Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

U Hrvatskoj iz godine u godinu jača depopulacija

Kamo ide stanovništvo Hrvatske?

Kao mala i ekonomski slaba država, Hrvatska je oduvijek bila podložna naglim i drastičnim promjenama svoje populacije. Danas se doima da nas je sve manje i da pomalo odumiremo. Što je prava istina i što možemo očekivati?

Prvi popis stanovništva Hrvatske izvršen je 1857. Od tada se broj njenih stanovnika udvostručio, dok se, primjerice, u Nizozemskoj povećao za 3,5 puta. Nema sumnje da su brojni nepovoljni politički, društveni i gospodarski faktori nepovoljno utjecali na tako spori rast. Republika Hrvatska je popisom iz 2011. godine imala 4 284 889 stanovnika, od toga 2 066 335 muškaraca (48,2%) i 2 218 554 žena (51,8%).

Do kraja 19. stoljeća naglo raste broj stanovnika, što je dovelo do agrarne prenapučenosti. Zbog toga je mlado stanovništvo iz ruralnih krajeva bilo prisiljeno migrirati u prekooceanske zemlje. Situaciju je dodatno pogoršala pojava peronospore, bolesti vinove loze, te uvođenje vinske klauzule kojom su naši seljaci dodatno osiromašeni. Ne podsjećaju li vas ove odredbe na neke koje smo nedavno prihvatili kako bismo postali članicom EU? Procjenjuje se da je do 1914. godine s prostora Hrvatske, u prekooceanske zemlje, emigriralo preko 200 000 ljudi. Čak 86% iseljenika činili su seljaci. Prostori najviše pogođeni iseljavanjem su bili Slavonija, Lika i Gorski kotar te brojni hrvatski otoci (npr. Brač).

Na prijelazu stoljeća Hrvatska prelazi brojku od tri milijuna stanovnika. Sve do 1914. godine bilježimo iznimno visok porast broja stanovnika. Taj trend bio bi i veći da se u razdoblju od 1910. do 1914. godine nije dogodila masovna migracija stanovništva s ovih prostora. Na to su utjecale već spomenute emigracije te Prvi svjetski rat. Nakon Prvog svjetskog rata dolazi do smanjivanja stopa nataliteta. Epidemija španjolske gripe (španjolice) nakon završetka rata također je utjecala na broj stanovnika. I Drugi svjetski rat znatno je utjecao na smanjenje broja stanovnika, za čak 340 000 osoba. Usto, 60-ih godina se otvaraju granice te počinje "privremeni rad u inozemstvu", koji je u mnogim slučajevima završio kao stalno preseljenje u drugu državu. Popisom 1971. godine utvrđeno je da je na privremeni rad u inozemstvo otišlo preko 250 000 ljudi. Dok je krajem prošlog stoljeća u prosjeku hrvatska obitelj imala više od petero djece, krajem 20. stoljeća taj je trend drastično smanjen. Nažalost, nastavi li se ovakav trend, Hrvatskoj prijeti drastičan pad stanovnika, odnosno izumiranje, jer je udio starog stanovništva 1991. prešao 17%, a 2001. godine čak 21%.

Struktura stanovništva najbolje se može prikazati dobno spolnom piramidom. Ona je pokazatelj općih demografskih kretanja koja obilježavaju određeno područje te nam pruža odličan uvid u povijesni razvoj stanovništva tijekom određenog vremenskog razdoblja. U njoj se odražava zajednički učinak čimbenika ukupnog kretanja stanovništva, poput nataliteta, mortaliteta, migracija i vanjskih utjecaja, poput ratova i prirodnih katastrofa. Negativni trendovi koji su započeli krajem 80-ih godina nastavljaju se i u 90-ima. U razdoblju od 1991. do 2001. broj stanovnika se smanjio za čak 347 000. To je najveći pad broja stanovnika u povijesti. Glavni čimbenik takvog kretanja je rat. Osim što je uzrokovao ljudske gubitke, doveo je do smanjenja populacije u fertilnoj dobi (15 - 49 godina). Broj rođenih 2000. godine iznosio je nešto više od 43 000, dok je 1950. godine bio čak 95 000. Ovi čimbenici doveli su do toga da iz godine u godinu jača depopulacija, koja je zajedno s negativnim migracijskim saldom dovela do demografskog sloma i povećanja ukupne depopulacije.

Čini se da je 1990. kritična godina, kada prirodna promjena postaje negativna. Taj trend se nastavlja sve do popisa 2011. godine. Dokaz ovim tvrdnjama jest da je u popisu 2011. broj starijih osoba od 65 godina prvi puta premašio broj osoba mlađih od 14 godina. Pa tako dobno-spolna piramida 2011. godine poprima oblik urne, što je predznak odumiranja neke populacije. Jedini način kako zaustaviti ovaj negativan trend je provesti pravu natalitetnu politiku.

Prema projekcijama koje su rađene za Hrvatsku, broj stanovnika nastavit će se smanjivati. Iz godine u godinu depopulacija će biti sve snažnija. Hrvatska će uslijed prirodne depopulacije prosječno godišnje gubiti 25 244 stanovnika, što je, primjerice, grad veličine Bjelovara. Po onome što prikazuje projekcija, Hrvatska će se 2031. godine vratiti na stanje kakvo je bilo 1928. godine. Nakon što smo svjedočili velikom rastu u prvoj polovici 20. stoljeća te postupnom smanjivanju rasta ukupne stope prirodne promjene krajem 20. stoljeća, prva polovica bit će obilježena demografskim izumiranjem.

Ako na kraju svemu ovome dodamo činjenicu da u zadnje vrijeme sve više ljudi napušta Hrvatsku u potrazi za poslom u EU, bojim se da se hrvatsko stanovništvo kreće u pogrešnom smjeru. Očito nam se u skoroj budućnosti ne piše dobro.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)