Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Potpuna informatizacija u zdravstvu je neophodna i nenadomjestiva

Korisnici su prepoznali prednost informacijskog sustava

Početak informatizacije zdravstvenog sustava u Hrvatskoj seže u rane 70. godine prošlog stoljeća. Započela je automatskom obradom podataka na razni domova zdravlja, potom pripremom informatičkih programa za rad na osobnom računalu u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite, a nastavila se u prvom desetljeću 21. stoljeća uspostavom Centralnog informacijskog sustava zdravstva (CEZIH). U drugom desetljeću informatizacija se nastavila na razini korisnika zdravstvenih usluga. Od usredotočenosti na informatičke tehnologije sustav se usmjerio na korisnike. Korisnici su prepoznali prednost informacijskog sustava uvođenjem elektroničkog propisivanja recepta (e-recept). Središnji dio medicinskog informacijskog sustava svakako je elektronički zdravstveni zapis (e-karton).

Najvažniji dio e-zdravstva je stvaranje informacija, njihova obrada i razmjena. Uvođenje e-recepta tek je početak i moguće najjednostavniji dio informatizacije, ali svakako ima velik značaj za pacijente i doktore. Pacijenti lakše dolaze do lijekova, a pritisak na ordinacije se smanjuje. Smanjuju se troškovi na papiru za recepte koji mogu biti znatni. Umanjuje se broj nepotrebnih medicinskih intervencija, što zdravstveni sustav čini jeftinijim i efikasnijim. Među glavnim ciljevima e-zdravstva navodi se smanjenje troškova (bez štete za pacijente i zdravstveno osoblje).

Bez obzira na velike razlike u nacionalnim zdravstvenim sustavima, EU potiče procese informatizacije u zdravstvu. U tom smislu Europska komisija donijela je zakonodavni okvir za ovu djelatnost. Mnogi akteri u zdravstvu (fondovi zdravstvenog osiguranja, bolnice, laboratoriji itd.) imaju potrebu za razmjenom zdravstvenih podataka između država članica u cilju liječenja i u druge svrhe. Kroz donošenje europskih pravila koja se mogu primijeniti na e-zdravlje, Komisija je stvorila važan pravni okvir za e-zdravstvo, a time i za zdravstvene sustave. Konačni je cilj stvoriti europsko područje e-zdravstva.

Na razini RH za sada se posebno ističe uvođenje elektroničkog recepta (e-recept), elektroničke uputnice (e-uputnica), elektroničkog naručivanja (e-naručivanje) i elektroničkog zdravstvenog zapisa (e-zapis).

U procesu informatizacije zdravstva postoje i određeni problemi. Prije svega parcelirano vođenje medicinske dokumentacije za istog pacijenta na razini bolničke zdravstvene zaštite. Pojedine bolnice imaju svoj sustav pohrane podataka, koji nije povezan sa središnjim informacijskim sustavom. U tom smislu takve sustave treba međusobno povezati i podatke smjestiti u centralnu bazu podataka o pacijentima, pri čemu treba voditi računa o zaštiti osobnih podataka. To je važan prostor za ujednačavanje i povezivanje sustava, čime bi se ostvarile veće uštede i bolja efikasnost sustava.

Nužno je poboljšanje zdravstvenog sustava i razvoj novih proizvoda i usluga. Preduvjet za to je provođenje reforme telekomunikacijskog sustava i prevladavanje digitalnog jaza. Za informatizaciju zdravstva potrebno je unapređenje telekomunikacijskog sustava i povećanje konkurentnosti na globalnom tržištu.

Kakvo je stanje u RH? Danas je u zdravstvu RH potpuna pokrivenost informacijskim rješenjima unutar primarne zdravstvene zaštite te relativno visoka razina informatizacije bolnica, koje su integrirane sustavom CEZIH. Informatizirano je i automatizirano izvještavanje o posjetima, malignim i zaraznim bolestima, baš kao i provođenje nacionalnih preventivnih programa. Nažalost, nedovoljno se koristi tehnološka mogućnost elektroničkog preuzimanja nalaza. Čak se niti e-karton ne koristi u dovoljnoj mjeri. Velik napredak je postignut na razini e-recepta, e-uputnice, e-naručivanja i e-laboratorijskih nalaza, što je na visokoj europskoj razini. Nedovoljno se koristi Portal zdravlja, dostupan građanima preko sustava e-građanin.

Elektronički zdravstveni zapis, osobito onaj cjeloživotni, ključan je za povezivanje različitih razina zdravstvene zaštite u korištenju podataka vezanih za pojedinog pacijenta. Postavlja se pitanje cjelovitosti tog zapisa i njegove koristi kod pružanja zdravstvene zaštite. Može se zaključiti da nikada dovoljno podataka (dijagnoze, posjeti, propisana terapija, nalazi, alergije, antikoagulantna terapija, veće operacije, posebne napomene itd.), ali bolje ikakvi podaci nego nikakvi. Za korištenje zdravstvenog zapisa pacijent mora dati suglasnost za njegovo korištenje raznim sudionicima u provođenju zdravstvene zaštite.

E-zdravstvo donosi koristi pacijentima, ali i čitavom društvu i njegovoj ekonomiji. Što je informacijski sustav uspješnije implementiran, to je mogućnost nastanka pogreške manja. Zbog toga uvođenje e-zdravstva postaje društvena nužnost. Cilj je boljitak za pacijente, olakšanje rada osoblju, smanjenje troškova i podizanje kvalitete zdravstvene zaštite. Da bi se to postiglo, mora se uspostaviti standardizacija sustava e-zdravstva, razvijena i dostupna infrastruktura, efikasno upravljanje sustavom, informatička educiranost zdravstvenog osoblja, tajnost podataka i financijska održivost. Interes pacijenta treba staviti u središte razvoja sustava, uz jednaku dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)