12.10.2008.

Samoborka Martina Glasnović Horvat na čelu Ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Zagrebačke županije

Zaštititi ono što vrijedi

Samoborka Martina Glasnović Horvat na čelu Ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Zagrebačke županije

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije osnovana je prošle godine, sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode. U početku joj je v.d. ravnatelja bio Krešo Beljak, a od 1. kolovoza funkciju ravnateljice službeno je preuzela Martina Glasnović Horvat. Ova ustanova (kojoj "pod hitno" treba smisliti kraće ime), smještena u Zagrebu u Ulici Ivana Lučića 2a/13 (Eurotower), trenutno se bavi početnim organizacijskim radnjama, no po završteku te faze čeka ih ozbiljan posao. O svemu, u razgovoru za Glasnik govori Martina Glasnović Horvat.

- Koje su zadaće Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima?

- Zadaća nam je zaštita zaštićenih područja, njihov obilazak, nadzor, bilježenje stanja prirode, njezino održavanje, to jest pokušati zadržati ono stanje zbog kojeg je pojedino područje proglašeno zaštićenim. Također, prema uredbi o proglašenju ekološke mreže dopale su nas i pripreme za Nacionalnu ekološku mrežu. Radi se o područjima koja su pod posebnom zaštitom, odnosno prepoznata su kao važna područja za očuvanje bioraznolikosti i dio tih područja će ulaskom u Europsku Uniju postati dio Nature 2000., Europske ekološke mreže.

- Koliko ima zaštićenih područja na prostoru Zagrebačke županije i gdje je Samobor u svemu tome?

- Na području Zagrebačke županije Javna ustanova upravlja s 20-ak zaštićenih područja, što je jako puno. Dosta ih je, naravno, na području Samobora - imamo park šume Tepec, Palačnik i Stražnik, zatim spomenike parkovne arhitekture Centar Lug, park Mojmir, park u Langovoj i park oko dvorca Bistrac, tu je i geomorfološki spomenik prirode Grgosova špilja. Inače, na području županije ima i više od 20-ak zaštićenih područja, konkretno njih 34, ali ona koja se nalaze na prostoru Parka prirode Žumberak i Samoborsko gorje i Parka prirode Medvdnica nisu direktno pod nama.

- Ustanova ima i mogućnost predlaganja novih zaštićenih područja?

- U pripremi su već neka, iako je to dosta dugotrajan proces koji se provodi u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode i Upravom za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture. Oni moraju obići područja, napraviti stručne podloge i onda se tek ide dalje u postupak proglašenja. U pripremi, dakle, jesu neki prijedlozi, ali prvo što treba napraviti je revizija postojećih područja. Obzirom da sam iz Samobora najprije sam obišla naša područja i mogu reći da je, nažalost, stanje dosta loše. Primjerice, stanje botaničkog rezervata u Smerovišću iznad prostora pješčanika, pa prostor Grgosove špilje, koji je u potencijalnoj opasnosti, nikako ne vesele. No, općenito, treba sagledati koliko su gradovi i općine do sada radili na zaštiti. Zato je potrebno napraviti nadzor s nadležnim institucijama, a onda za svako područje napraviti plan upravljanja, donijeti mjere zaštite, jer za neke postoji mogućnost koncesije... Sve u svemu, ima puno posla.

- Kolike su ovlasti ustanove, odnosno kako ona može reagirati ako nešto ne valja?

- Mi bilježimo stanje koje smo zatekli i koje su promjene. U idućoj godini u tom smislu planiramo i zapošljavanje nadzornika i tada imamo mogućnosti i ovlasti reagirati prema gradovima i općinama, državnom zavodu za zaštitu prirode i inspekcijama zaštite prirode.

- Što je s edukacijom javnosti?

- To je jedna od bitnih komponenti, jer prema Zakonu o zaštiti prirode pet je osnovnih djelatnosti ove ustanove: zaštita, održavanje, očuvanje, promicanje i korištenje tih zaštićenih prirodnih vrijednosti, a jedna od najvažnijih stvari u tome je i edukacija. Mlađe generacije ni ne znaju što je zaštićeno, niti što bi trebalo štititi, a na nama je da njima i ljudima u čijem okruženju se nalaze zaštićena područja približimo taj koncept zaštite, objasnimo im zašto je nešto zaštićeno i koje su to vrijednosti koje treba dalje štititi. Zato se radi na stvarima poput promidžbenog materijala, web stranice, koja je u planu za 2009. godinu, i dovođenja grupa djece na poučne izlete i radionice unutar zaštićenih područja. Osobna mi je želja i da prije dolaska školske djece dođe i do edukacije nastavnika koji bi onda u svoja predavanja mogli uklopiti i prirodne vrijednosti županije, općine ili grada.

- U tom smislu već postoji knjižica u kojoj su zabilježene zaštićene prirodne vrijednosti Zagrebačke županije?

- Nju je prije osnivanja javne ustanove izradio Zavod za prostorno planiranje, njihov Odsjek za zaštitu prirode. Ići ćemo u tiskanje dodatnog materijala, uz ažuriranje podataka, kako bismo imali i taj edukacijsko-promocijski dio već u početku djelovanja.

- Cilj je, pretpostavljam, u konačnici potaknuti ljude i da se oni javljaju vama s opažanjima o događanjima u zaštićenim područjima ili svojim prijedlozima?

- To je meni kao ravnateljici i cilj. Jer, ništa ne vrijedi javna ustanova ako ljudi na terenu, koji žive uz prirodne vrijednosti, ne osjećaju da je to i njihovo i da je to nešto što moraju štititi. Dobar je primjer Dubravica u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije, koji savršeno funkcionira, jer se lokalno stanovništvo osjeća i brine o tome kao o svojemu. To i jest naš cilj, jer u čitavom prstenu Zagrebačke županije nemoguće je kvalitetno provesti nadzor i u svakom trenu biti svugdje. Tu svakako računamo na pomoć i razumijevanje lokalnog stanovništva.

Kruno Solenički

 

Samoborka Martina Glasnović Horvat na čelu Ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Zagrebačke županije

Arhiva 2008

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2007

2006

2005

2004

2003

2002