Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Pretile osobe podložne su zdravstvenim problemima koji su izravno povezani s nakupljanjem viška masnog tkiva

Jesmo li debeli i je li to opasno?

Što se smatra debljinom i kako je utvrditi? Najčešće korištena metoda procjene stanja uhranjenosti je indeks tjelesne mase – ITM. On visoko korelira s količinom masnog tkiva u organizmu. Svatko ga može jednostavno izračunati tako da svoju težinu izraženu u kilogramima podijeli s kvadratom svoje visine izražene u metrima (kg/m2). Smatra se da je normalna vrijednost ITM za oba spola do 25. Iznad te vrijednosti radi se o prekomjernoj tjelesnoj težini, dok vrijednosti iznad 30 označavaju pretilost. Ova mjera treba biti nadopunjena i mjerenjem opsega struka. Naime, povišena tjelesna masa kod osoba koje održavaju svoju tjelesnu kondiciju na visokoj razini visok je udio mišićne mase, tako da kod njih vrijednost ITM ne izražava pravo stanje količine masnog tkiva. Opseg struka ukazuje na osobit tip tzv. visceralne debljine, nakupljanja masti oko struka i u trbušnoj šupljini. Idealno bi bilo da je opseg struka manji od 95 cm.

A zašto je uopće važno znati u kojoj kategoriji tjelesne mase se čovjek nalazi? Prema istraživanjima, posve je jasno utvrđeno da je debljina opasna zbog posljedične povezanosti s brojnim kroničnim bolestima. Povezana je s pet vodećih uzroka smrti! Zbog toga je danas debljina proglašena globalnim vodećim javnozdravstvenim problemom. Kakvo je stanje u Hrvatskoj u odnosu na EU? Prema najnovijim istraživanjima prekomjerne tjelesne težine i debljine (podaci iz 2021.), koja objavljuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u toj kategoriji gotovo dvije trećine stanovništva (65%). Pritom 42% ima prekomjernu tjelesnu težinu, a njih 23% je u kategoriji debeli (ITM > 30). Debljina je povezana s dobi. Najmanji udio osoba s povisokom tjelesnom masom je u dobi od 18 do 24 godine (27%), potom raste s dobi tako da je udio najveći u dobnoj skupini od 65 do 75 godina (79%). Potom u najstarijim dobnim skupinama udio takvih osoba lagano pada (70%).

Zanimljivo je da je debljina povezana i s razinom obrazovanja. Što je razina obrazovanja viša, to je udio onih s prekomjernom tjelesnom težinom i debelih niži, i obrnuto. Među osobama s niskom razinom obrazovanja udio takvih osoba je čak 73%. Kod onih sa srednjim obrazovanjem udio je 66%, a s visokim 53%. Jednako kretanje je uočeno kada se promatraju samo osobe s debljinom (33% : 23% : 14%). Utvrđene su i spolne razlike. Muškarci znatno češće odstupaju od normalne tjelesne mase (73%) u odnosu na žene (59%).

Kakvo je stanje u EU i gdje je stanovništvo Hrvatske u odnosu na druge zemlje? U prosjeku 53% stanovništva EU ima ITM viši od 25. U usporedbi sa stanovništvom drugih europskih zemalja Hrvatska drži neslavan rekord. U ovome smo, uz Maltu, na prvom mjestu! Iza nas su stanovnici Češke, Mađarske, Slovačke, Rumunjske, Poljske. Najniži udjeli su među stanovnicima skandinavskih zemalja. A mi se toliko hvalimo mediteranskim tipom prehrane! Očito je taj tip prehrane nedovoljno zastupljen u našoj populaciji, uključujući i stanovnike priobalnih područja, u kojima su tradicionalno riba i maslinovo ulje na jelovniku.

Pretile osobe podložne su zdravstvenim problemima koji su izravno povezani s nakupljanjem viška masnog tkiva. Ovi problemi variraju od artritisa, bolova u lokomotornom sustavu, poremećaja spavanja, otežanog disanja pri blagom naporu i pretjeranog znojenja, do društvene stigmatizacije i diskriminacije, a sve to može pridonijeti niskoj kvaliteti života i depresiji. Najozbiljnije medicinske posljedice pretilosti rezultat su endokrinih i metaboličkih promjena. Debljina utječe na češću pojavu ponajviše dijabetes melitusa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i povećanog rizika od raka. Među kardiovaskularnim bolestima ističu se povišeni krvni tlak, srčani i moždani udar te povišene vrijednosti lipida u krvi. Sve navedene bolesti ili odstupanja od normale povezani su sa smrtnošću. Od ovih bolesti danas umire 75% naše i europske populacije.

Može li se problem riješiti redukcijom tjelesne težine? Svakako je preporučljivo započeti s kontroliranom redukcijskom dijetom. Smanjenjem tjelesne težine smanjuju se navedeni rizici. Da bi se to postiglo nije dovoljno naglo postići rezultat, već je puno važnije zadržati normalnu tjelesnu težinu, što je puno teže. Valja istaknuti da nisu svi komorbiditeti pretilosti u potpunosti poništeni gubitkom težine. Potreban stupanj i trajanje gubitka tjelesne težine pojedinci možda neće moći postići. Nadalje, oscilacija težine može biti štetnija za fizičko i mentalno zdravlje od neuspjeha u postizanju ciljeva mršavljenja uz medicinske savjete i savjete o načinu života.

Bilo kako bilo, valja pokušati reducirati tjelesnu masu. Nažalost, većina se za ovo odlučuje kad se već dogodio neki zdravstveni incident koji je znatno narušio zdravstveno stanje i kvalitetu života. Trebalo bi djelovati preventivno, prije nego se takvo što dogodi. A to je teško. Ljudi uživaju u jelu. Dostupnost brze, nezdrave, visokokalorične hrane je velika na svakom uglu. Način života se dramatično promijenio. Tjelesna aktivnost u radnom procesu sve je rjeđe prisutna. Ljudi sve više sjede, a manje se kreću vlastitim nogama. Zbog toga je nužna pomoć svima koji se odluče na redukciju tjelesne težine. Ona mora biti stručno vođena i kontrolirana. Stoga je uvijek preporučljivo obratiti se zdravstvenim stručnjacima i nutricionistima za korisne savjete, koji bi trebali biti individualizirani.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)