Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Demografske promjene naših obitelji - Hrvatska je po demografskim pokazateljima na začelju EU

Gubi se temeljni značaj obitelji, a to je sigurnost

Obitelj i brak tradicionalno su u Hrvatskoj važne društvene institucije. Zbog toga je proučavanje sklapanja i rastava brakova, te strukture obitelji važno za oblikovanje različitih politika. Trendovi razvijenih zemalja pojavili su se i u onima manje razvijenima. Radi se o trendovima promjena u obitelji poput kasnijeg stupanja u brak, sve manje sklopljenih brakova, sve više rastava brakova i sve manje djece. Tim procesima nije izbjegla niti Hrvatska. Što se tiče razvoja stanovništva Hrvatsku su zahvatili izrazito nepovoljni trendovi karakterizirani padom nataliteta. A zbog niskog fertiliteta (broj živorođene djeca na 1.000 žena u reproduktivnoj dobi), starenja stanovništva i iseljavanja radno sposobnih Hrvatska je po demografskim pokazateljima na začelju EU. Kako je većina djece kod nas rođena u braku to je od značaja broj sklopljenih brakova i politika koje podržavaju ovaj oblik veze.

Sredinom prošlog stoljeća u Hrvatskoj se godišnje sklapalo u prosjeku 38.000 brakova uz 61.000 živorođenih. U zadnjih dvadeset godina broj sklopljenih brakova smanjen je za gotovo 10%, sa 22.000 pao je na 19.900, uz posljedično smanjenje živorođenih za više od 15%, sa 44.000 na 38.000 djece. Očit je proces slabljenja društvene uloge obitelji. Raste značaj izvanbračnih zajednica s manjim brojem djece. Za mlade ljude značajnije je postalo ispunjavanje drugih ciljeva kao što je obrazovanje i stjecanje pozicije na tržištu rada, od sklapanja braka i rađanja djece. Sociološke, kulturološke i psihološke promjene koje su zahvatile društvo dovele su do slabljenja uloge i pozicije obitelji i braka. Život u obitelji i rađanje djece prestaje biti atraktivno. Novi trendovi obiteljskih odnosa doveli su nužno i do zakonodavnih promjena u definicija braka i obitelji. Koncentracija tržišta rada u gradove dovela je do depopulacije ruralnih područja i koncentracije stanovništva u velike gradove. Time se gubi temeljni značaj obitelji, a to je sigurnost koju je nekada pružala. Mladi brak sve više smatraju zastarjelom institucijom. To dovodi do povećanja udjela obitelji bez djece (oko 30%) ili samo s jednim djetetom. Valja istaknuti da bez obzira na ovako nepovoljne trendove Hrvatska zauzima povoljno mjesto među zemljama EU gdje je bračna zajednica još uvijek uobičajena društvena struktura.

Problem smanjenja nataliteta povezan je i sa starenjem stanovništva i dobno-spolnim promjenama u strukturi stanovništva. Smanjuje se udio ženskog stanovništva u mlađoj dobi (14%) te onih koje su u dobi za rađanje (44%), a raste udio žena u dobi iznad 50 godina (42%). A tzv. kontingent ženskog stanovništva određuje prirodnu obnovu stanovništva. Zbog migracije stanovništva u urbana područja u ruralnima je nastala još izrazitija depopulacija jer je dobna struktura žena u njima izrazito nepovoljna u reproduktivnom smislu. Na selu ostaju uglavnom starije žene koje ne sudjeluju aktivno u tržištu rada, niti su više u reproduktivnoj fazi života (od 15 do 49 god.). Stanovništvo koje migrira u grad tamo dočekuje nepovoljna stambena situacija zbog neuređene stambene politike. A uz sve nedostaje stalnih radnih mjesta na kojima bi mladi mogli ostvariti prihode dostatne za kvalitetan život. Stoga ostaju kod roditelja umjesto da osnivaju vlastitu obitelj. Prema pokazateljima na najlošijem smo mjestu. Gotovo 90% osoba u dobi do 30 godina ostaje u roditeljskom domu. Zbog toga se dob ženika povećala s 25 na preko 31 godine, a nevjeste sa 23 na 29. Brakovi se sklapaju u zrelijoj životnoj dobi, a u društveno ekonomskim okolnostima nesigurnog i slabije plaćenog posla i nemogućnosti posjedovanja stana ne pružaju sigurnost za rađanje djece. U zadnjih pola stoljeća broj sklopljenih brakova se prepolovio, dok broj razvedenih brakova ne pokazuje tako velike promjene.

Nepovoljne društvene okolnosti tijekom Domovinskog rata dodatno su negativno utjecale na ove procese. Nakon rata stanje se počelo normalizirati da bi ponovno nastupio poremećaj 2008. godine, tijekom svjetske ekonomske krize. Po završetku ekonomske krize broj razvedenih brakova tijekom godine bio je najviši, preko 7.000. To je svaki treći brak! Nesumnjivo, broj sklopljenih i razvedenih brakova ovisan je o društvenim, ekonomskim i političkim procesima. Po broju razvedenih brakova u EU nalazimo se na relativno povoljnom mjestu. Na to utječe činjenica da je u Hrvatskoj snažna tradicionalna religijska vrijednost braka. Smanjenje udjela osoba koje su u braku i povećanje udjela razvedenih osoba karakteristike su razvijenih zemalja. Ti procesi zahvatili su i postkomunističke zemlje u razdoblju njihove tranzicije.

Na kraju može se zaključiti da su društveni procesi doveli do krize obitelji i braka kao tradicionalnih društvenih institucija. A kako je ovo povezano s reprodukcijom stanovništva ovi procesi imaju negativan utjecaj na ukupno kretanje stanovništva ili depopulaciju unutar hrvatskog korpusa. Nastave li se ovi nepovoljni trendovi Hrvatima se ne piše dobro. Mi već sada vapimo za stranom radnom snagom, kao mnoge razvijene europske države. A useljavanje nužno dovodi do brojnih drugih društvenih promjena koje nisu uvijek pozitivne niti bezazlene.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)