Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Eutanazija - pojam koji je nastao iz grčkih riječi eu – lijepo, dobro, lako i thanatos – smrt

Kako napustiti ovaj svijet

Podizanje društvenog standarda dovelo je do produljenja životnog vijeka čovjeka. Danas se kod nas prosječno živi 76,6 godina (prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2010. godinu u RH muškarci u prosjeku žive 73,5, dok žene žive 79,6 godina). Ovako produženi životni vijek nužno dovodi do pojave teških kroničnih bolesti koje znatno narušavaju kvalitetu života u dubokoj starosti. Osim toga, razvoj medicinske znanosti, potpomognut nevjerojatnim tahnološkim rješenjima (uključujući i ona povezana s istraživanjima svemira), omogućuje održavanje na životu osoba koje bi u nedostatku takvih mogućnosti nužno preminule. Spašavaju se i održavaju na životu ljudi koji bi prije samo desetak godina bili osuđeni na smrt. Sve to dovelo je do pojave patnje, bola i duševnog nemira ljudi koji se na taj način održavaju na životu. Zbog svih tih razloga u modernim društvima sve više se postavlja pitanje opravdanosti eutanazije.

Što je zapravo eutanazija? Pojam je nastao iz grčkih riječi eu – lijepo, dobro, lako i thanatos – smrt. U slobodnom prijevodu eutanazija označava postupak kojim se umirućem bolesniku omogućava laka smrt. Bilo kako bilo, eutanazija je postupak kojim se drugom čovjeku oduzima život, bez obzira na razloge ovog postupka. Ideja da se teško bolesnom, umirućem, koji pati od teških bolova pomogne nije nastala nedavno.

Kako je u ljudskom životu smrt siguran događaj, pitanje smrti bilo je jedno o glavnih kojima se bavi filozofija, religija i različite kulture. Religija i filozofija često se preklapaju ali i suprostavljaju kada se radi o temi eutanazije. Religije nude objašnjenje za smrt i umiranje te pružaju smisao smrti kao osnovu za razumijevanje ljudskog života.

Danas eutanazija poprima sasvim drugačije oblike. Prije svega misli se na pomoć pri umiranju teško oboljelim osobama za koje ne postoji nada u poboljšanje zdravstvenog stanja, a oni pritom teško pate. Suvremeno značenje pojma eutanazija uključuje izvorno željeno blago i bezbolno umiranje, ali sada se planira i ostvaruje prijevremenim nasiljem nad životom, samilosnim ubojstvom. Pri spomenu riječi eutanazija u svakodnevnoj komunikaciji pomisli se na oduzimanje života na smrt bolesnih i neizlječivih bolesnika, ali i na kriminalnu radnju kada netko želi ostvariti neku dobit te želi ubrzati smrt oboljelih i nemoćnih. Teško bolesni, nepokretni s dugotrajnom patnjom i boli zahvaćeni ljudi, ponekada mole da im se skrate muke i da im se pomogne umrijeti – mole da im bude izvršena eutanazija.

Što se tiče medicinskog stava u pogledu eutanazije treba se prisjetiti Hipokrata, oca medicine. Već u Hipokratovoj zakletvi budući liječnici se zaklinju da nikomu, makar ga on i molio, neće dati sredstvo koje donosi smrt niti takav savjet. Kodeks Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatske liječničke komore naglašava da je namjerno skraćivanje života u suprotnosti s medicinskom etikom. Želju bolesnika koji boluje od neizlječive bolesti, izraženu pri svijesti, u pogledu umjetnog produžavanja života treba poštovati. Ako bolesnik nije pri svijesti, liječnik treba postupiti u skladu s navedenim načelima. Liječnik mora učiniti sve da produži život, koliko god on bio malo vrijedan i predstavljao samo produženje patnji. S druge strane, Glavno tajništvo Vijeća Europe iznijelo je jasan stav o eutanaziji, koji glasi da se zakonski mora dopustiti obustava terapije koju bolesnik ne želi, jer rezultira produženjem patnji. To se ne smatra ubojstvom kojem su pomogli liječnici ili ubojstvom iz milosrđa, već je to prepuštanje bolesti da ide svojim prirodnim tokom.

U nekim europskim zemljama eutanazija je legalizirana i ne smatra se kaznenim djelom. Za sada su u EU tri države ozakonile eutanaziju, osmislile proceduru i uhodale praksu u realizaciji toga prava. Radi se o Belgiji, Luksemburgu i Nizozemskoj. Pri donošenju odluke o eutanaziji mora se poštovati stroga zakonska regulativa, u protivnom taj se čin smatra zločinom. U Nizozemskoj je tijekom 2009. godine eutanazirano 2500 ljudi, a godinu kasnije 2700.

A kako je pitanje eutanazije regulirano u našem kaznenom zakonodavstvu? Ulaskom Hrvatske u EU promijenjena je odredba Kaznenog zakona za kazneno djelo "usmrćivanja drugoga na njegov izričit i ozbiljan zahtjev iz suosjećanja zbog njegova teškog zdravstvenog stanja". Počinitelj će biti kažnjen kaznom zatvora do tri godine. Kako minimalna kazna nije propisana, osoba može biti proglašena krivom, a da kazna ne bude izrečena. Prema istraživanjima mišljenja javnosti i stučnjaka, u Hrvatskoj čak 54% građana i 52% liječnika podržavaju eutanaziju. Ipak, o tom se teškom pitanju u nas malo i rijetko razgovara. Kao jedina etička alternativa za eutanaziju javlja se palijativna skrb. Očito će se u Hrvatskoj u skoroj budućnosti voditi žustre rasprave o pravu čovjeka na blagu smrt i zakonskim rješenjima koja će dekriminalizirati taj čin.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)