Samoborka Martina Glasnović Horvat na čelu Ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Zagrebačke županije
Zaštititi ono što vrijedi
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije osnovana je prošle godine, sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode. U početku joj je v.d. ravnatelja bio Krešo Beljak, a od 1. kolovoza funkciju ravnateljice službeno je preuzela Martina Glasnović Horvat. Ova ustanova (kojoj "pod hitno" treba smisliti kraće ime), smještena u Zagrebu u Ulici Ivana Lučića 2a/13 (Eurotower), trenutno se bavi početnim organizacijskim radnjama, no po završteku te faze čeka ih ozbiljan posao. O svemu, u razgovoru za Glasnik govori Martina Glasnović Horvat.
- Koje su zadaće Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima?
- Zadaća nam je zaštita zaštićenih područja, njihov obilazak, nadzor, bilježenje stanja prirode, njezino održavanje, to jest pokušati zadržati ono stanje zbog kojeg je pojedino područje proglašeno zaštićenim. Također, prema uredbi o proglašenju ekološke mreže dopale su nas i pripreme za Nacionalnu ekološku mrežu. Radi se o područjima koja su pod posebnom zaštitom, odnosno prepoznata su kao važna područja za očuvanje bioraznolikosti i dio tih područja će ulaskom u Europsku Uniju postati dio Nature 2000., Europske ekološke mreže.
- Koliko ima zaštićenih područja na prostoru Zagrebačke županije i gdje je Samobor u svemu tome?
- Na području Zagrebačke županije Javna ustanova upravlja s 20-ak zaštićenih područja, što je jako puno. Dosta ih je, naravno, na području Samobora - imamo park šume Tepec, Palačnik i Stražnik, zatim spomenike parkovne arhitekture Centar Lug, park Mojmir, park u Langovoj i park oko dvorca Bistrac, tu je i geomorfološki spomenik prirode Grgosova špilja. Inače, na području županije ima i više od 20-ak zaštićenih područja, konkretno njih 34, ali ona koja se nalaze na prostoru Parka prirode Žumberak i Samoborsko gorje i Parka prirode Medvdnica nisu direktno pod nama.
- Ustanova ima i mogućnost predlaganja novih zaštićenih područja?
- U pripremi su već neka, iako je to dosta dugotrajan proces koji se provodi u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode i Upravom za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture. Oni moraju obići područja, napraviti stručne podloge i onda se tek ide dalje u postupak proglašenja. U pripremi, dakle, jesu neki prijedlozi, ali prvo što treba napraviti je revizija postojećih područja. Obzirom da sam iz Samobora najprije sam obišla naša područja i mogu reći da je, nažalost, stanje dosta loše. Primjerice, stanje botaničkog rezervata u Smerovišću iznad prostora pješčanika, pa prostor Grgosove špilje, koji je u potencijalnoj opasnosti, nikako ne vesele. No, općenito, treba sagledati koliko su gradovi i općine do sada radili na zaštiti. Zato je potrebno napraviti nadzor s nadležnim institucijama, a onda za svako područje napraviti plan upravljanja, donijeti mjere zaštite, jer za neke postoji mogućnost koncesije... Sve u svemu, ima puno posla.
- Kolike su ovlasti ustanove, odnosno kako ona može reagirati ako nešto ne valja?
- Mi bilježimo stanje koje smo zatekli i koje su promjene. U idućoj godini u tom smislu planiramo i zapošljavanje nadzornika i tada imamo mogućnosti i ovlasti reagirati prema gradovima i općinama, državnom zavodu za zaštitu prirode i inspekcijama zaštite prirode.
- Što je s edukacijom javnosti?
- To je jedna od bitnih komponenti, jer prema Zakonu o zaštiti prirode pet je osnovnih djelatnosti ove ustanove: zaštita, održavanje, očuvanje, promicanje i korištenje tih zaštićenih prirodnih vrijednosti, a jedna od najvažnijih stvari u tome je i edukacija. Mlađe generacije ni ne znaju što je zaštićeno, niti što bi trebalo štititi, a na nama je da njima i ljudima u čijem okruženju se nalaze zaštićena područja približimo taj koncept zaštite, objasnimo im zašto je nešto zaštićeno i koje su to vrijednosti koje treba dalje štititi. Zato se radi na stvarima poput promidžbenog materijala, web stranice, koja je u planu za 2009. godinu, i dovođenja grupa djece na poučne izlete i radionice unutar zaštićenih područja. Osobna mi je želja i da prije dolaska školske djece dođe i do edukacije nastavnika koji bi onda u svoja predavanja mogli uklopiti i prirodne vrijednosti županije, općine ili grada.
- U tom smislu već postoji knjižica u kojoj su zabilježene zaštićene prirodne vrijednosti Zagrebačke županije?
- Nju je prije osnivanja javne ustanove izradio Zavod za prostorno planiranje, njihov Odsjek za zaštitu prirode. Ići ćemo u tiskanje dodatnog materijala, uz ažuriranje podataka, kako bismo imali i taj edukacijsko-promocijski dio već u početku djelovanja.
- Cilj je, pretpostavljam, u konačnici potaknuti ljude i da se oni javljaju vama s opažanjima o događanjima u zaštićenim područjima ili svojim prijedlozima?
- To je meni kao ravnateljici i cilj. Jer, ništa ne vrijedi javna ustanova ako ljudi na terenu, koji žive uz prirodne vrijednosti, ne osjećaju da je to i njihovo i da je to nešto što moraju štititi. Dobar je primjer Dubravica u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije, koji savršeno funkcionira, jer se lokalno stanovništvo osjeća i brine o tome kao o svojemu. To i jest naš cilj, jer u čitavom prstenu Zagrebačke županije nemoguće je kvalitetno provesti nadzor i u svakom trenu biti svugdje. Tu svakako računamo na pomoć i razumijevanje lokalnog stanovništva.
Kruno Solenički
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (36)