraka tonzila (krajnika) kod sumnje na ovu bolest. Za dijagnozu se koristi ispitivanje određenih proteina u moždanoj tekućini (likvoru). Etiološka dijagnoza se redovito postavlja patohistološkom pretragom biopsije mozga nakon smrti.

Bolest ovaca scrapie, koja je poznata u zapadnoj Europi već više od 200 godina, javlja se u mnogim zemljama svijeta. Radi se o kroničnoj i smrtonosnoj bolesti ovaca i koza. Rani znak bolesti je svrbež, radi čega se životinja češe o tvrde predmete sve do ozljeda kože. Javlja se opći nemir, jaka razdražljivost, drhtanje, tresenje glavom, uplašen tupi pogled, udaranje u zidove ili ograde, potom nekoordiniranost pokreta te smrt. Potkraj bolesti dolazi do paralize ždrijela, gubitka glasa i sljepoće. Bolest traje različito dugo, od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Uvijek završava smrtno. Konačna potvrda bolesti postavlja se histološkim pregledom produžene moždine gdje se utvrđuju spongiozne (spužvaste) promjene u sivoj moždanoj supstanci. Utvrđeno je da se radi o prionskoj bolesti.

Stoljećima su ovce i goveda bili na istoj ispaši i nesmetano živjeli jedni pored drugih, a bolest se nije prenosila među njima. Zašto se bolest pojavila upravo sada, iako je scrapie u Engleskoj poznata preko 200 godina? Tu je moguće više tumačenja. Prije svega, došlo je do porasta broja ovaca te se one uzgajaju zajedno s govedima. Moguća je povećana sklonost goveda na scrapie ili je pak došlo do mutacije uzročnika na kojeg je govedo postalo prijemčivo. Za čovjeka bi bila sreća kad bi pripadao vrsti manje prijemčivoj za uzročnika ove bolesti. O ovome ćemo pouzdanije moći govoriti tek nakon 20-ak godina.

Kod goveda (ali i čovjeka) inkubacija kod ove bolesti traje izrazito dugo. Obično od 2,5 do 8 godina. Početak bolesti je polagan, uz izražene promjene ponašanja krave. Tijekom prehrane životinja bezrazložno prestaje jesti i zuri kao da netko dolazi. Obično zauzima položaj kao da želi udarati zadnjim nogama. Pokreti nogu nisu joj usklađeni s namjerama, glavu drži spuštenu, a vrat ispruži prema naprijed i dolje. Stanje se naglo pogoršava, uz vidljiv gubitak težine. Neke krave gube 70 do 100 kg tjelesne težine. Za sigurnu dijagnozu bolesti presudne su patohistološke promjene u sivoj supstanci mozgovnog debla, gdje su izražene degenerativne promjene.

Utvrđeno je da su sve životinje hranjene peletama za telad dok su još bile u toj dobi. Pelete su, uz ostale sastojke, sadržavale mesno i koštano brašno porijeklom od ovaca, često i od onih koje su bolovale od scrapie, bolesti koja je u Engleskoj dosta proširena, pa je dovedena s njom u izravnu vezu. Zbog opasnosti od prijenosa uzročnika putem koštanog brašna, njegova upotreba u prehrani životinja u Hrvatskoj je zabranjena od 2001. godine.

No, zašto se bolest lude krave ne javlja među jelenima, srnama, muflonima i divokozama? Razlog je vjerojatno u načinu prehrane životinja u prirodi te u ekološkim uvjetima obitavanja domaćih i divljih životinja.

Bolesti uzrokovane prionima imaju neke zajedničke osobitosti. Period inkubacije je izrazito dug, početak bolesti je podmukao i spor, bolest je kroničnog toka i redovito završava smrću oboljelog. Temeljni patološki supstrat bolesti uvijek je degenerativna promjena središnjeg živčanog sustava. Za sada su kod čovjeka sa sigurnošću utvrđene četiri bolesti uzrokovane prionima.

Napokon, može se ustvrditi da u Hrvatskoj ne postoji opasnost od širenja ove zaraze među životinjama, a niti sa životinja na ljude. Uspostavljeni sustav je toliko učinkovit da otkriva svaku zaraženu životinju, bez obzira na moguću odsutnost kliničkih znakova bolesti, a propisane mjere u slučaju otkrivanja zaražene životinje sprečavaju prijenos zaraze na ljude.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)