Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Trebamo li se doista bojati visokih temperatura?

S vrućinama se nije za igrati!

Već neko vrijeme slušamo upozorenja liječnika i meteorologa o opasnosti visokih temperatura. Gotovo svake vijesti na "malom ekranu" ili radiju započinju s rekordnim visinama temperature zraka u našim krajevima. Odmah nakon toga uključuju se reporteri u razgovoru s liječnicima iz službe Hitne medicinske pomoći. A oni govore o povećanom priljevu pacijenata s tegobama koje su povezane s tako visokim temperaturama zraka. Potom daju upute kako se ponašati, odnosno što izbjegavati u takvim klimatskim uvjetima. Sve češće vidimo da je za veći dio naše zemlje izdano tzv. crveno upozorenje, koje predstavlja najviši stupanj opasnosti po zdravlje čovjeka.

A da su svi stručnjaci u pravu kada upozoravaju na veliku opasnost od visokih temperatura, govore najnoviji podaci koji su objavljeni nakon višegodišnjeg praćenja odnosa temperature zraka i povećane smrtnosti. Utvrđeno je da je pri uvjetima koji vladaju u zraku kod postojanja crvenog upozorenja smrtnost povećana za čak 15%. Što se to zapravo događa da ovakvi klimatološki uvjeti gotovo neposredno utječu na povećanu smrtnost stanovnika? Da bismo to razumjeli, moramo pojasniti neke mehanizme koji se odigravaju u našem tijelu kod ovakvih uvjeta.

Na povišenu temperaturu okoline, koja utječe na porast temperature tijela, organizam reagira regulatornim mehanizmima koji nastoje temperaturu tijela održati u optimalnim granicama od oko 37oC. Tijelo ima na raspolaganju nekoliko takvih mehanizama. Kako bi se u okolinu otpustilo što više topline iz tijela šire se krvne žile na periferiji, dakle, u koži. Koža se zacrveni i postane topla. Istovremeno počinje znojenje. Tijelo se odjednom prekrije tankim slojem znoja, koji brzo isparava u okolinu i na taj način snižava temperaturu tijela. Pojavljuju se crvenilo i znojenje. To su izuzetno moćni mehanizmi održavanja tjelesne temperature normalnom. Ali, pod uvjetom da je čovjek zdrav. Pritom čovjek gubi veliku količinu tekućine i soli - elektrolita. A dovoljna količina vode u tijelu (kod djeteta 76% tijela čini voda, a kod odrasle osobe 67%) i normalna koncentracija elektrolita utječu na normalno odvijanje metaboličkih procesa. Zbog male tjelesne mase i potrebe za većim udjelom tekućine u tijelu djeca, osobito ona do godine dana života, izuzetno su osjetljiva na nedostatak tekućine - dehidraciju. Stoga ne iznenađuje vijest o smrti djeteta ostavljenog u zatvorenom automobilu. Ako se znojenjem izgubi previše tekućine i elektrolita, dolazi do poremećaja tjelesnih funkcija. A mi to osjećamo kao pojačanu žeđ. Smanjena nam je količina mokraće, koja postane jako koncentrirana. Zbog gubitka soli pojavljuju se grčevi u mišićima pri kretanju. To je razlog zbog kojeg su američki vojnici još za vrijeme Drugog svjetskog rata u svom borbenom kompletu tijekom borbi na Pacifiku nosili sol. Zbog porasta tjelesne temperature srce radi ubrzano, nastojeći povećati volumen krvi kroz periferne krvne žile, a i disanje se ubrzava.

Zbog navedenih regulacijskih mehanizama organizam održava svoju tjelesnu toplinu na optimalnoj razini. Ako se nepovoljni uvjeti okoline nastave, pojedini mehanizam više neće biti u mogućnosti regulirati tjelesnu toplinu i dolazi do njegovog kolapsa. Koža više nije vlažna, već suha i topla. Raste tjelesna temperatura. Srce radi jako ubrzano pa je puls jedva mjerljiv. A svijest postaje pomućena. Javljaju se omaglice i napokon nesvijest. Govorimo o toplinskom udaru, koji može završiti smrću.

Za zdrav organizam ovi kompenzacijski mehanizmi nemaju nikakvih posljedica, ako se na vrijeme ukloni uzrok nastanka ovih promjena. Međutim, za one osobe koje boluju od neke kronične bolesti (prije svega krvožilnog sustava) ovako nepovoljni temperaturni uvjeti mogu biti pogubni. Njihov organizam, oštećen kroničnom bolešću, nije u mogućnosti kompenzirati promjenu tjelesne topline pa znatno brže dolazi u stenje dekompenzacije. I to je razlog zbog kojeg u ovako ekstremnim uvjetima imamo porast smrtnosti, koja je spomenuta na početku ove priče. Zbog toga su brojna upozorenja kroničnim bolesnicima da se drže hlada, da ostaju u zamračenim i donekle ohlađenim prostorijama, da nadoknađuju tekućinu i umjereno sol kod pojačanog znojenja, da izbjegavaju povećane tjelesne napore, te da redovito uzimaju propisanu terapiju za svoje zdravstvene tegobe.

Neki će se pitati kako to da je ovakva klimatska situacija opasna po zdravlje kod nas u Europi, a istovremeno imamo znatno više temperature zraka u nekim dijelovima svijeta. Primjerice, neki dan je u Kuvajtu izmjerena temperatura od 52oC. Radi se o nekoliko faktora. Prvi je da su u tim krajevima stanovnici izloženi sličnim vremenskim uvjetima već tisućama godina pa je kod njih zbog mehanizma adaptacije došlo do prilagodbe i lakšeg podnošenja takvih uvjeta. A drugo je činjenica da je kod njih vlažnost zraka gotovo zanemariva, što olakšava odavanje tjelesne topline u okolinu i lakše podnošenje visokih temperatura.

Zbog svega rečenog pripazite na svoje zdravlje tijekom ljeta, jer je visoka temperatura zraka izuzetno opasna, osobito za neke!

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)