Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

U naše je živote ušla i umjetna inteligencija

AI - pomoć čovječanstvu, ali ljudska je odgovornost neophodna

Umjetna inteligencija (eng. artificial intelligence - AI) je sposobnost nekog uređaja da oponaša ljudske aktivnosti poput zaključivanja, učenja, planiranja i kreativnosti. Već iz ove definicije je evidentno da se radi o uređaju (ne o živom biću) i oponašanju ljudskih intelektualnih sposobnosti. Da bi neki uređaj/računalo imalo neke sposobnosti ljudskog mozga, mora imati sposobnost percipiranja okoline i rješavanja problema, uz analizu prethodno prikupljenih podataka. Većina ljudi nije svjesna činjenice da su neki oblici AI prisutni u našoj svakodnevici već pola stoljeća. Primjerice, softverske aplikacije na pametnim mobitelima (analiza slike, tražilica, prepoznavanje lica...) ili AI u uređajima (roboti, automobili, bespilotne letjelice...). AI nam, a da toga i nismo svjesni, omogućava pretraživanje interneta, digitalnog osobnog asistenta, strojno prevođenje, pametne domove, automobile i infrastrukturu, kibernetičku sigurnost, borbu protiv dezinformacija.

Uz navedeno, AI može promijeniti različite aspekte našeg života: zdravlje (analiza velike količine medicinskih podataka, poboljšanje dijagnostike, otkrića u medicini...), promet (povećanje sigurnosti i brzine prometa, smanjeni troškovi...), proizvodnja (povećana učinkovitost koja bi omogućila povratak proizvodnje u EU, povećanje zadovoljstva radom...), hrana i poljoprivreda (osiguranje zdrave i kvalitetne hrane, povećanje produktivnosti, smanjenje utjecaja na okoliš...), javna uprava i usluge (učinkovitije funkcioniranje na korist građanima...), rano upozorenje na opasnost (nadolazeća katastrofa, smanjenje posljedica).

Sve veći značaj AI odnosi se na nužnost digitalizacije društva, što je jedan od prioriteta EU. Istraživanje mišljenja među Europljanima pokazuje da velika većina pozitivno gleda na AI, uz naglašenu potrebu da s tim tehnologijama treba biti oprezan.

Kako reagirati? Najprije nekoliko podataka. Procjenjuje se da EU namjerava uložiti u razvoj AI između 2,4 i 3,2 milijarde eura. Velika su to ulaganja, ali u usporedbi s drugim propulzivnim ekonomijama Europa zaostaje. Razvijene zemlje Azije ulažu 6,5 do 9,7, a Sjeverna Amerika između 12,1 i 18,6 milijardi eura. Očekuje se da bi gospodarski efekti AI do 2025. bili između 6.500 i 12.000 milijardi eura u području automatizacije rada, robotici i autonomnim vozilima. Očito, AI postaje važan dio digitalne transformacije društva. Već danas je teško zamisliti život bez AI (proizvodi, usluge), a taj proces će se nastaviti u već spomenutim područjima (rad, financije, zdravstvo, sigurnost, poljoprivreda...). U cilju reguliranja ovog izuzetno značajnog područja za razvoj društva EU priprema pravila za upravljanje mogućnostima i prijetnjama koje donosi AI. EU želi Europu pretvoriti u središte pouzdane umjetne inteligencije. Zbog toga je osnovan Odbor za AI u digitalnom dobu, s ciljem analize učinaka na gospodarstvo EU. Uz poticanje inovacija i povjerenja u tehnologiju, ukazuje se na važnost postavljanja etičkih standarda. Ključno je da pravila moraju biti okrenuta čovjeku (sigurnost, transparentnost, odgovornost uz očuvanje temeljnih prava i izbjegavanje diskriminacije). Ovdje se postavlja i pitanje intelektualnog vlasništva. Kome ono pripada, ako ga je razvila AI?

Parlament EU je predložio smjernice za vojnu i nevojnu upotrebu AI. Istaknuta je nužnost ljudske odgovornosti u primjeni AI u područjima poput vojske, pravosuđa i zdravstva. Zahtijeva se i zabrana korištenja smrtonosnog autonomnog oružja. Osobito je važna primjena AI u području odgoja i obrazovanja, gdje svaka diskriminacija treba biti izbjegnuta.

Koje su prijetnje za sigurnost i demokraciju? Kako je već spomenuto, AI ima snažan utjecaj na naše živote. Kako bi se reguliralo ovo sve važnije područje, EU je osnovala Odbor za umjetnu inteligenciju. Odbor ima zadatak utvrditi prednosti i prijetnje povezane s budućom upotrebom AI. Već sada postoji kvalitetna digitalna infrastruktura i regulatorni okvir kojim se štite privatnost i sloboda govora. Već su spomenute brojne koristi koje će imati građani od uvođenja AI (lakši pristup informacijama, učenje na daljinu, sigurnija radna mjesta...). Tu su prednosti i za poduzeća (novi proizvodi i usluge, povećanje proizvodnje i kvalitete, ušteda energije...).

Procjenjuje se da bi povećanje produktivnosti rada do 2035. bilo čak do 37%. Očekuje se boljitak i za javne usluge (smanjenje troškova, javni prijevoz, obrazovanje, energija, gospodarenje otpadom). AI bi mogla pridonijeti smanjenju stakleničkih plinova do 2030. i do 4%.

Očekuje se da će AI ukinuti brojna radna mjesta. Istovremeno, ona bi trebala stvoriti nova i bolja radna mjesta, osigurati bolje obrazovanje i osposobljavanje za kvalificiranom radnom snagom. Procjenjuje se da je već sada 14% radnih mjesta u zemljama OECD-a visoko automatizirano, a još trećina bi se mogla vrlo brzo automatizirati. Poduzeća koja raspolažu s više informacija mogu ukloniti konkurente iz tržišnog natjecanja. Nisu zanemarivi ni sigurnosni rizici u slučaju upotrebe AI u području naoružanja i gubitka nadzora nad opasnim oružjem.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)