Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Što ulazak o šengenski prostor znači za Hrvatsku?

Gužve očekujmo na naplatnim kućicama

Dva su se ključna događaja dogodila u Hrvatskoj početkom 2023. godine. Prvi je uvođenje eura, o čemu sam pisao u prošlom broju naših novina, a drugi je ulazak naše zemlje u tzv. šengenski prostor. O čemu se tu radi? Davne 1985. godine utemeljen je sporazum u Schengenu (Luksemburg), kojem se do sada pridružilo 27 europskih zemalja prihvaćanjem svojeg prostora kao jedinstvenog prostora jedne države, uz uobičajene kontrole kod ulaska/izlaska jedino za one iz trećih zemalja. Ovom jedinstvenom prostoru pridružile su se i neke države koje nisu članice EU (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska). S druge strane, svoj ulazak očekuju Bugarska, Cipar i Rumunjska. Da bi se ušlo u ovaj jedinstveni prostor svaka članica mora ispuniti čitav niz preduvjeta u četiri područja, i to policijske suradnje, viza, zračnih granica i zaštite osobnih podataka. Ovoga časa to je područje na kojem živi više od 423 milijuna stanovnika, na površini od oko 4,4 milijuna km2. Jednostavno rečeno, šengenski prostor nema unutarnjih graničnih kontrola.

Ovime će biti izbjegnute uobičajene gužve na našim granicama u jeku turističke sezone ili blagdana, kada se mnogi vraćaju svojim kućama. Za tranzitne putnike koji odlaze u treće zemlje i dalje će biti gužvi na vanjskim granicama šengenskog prostora, a to su naši granični prijelazi prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Tu se neće ništa promijeniti, jer gužve će i dalje biti sastavni dio takvog putovanja.

Međutim, Hrvatska mora hitno učiniti još neke prilagodbe. Kako na granici sa zapadom neće biti gužvi, stvarat će se gužve na ulasku na naše autoputove. Ako se ne riješi drugačiji način naplate cestarine, gužve će se protegnuti sve do Slovenije. Ne treba izmišljati "toplu vodu", već se ugledati u druge zemlje EU i kako su to one riješile. Jedno od rješenja je uvođenje obveznih vinjeta, bez obzira na to koliko će tko od putnika koristiti autoput. Drugi, vjerojatno nešto kompliciraniji, je utvrđivanje duljine korištenja autoputa i naplata preko informacijskog sustava. Nisam stručnjak za cestovni promet pa ne znam sve modalitete, ali znam da se hitno mora nešto promijeniti, jer je turistička sezona pred vratima. Bojim se da u ljetnim mjesecima, osobito kod smjene turističke najezde, izlazak iz Samobora i uključivanje na tzv. zagrebačku obilaznicu neće biti moguć!

Što ulazak o šengenski prostor znači za Hrvatsku? Šengenski prostor svakako će omogućiti brži protok roba, usluga i osoba. To je za svaku zemlju bitan preduvjet bržeg gospodarskog razvoja. U slučaju Hrvatske, uz uvođenje eura, to otvara veće mogućnosti u razvoju naše privrede i njene izvozne orijentacije, međunarodne trgovine, te za naš turizam (kao najvažnije privredne grane), osobito onaj zdravstveni. Možemo očekivati veći broj dolazaka i noćenja stranih turista, koji sada nemaju nikakve prepreke doći u Hrvatsku uz korištenje jedinstvene valute koja im omogućava usporedbu cijena s onima u njihovoj zemlji. Doduše, sada su u nevolji brojne mjenjačnice, koje će biti usmjerene na neke druge, kod nas rjeđe, valute. Uz to, svi oni koji na bilo koji način pružaju usluge moraju se ponašati ljubaznije, što kod nas nerijetko izostaje. Uvijek se čudim stranim turistima kada, iznoseći svoje impresije nakon boravka u našoj zemlji, ističu našu ljubaznost. Ili je ja ne uočavam!

Što ulazak u šengenski prostor znači za Samobor? Kao pograničnom gradu Samoboru se smiješi svijetla budućnost, ako gradska vlast i njegovi stanovnici budu znali iskoristiti priliku. Vjerujem da će se povećati broj naših susjeda koji vikendom dolaze u naš grad. Osobito na tradicionalni samoborski sajam subotom. I ranije je na tom sajmu bilo puno Slovenaca, a sada će ih biti još i više. Neka se vrte odojci i neka se širi miris s roštilja i onaj kotlovine. Treba turistima ponuditi sve ono na što bi oni mogli potrošiti svoj novac, a to su dobra usluga, dobra hrana, uređena izletišta, trgovine opskrbljene kvalitetnom robom, uređene i na visokoj razini zdravstvene usluge, ljubaznost i osmijeh na našim licima (što često izostaje). Kako bi sada Samoboru dobro došao nekadašnji Šmidhen ili dobro uređene toplice koje pružaju usluge u rekreaciji i rehabilitaciji. Nadam se da gradske vlasti, uz potporu države i EU, razmišljaju o starom projektu izgradnje takvih kapaciteta, ne samo pred izbore, već u ovim novim povoljnim okolnostima.

Što ulazak u šengenski prostor znači za Samoborce? Meni, koji imam nešto malo zemlje i drvenu kuću iza Zaprešića i slovenske Dobove, jednostavniji i brži dolazak na odredište. Ako uočimo da je nešto jeftinije kod naših susjeda, sigurno ćemo tamo kupovati. Za one koji vole putovati sve im je otvoreno. Nema više gužvi za odlazak na tradicionalna skijališta u Sloveniji, Austriji i Italiji. Turistički promet sada je neograničen. Treba se prisjetiti nedavnih vremena, kada su nas na graničnom prijelazu sa Slovenijom izvlačili iz autobusa i kao ovce provodili kroz obore radi kontrole putovnica. U jutarnjim satima bilo je prohladno stajati na otvorenom, ali prije svega ponižavajuće. Hvala Bogu da je to iza nas. Očito i ovdje vrijedi ona – svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujemo.

Neka tako i ostane.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)