Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Požari izazivaju neprocjenjive štete za okoliš i enormne materijalne štete na infrastrukturi

Požari u turističkoj sezoni – teroristički čin!

Svakog ljeta svjedoci smo brojnih požara u Hrvatskoj. Zanimljivo, požari se događaju uglavnom na našem priobalju, u području u kojem je turizam najrazvijeniji i o čijim efektima ovisi nacionalni dohodak. Znamo da naš budžet ovisi uglavnom o uspješnosti ljetne turističke sezone, jer drugi oblici izvansezonskog turizma kod nas gotovo da i ne postoje. Cjelogodišnja turistička sezona kod nas je samo utopija i za sada u sferi pokušaja (seoski, zimski, zdravstveni turizam i sl.). Neki će reći da se požari događaju u priobalju zbog suhe i vruće klime. Međutim, zadnjih godina nastupile su klimatske promjene tako da su i kontinentalni dijelovi Hrvatske njima zahvaćeni. I dalje prevladavaju požari tijekom ljeta u Dalmaciji.

Da ovo nije samo naš osjećaj, već činjenica, dokazuju podaci Hrvatske vatrogasne zajednice - HVZ. Dakako, za ovu turističku sezonu još nema konačnih službenih podataka, premda znamo da će biti nepovoljni. Pouzdani podaci odnose se na 2022. godinu. Ukupno je te godine zabilježeno 14 241 požara, što je za 13% više u odnosu na prethodnu godinu. Od tog broja većinu požara čine oni na otvorenoj površini, čak 10 110, što je za 24% više nego prethodne godine. Opožarena površina je 56 540 hektara (1 ha = 10 000 m2), što je u odnosu na godinu prije više čak za 135%. Najveći broj požara na otvorenom odnosi se na požare raslinja, dok je na objektima zabilježeno preko 3300 požara. Većina požara zabilježena je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a slijede Karlovačka, Ličko-senjska, Zadarska te Zagrebačka. Međutim, kada se gleda veličina zgarišta, procjenjuje se da je požar najviše štete učinio na području Sisačko-moslavačke županije, a slijede Karlovačka, Ličko-senjska i Šibensko-kninska.

U požarima stradavaju stambeni, gospodarski i drugi objekti. Najveća materijalna šteta u 2022. godini nastala je na području Grada Šibenika (Zaton, Raslina, Dobri Dolac). Ukupno su izgorjela ili oštećena 22 stambena objekta, 12 pomoćnih i poljskih objekata, 11 gospodarskih objekata, 5 osobnih vozila, 9 manjih plovila itd. Zabilježena je šteta na električnoj i telefonskoj mreži.

Osim neprocjenjive štete za okoliš i enormne materijalne štete na objektima i drugoj infrastrukturi, požari donose i stradanja ljudi. Tako je tijekom 2022. godine zabilježeno 163 ozlijeđenih (od čega 17 vatrogasaca) te 29 smrtno stradalih (1 vatrogasac). I ovi pokazatelji su u porastu u odnosu na raniju godinu.

Borba protiv vatrene stihije ima svoju cijenu. U gašenju požara često sudjeluje više desetaka ili preko stotinu vatrogasaca. Protekle godine u gašenju požara bio je angažirano 4854 vatrogasaca iz vatrogasnih postrojbi, oko 1000 sezonskih vatrogasaca na lokalnoj razini, te 200 pripadnika protupožarnih namjenski organiziranih snaga OSRH. Pritom se koriste specijalna vatrogasna vozila, a vatrogasci na terenu borave više dana, sve dok se požar u potpunosti ne ugasi. Vrlo često gašenje nije uspješno, ako u njemu ne sudjeluju zračne snage, osobito kanaderi. U čak 147 požara (2021.) djelovali su kanaderi, što je u prosjeku po požaru u kojem su sudjelovali 2,4 kanadera. Prema izvješću angažman Oružanih snaga RH je znatan. Izvršeno je gotovo 7000 letova, utrošeno je oko 700 t goriva, a na opožarenu površinu izbačeno je preko 33 000 t vode. Angažman ljudskih snaga, protupožarnih vatrogasnih vozila, kanadera i svega drugoga ima svoju cijenu. Sve to košta našu zajednicu. U vezi s ovim HVZ navodi sljedeće: profesionalni i dobrovoljni vatrogasci financiraju se iz proračuna jedinica lokalne samouprave, postrojbe u gospodarstvu financira pravna osoba koja ih je dužna osnovati, a pripadnici državne vatrogasne intervencijske postrojbe financiraju se iz državnog proračuna. Naglašavaju kako se pritom ne mogu gledati samo sredstva koja su u izravnoj vezi s radom vatrogasaca na terenu, već se moraju uzeti u obzir i financijska sredstva utrošena za odgovarajuću zaštitnu opremu, sredstva za gašenje, tehniku... Može se zaključiti da su financijska sredstva za funkcioniranje vatrogastva u svakoj protupožarnoj sezoni doista značajna. Uz to, ne smije se zaboraviti da su indirektni gubici jako veliki.

Temelj za protupožarnu aktivnost je Zakon o zaštiti od požara (2010. i 2022.). Temeljem ovog zakona, a zbog ozbiljnosti problema požara, početkom svake godine Vlada donosi Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH. Tim programom Vlada je osigurala za ovu protupožarnu sezonu čak 22 milijuna eura. Ovo su sredstva koja se osiguravaju na razini države za djelovanje HVZ-a i MORH-a, čemu treba pridodati ona na lokalnoj razini. U tom smislu ukupna planirana sredstva znatno premašuju iznos od 30 milijuna eura.

Na kraju, kada se sagledaju sve navedene posljedice, promatrač se ne može oteti dojmu da je dobar dio požara u turističkoj sezoni na priobalju namjerno podmetnut, što se, s obzirom na posljedice, može okarakterizirati kao terorizam.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)