28.02.2019.

Gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec

Grad za sve i svakoga, "od kolijevke pa do groba"

Gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec

Gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec rođen je 1986. godine i cijeli život živi u Kerestincu. Po struci je magistar inženjer elektrotehnike, a pohađao je i Glazbenu školu Ferdo Livadić te bio aktivan u lokalnom zboru. Trenirao je i nogomet u NK TOP Kerestinec, a tijekom studija rekreativno se bavio boksom, tajlandskim boksom te samoobranom. Član je hrvatske Mense, a posebno voli filmove i filmsku glazbu. Oko godinu dana je u braku, za sada bez prinove.

Približava se polovini mandata svetonedeljskog gradonačelnika pa je razloga i tema za razgovor bilo dovoljno.

Dužnost gradonačelnika Grada Svete Nedelje obnašate malo manje od dvije godine, a dulji staž imate kao gradski vijećnik. Dakle, bili ste upoznati sa svime što se u Svetoj Nedelji događa i kako Grad funkcionira. Jesu li Vas, nakon dolaska na mjesto gradonačelnika, dočekala neka iznenađenja ili je sve bilo u skladu s Vašim očekivanjima?

Mogu reći da je nekih 15% bilo prema mojim očekivanjima, a sve ostalo je dobrim dijelom bilo iznenađujuće. Kao gradski vijećnik bio sam upoznat i s ljudima, njihovim radom, kao i projektima koji su se radili ili su u tijeku, ali ne i dubinom svega toga, a s kojom sada živim svaki dan. Kao vijećnik s tim problemima se susrećete jednom ili dvaput mjesečno, a taj svakodnevni posao nosi dodatnu, puno veću težinu kad je uloga gradonačelnika u pitanju.

Jesu li ta iskustva pozitivna ili negativna i kako ih ocjenjujete, obzirom na količinu posla i suradnike?

Posao k'o posao, s time da ponekad taj posao iziskuje zaista i 24-satni angažman. Bilo je situacija kada sam i usred noći bio prisutan zbog nekih intervencija, a bilo je i puno dana kada zaista cijeli dan jednostavno ne stignete doma. No, generalno govoreći, meni je to pozitivno iskustvo. Kao programeru jasan mi je i taj pozadinski dio posla, kada ljudi satima ili mjesecima rade za neki, ponekad drugima teško vidljiv, zajednički projekt, a sada imam priliku imati uvid u svakodnevnu i neposrednu realizaciju brojnih manjih i većih projekata. Tu su i neposredne reakcije mojih sugrađana, bilo pozitivne ili negativne, što smatram velikim benefitom u ovom svojem poslu.

Kakvima ocjenjujete odnose u Gradskom vijeću i njegovu stabilnost?

Do sada se pokazalo da je Vijeće stabilno. Naravno, uvijek ima točaka dnevnog reda oko kojih se u mišljenjima ili načinu realizacije razlikujemo, ali oko takvih se stvari sjeda za stol i dogovara pa se na koncu i one riješe.

Ima li Vaša nezavisna lista kakve veze s listom MOST-a?

Ne.

U proračunu već dulje vrijeme imate konstantno velik višak i Grad po tom pitanju dobro stoji, ali oporba negoduje. Zašto?

Što se tog viška tiče, on je nastao isključivo zbog toga što su se neki projekti vremenski rastegnuli, a za njih smo morali osigurati sredstva, pa se sada to neko vrijeme provlači kroz gradski proračun. Činjenica je i da smo imali neočekivane uplate u visini od nekoliko milijuna kuna, koje smo odmah i namjenski rasporedili, ali takve projekte ne možete odmah i realizirati. Zato odbijam kritike i zle jezike koji govore kako ne znamo što ćemo s novcima, jer, naravno, znamo kamo ćemo s novcima, ali nećemo ni suludo trošiti. Jako je lako potrošiti, a teško je sačuvati koji milijun, pa se trudimo biti odgovorni. Prikupila su se i neka sredstva iz EU-a, pogotovo što se tiče energetike i održivog razvoja, a obzirom na projekte koje pripremamo te kune će nam itekako dobro doći. Već u sljedećem proračunskom razdoblju tog viška skoro pa i neće biti, jer će se realizirati brojni infrastrukturni projekti.

