Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Pušenje kao vrlo ozbiljan javnozdravstveni problem

Najbolje je i ne početi!

Pušenje se s pravom smatra jednim od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice. Brojnim studijama odavno je utvrđena štetnost pušenja i duhanskog dima te uzročno-posljedična veza pri obolijevanju i smrtnosti od malignih, kardio i cerebrovaskularnih i bolesti respiratornog sustava, te isto tako s tipično pušačkim oboljenjima: usne šupljine, grkljana, dušnika i bronhija, pluća, jednjaka, želuca, slezene, mokraćnog mjehura, dojke i maternice, kao i štetnim djelovanjem na plod i njegov razvoj.

Prema procjenama SZO u Hrvatskoj je pušenje vodeći uzrok opterećenja bolestima s udjelom od gotovo 16% te za većinu vodećih uzroka smrti (bolesti srca i krvnih žila 49%, maligne neoplazme 26%, bolesti dišnog sustava 4%) predstavlja čimbenik rizika. Smatra se da od bolesti koje se mogu povezati s posljedicama pušenja duhana i duhanskog dima u Hrvatskoj danas umire svaka 5-6 osoba, čime se još više naglašava značaj pušenja duhana kao glavnog izbježivog rizičnog čimbenika za zdravlje stanovništva i potreba daljnjeg jačanja provođenja mjera protiv pušenja duhana.

Rezultati nacionalnog istraživanja koje je među općom populacijom proveo Institut Ivo Pilar 2011. godine pokazali su da 36,3% ispitanika u dobi od 15 do 64 godine, te 37,1% ispitanika u dobi od 15 do 34 godine trenutno puši, a gledano po spolovima 39% muškaraca i 32,9% žena u dobi od 15 do 64 godine trenutno puši. Također, studijom je utvrđeno da 18,2% muškaraca i 14,9% žena dnevno puši između 10-20 cigareta, dok je najčešća dob u kojoj se prvi puta puši ona između 15. i 17. godine.

Ponašanje u vezi sa zdravljem u djece školske dobi dio je međunarodnog istraživanja koje podupire WHO, započeto 1982. godine, a u kojem Hrvatska sudjeluje od 2002. godine. Ciljevi i svrha istraživanja su da se ciljanoj skupini, a to su djeca u dobi od 11, 13 i 15 godina, pruži uvid u zdravlje djece i adolescenata te omogući bolje razumijevanje ponašanja u vezi sa zdravljem i stilovima življenja u određenom društvenom kontekstu i okruženju. Rezultatima posljednjeg provedenog istraživanja 2010. godine, na reprezentativnom uzorku učenika u dobi od 11, 13 i 15 godina, utvrđeno je da je prvi puta probalo pušiti 22% dječaka i 10% djevojčica u dobi od 11 godina, 41% dječaka i 35% djevojčica u dobi od 13 godina, a 62% i dječaka i djevojčica u dobi od 15 godina. Također je utvrđeno da u dobi od 15 godina 21% dječaka i 19% djevojčica puši redovito, dnevno.

U skladu s Europskom strategijom za jačanje nadzora nad duhanom, Hrvatska je svojim Akcijskim planom za jačanje nadzora nad duhanom te Strateškim planom razvoja javnog zdravstva, u borbi protiv pušenja istaknula kao osnovne ciljeve: usvajanje nepušenja kao zdravijeg načina života, uz istodobno smanjenje prevalencije pušenja kao čimbenika rizika za niz kroničnih bolesti, sprečavanje započimanja pušenja, poticanje i pomoć kod odvikavanja od pušenja te zaštita stanovništva od duhanskog dima iz okoliša.

Radi postizanja navedenih ciljeva provode se sljedeće aktivnosti i mjere: informiranje o štetnim posljedicama pušenja, pomoć osobama koje žele prestati pušiti, zaštita stanovništva od duhanskog dima iz okoliša, zabrana reklamiranja duhana, smanjenje dostupnosti duhanskih proizvoda, smanjenje potražnje i opskrbe duhanom, odgovarajuća politika.

Provođenjem navedenih mjera smanjit će se dostupnost, opskrba i potražnja duhanskih proizvoda (putem npr. povećanja poreznih stopa, odnosno cijene duhana i duhanskih proizvoda, zabranom prodaje maloljetnim osobama, sprečavanjem ilegalne prodaje i sl.), te tako izravno smanjiti potrošnja duhana i duhanskih proizvoda, odnosno broj pušača, naročito kod mladih, a time utjecati na povećanje kvalitete zdravlja, ali i života i zraka u okolišu djece i nepušača. U tom smislu provodit će se i trajno informiranje i provođenje edukacijskih programa, usmjerenih sprečavanju i suzbijanju pušenja, uz nadzor nad toksičnim i kancerogenim tvarima u duhanskim proizvodima i pravilno informiranje stanovništva o njihovom sadržaju i štetnosti po zdravlje, te osigurati stručna pomoć za sve one koji žele prestati pušiti, a također i dosljedno provoditi zakonska regulativa u pogledu zabrane svakog direktnog ili indirektnog oglašavanja ili promocije duhana i duhanskih proizvoda.

Uz to, radi ocjene uspješnosti nacionalne strategije, potrebno je vršiti monitoring, evaluaciju i izvješćivanje o njenoj provedbi, uz istovremenu razmjenu informacija i jačanje međunarodne suradnje u globalnoj borbi protiv pušenja.

U Hrvatskoj, kao većinskoj katoličkoj zemlji, kao dan obilježavanja borbe protiv pušenja odabran je upravo prvi dan korizme, kada se ljudi obično odriču nečega u čemu inače uživaju tijekom cijele godine. Svrha obilježavanja ovog dana jest da se potakne pušače da ne zapale cigaretu barem 24 sata, te da se tako uvjere da prestanak pušenja nije nedostižan cilj.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)