Nedavno ste ukinuli gradski prirez i porez na potrošnju. Kojom računicom ste se vodili prilikom donošenja ovakvih, za građane i poduzetnike, vrlo pozitivnih mjera?

Okvirno govoreći, od prireza, poreza na potrošnju i turističke naknade, koju smo također u nekim dijelovima smanjili ili potpuno ukinuli, imali smo godišnje oko 7 milijuna kuna. Naša računica je bila sljedeća – imamo porez na dohodak od građana i poreze koje plaćaju tvrtke i želimo ih još više privući u naš grad, a to nećemo postići uz prirez i dodatna opterećenja. Što se tiče turizma, u kojem bilježimo konstantan porast, kao i turističkih kapaciteta, ova smanjenja poticaj su i tom segmentu, koji trpi velik broj parafiskalnih i svih ostalih nameta. Mislim da bi nam prije svega trebala jedna prava porezna reforma, koja bi svima dugoročno donijela i sigurnost i profit. Mjera nije populistička, jer prosječan građanin s prosječnom plaćom itekako pazi na svaku kunu, a čini mi se da je bolje da tih 100 kuna mjesečno ostane u njihovim džepovima, nego da im ih ja raspoređujem.

Koje biste važne projekte na području Svete Nedelje istaknuli, bilo završene, one u gradnji ili pak u planu?

Vrijeme nas je ove godine dobro poslužilo pa se "udarno" nastavilo raditi od jeseni. Prvenstveno nam je cilj napraviti puno kilometara nogostupa, pogotovo na "betonki", odnosno u Ulici dr. Franje Tuđmana. To je velik potez i iziskuje puno novaca, jer će tu biti i nogostup i rasvjeta i biciklistička staza, odnosno pošten ulaz u grad sve do Podsuseda. Nadalje, škole u Kerestincu i Svetoj Nedelji prolaze energetsku obnovu, za što smo dobili i sredstva iz EU te dijelom iz županije, pa ćemo tako za male novce uvelike poboljšati školski standard. Tu je i proširenje vrtića, a dobili smo i suglasnost za gradnju osnovne škole u Strmcu. Jedan od prioriteta je i poboljšanje usluge javnog prijevoza, oko čega smo prikupili relevantne podatke da možemo ići na raspisivanje natječaja za koncesionara.

Što konkretno želite po pitanju javnog prijevoza?

Važno nam je da riješimo lokalni prijevoz, da pokrijemo Svetu Nedelju, odnosno povežemo sva mjesta unutar grada, a onda i šire. U natječaju ćemo navesti sve uvjete – pa tko se javi. Također bismo željeli privući i više taksista, zatim potaknuti ljude da se voze biciklima, za što nam treba još puno više biciklističkih staza, sve kako bismo rasteretili prometnice. Dobili smo novac i za električne bicikle pa treba planirati punktove i trase na kojima će se oni koristiti. Vrlo nam je važan i projekt knjižnice, koja će biti u centru grada, a u kojoj će biti objedinjen prostor za čitanje, multifunkcionalna dvorana u prizemlju za potrebe naših udruga i slično.

Priprema se i proširenje Trga Ante Starčevića u centru Svete Nedelje. Što točno planirate?

Kao što ste mogli vidjeti i pročitati, kupili smo objekt od popularno zvane Ike. Ideja nam je proširiti trg, obnoviti ga i maksimalno ga otvoriti, koliko god bude moguće. Ove godine nam je u cilju započeti s obnovom stare pošte, koja će onda zaživjeti kao prva knjižnica s multifunkcionalnom zasebnom dvoranom, a objekt Ike će nam privremeno poslužiti za smještaj udruga. Možete vidjeti da obnavljamo i školu preko puta te imamo u cilju i sređivanje crkvenog dvorišta s pripadajućim parkom ispod crkve, čime bi uži i širi centar grada dobio kompletno novo ruho.

Vi ste iz Kerestinca. Kakvo je stanje s dvorcem u Kerestincu, obzirom da njegovo očuvanje i restauracija iziskuju pozamašna financijska sredstva?

Što se tiče dvorca postoji vizija i za cijelo područje oko njega, a obzirom da čujemo svakojaka nagađanja, zamoljen sam od strane potencijalnih investitora da za sada još ne iznosimo detalje. Jer, govorimo o cijelom području koje se prostire prema Stupniku, uključujući i sam dvorac. Čekamo i sljedeće programsko razdoblje za projekte EU-a od 2020. do 2027. pa ćemo vidjeti u koji od tih fondova ćemo se moći prijaviti i povući sredstva za obnovu. Radi se o velikim iznosima pa ćemo za početak najprije ići na uređenje okoliša, rasvjete, šetnice oko jezera i dodatnih sadržaja, poput atletske staze, što većim dijelom možemo isfinancirati sami. Uglavnom, posla je jako puno, jer dvorac u Kerestincu ne možemo promatrati i gledati kao izoliran objekt, već treba zaokružiti tu cjelinu i ponuditi i osmisliti dodatne sadržaje.

Zašto je to važno?

Želimo li biti grad u kojem će ljudi rado živjeti, moramo paziti na sve sadržaje koji su stanovnicima potrebni "od kolijevke pa do groba". To znači da moramo imati sve što je potrebno nekom djetetu od rođenja pa do njegove duboke starosti, da svaki čovjek tu ima osmišljen život i da može zadovoljiti sve svoje potrebe – od porodiljnih naknada, kvalitetnih vrtića, škola, prijevoza, kulturnih, sportskih i drugih sadržaja, sve do staračkog doma i groblja. Jasno, tu su i brojne tvrtke i obrti u kojima se naši sugrađani mogu zaposliti, a kojima također treba olakšati poslovanje koliko je to moguće i u našoj ingerenciji. Težimo tome da postanemo pametan grad, koji će brinuti o svim segmentima života naših stanovnika.

Grad Samobor prvi je susjed Svetoj Nedelji, s puno duljim statusom grada. Kakvi su odnosi, kako surađujete sa samoborskom gradskom upravom i kako Vi vidite njegov razvoj?

Mi smo i dalje vezani za Samobor, dobro poznajem ljude koji vode Samobor, pa tako i gradonačelnika, i ta suradnja je, po meni, dosta ugodna. Imali smo nekoliko sastanaka radi razmjena ideja i tu nemamo loših iskustava. K tome, smatram da je Samobor urbanistički dosta dobro riješen, ali mu fali rotor na istočnom ulazu, na onom ipsilonu. Znam koji su problemi, ali to bi zaista bilo puno bolje rješenje od sadašnjeg. Fali i još jedan silazak (ulazak) s autoputa, što bi svima dodatno rasteretilo promet, jer gužve znaju biti velike, no to također nije u ingerenciji grada pa bi trebalo ići prema višim razinama. Pohvalno je što nema prireza, što smo i mi u Svetoj Nedelji nedavno izglasali, a za sve ostalo uvijek treba pitati same građane i slušati njihove primjedbe i prijedloge. Svi mi koji tu dugo živimo uglavnom primjećujemo mane i tražimo nedostatke, što je prirodno, no većina naših prijatelja i gostiju koji nas posjećuju imaju posve drugu, puno ljepšu sliku o našem gradu. Tako je vjerojatno i kod vas u Samoboru.

Robert Škiljan

 

Gradonačelnik Grada Svete Nedelje Dario Zurovec

Arhiva 2013

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002