Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Papige su mogući uročnici zaraznih bolesti

Psitakoza dolazi od pernatih ljubimaca

Nesumnjivo da papige i kanarince mnogi drže u svojim kućama kao kućne ljubimce. Dive se njihovoj ljepoti i ponašanju. Poneke nauče izgovoriti i neku riječ koja im se dovoljno dugo ponavljala. Znam ljude koji svoje ljubimce hrane tako da im zrnje daju iz svojih usta. Naši čitatelji mogu, obilazeći tržnice, naići i na trgovine s egzotičnim papigama i kanarincima. Neki čak požele kupiti neku od egzotičnih vrsta papiga i time ukrasiti svoj dom te se tako podsjetiti svoga boravka u nekoj egzotičnoj zemlji. Ima li opasnosti po ljude od tih bezazlenih ptica?

Prema postojećim zakonskim propisima transport papiga je najstrože zabranjen na taj način, upravo zbog mogućnosti unosa zarazne bolesti - psitakoze - u domovinu. Trgovci koji se bave legalnom trgovinom ovim pticama moraju poštovati vrlo stroga pravila prigodom transporta i stavljanja u promet egzotičnih ptica. U slučaju nepridržavanja ovih propisa lako je unijeti zarazu među naše životinje i među ljude, a zaraza ni za koga nije posve bezazlena. Čak i samo razgledavanje životinja u njihovim kavezima može biti dostatno za stjecanje zaraze čovjeka. Stoga oprez nikada nije suvišan.

Psitakoza (ornitoza) je prvenstveno bolest mnogih vrsta ptica, a ponekad može biti prenijeta i na čovjeka. Stoga i ova bolest spada u veliku skupinu antropozoonoza, dakle zaraznih bolesti koje su zajedničke i životinjama i ljudima. Kod čovjeka se u potpuno razvijenoj kliničkoj slici, osim narušenog općeg zdravstvenog stanja, ističe atipična upala pluća.

Psitakoza je prvenstveno bolest papiga s kojih zaraza prelazi na ljude. Kod ljudi je bolest poznata već preko 100 godina. Tridesetih godina prošlog stoljeća izbila je velika epidemija psitakoze u SAD i Europi, prenijeta od papiga uvezenih iz Brazila. Od ove bolesti obolijevaju i brojne druge vrste ptica, a bolest kod ljudi zaraženih putem tih ptica je blaža i naziva se ornitoza. U Hrvatskoj je prvi slučaj ornitoze opisan 1954. godine, a nekoliko godina kasnije i prvi slučajevi psitakoze.

Psitakoza je bolest raznovrsnih ptica i to goluba, vrapca, kanarinca, sjenice, zebe, galeba, fazana, patke, kokoši itd., a ne samo papige. Bolest kod ptica može izazvati veliki pomor, ako izbije kao epizootija (masovna pojava bolesti kod velikog broja jedinki u isto vrijeme). No, u većini slučajeva prolazi bez vidljivih znakova bolesti. U slučaju zaraze, ptice u svojim izlučevinama luče velik broj uzročnika koji putem uskovitlane prašine mogu biti udahnuti od strane čovjeka ili drugih ptica. Tako se zaraza zračnim putem širi na nove jedinke. Izvor zaraze ponekad je bolesnik ili kliconoša. Stoga se bolest, zbog nepažnje, širi i na osobe koje njeguju bolesnika ili na osobe u laboratoriju koji rade na izolaciji uzročnika. Bolest se javlja većinom u zimskim mjesecima i to među odraslim osobama. Naime, djeca su otpornija na zarazu. Stoga ova bolest ima i profesionalni karakter. Javlja se među uzgajivačima ptica, veterinarima, lovcima te laboratorijskom i bolničkom osoblju.

Uzročnik ulazi u organizam preko dišnog sustava, a rjeđe putem oštećene kože. Premda se širi krvlju, prvenstveno budu napadnuta pluća.

Inkubacija, vrijeme od nastanka zaraze do pojave prvih znakova bolesti, traje u prosjeku 10 dana (može i do dva tjedna). Bolest počinje općim simptomima bolesti, poput gripe. Javlja se malaksalost, glavobolja, povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima i cijelom tijelu, uz gubitak apetita. Krajem prvog tjedna bolesti počinje suhi kašalj, kao znak upale pluća. Upala pluća utvrđuje se prije svega rentgenskim nalazom, jer se radi o tzv. atipičnoj nebakterijskoj upali pluća. Bolest se javlja u svim oblicima, od blagih do vrlo teških promjena zdravstvenog stanja. Povišena temperatura u prosjeku traje 2-3 tjedna, a nalaz na plućima i znatno duže. U osnovi bolest je teža kod odraslih, nego kod mlađih osoba. Kod odraslih mogu nastupiti komplikacije u obliku upale vena na nogama. Kod najtežih oblika bolesti smrtnost se penje od 20% do 40%.

Već je spomenuto da je bolest po prvi puta u Hrvatskoj utvrđena kod čovjeka prije točno 60 godina. Od tada se bolest utvrđuje gotovo svake godine kod manjeg broja zaraženih osoba. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo broj registriranih bolesnika tijekom svake godine (izuzev onih s manjim epidemijskim pojavama) je između 10 i 20 slučajeva. Smrtnost kod naših bolesnika nije utvrđena.

U cilju sprečavanja unosa zaraženih ukrasnih ptica prije svega se zabranjuje njihov nekontrolirani uvoz iz inozemstva. Znatno teže je spriječiti zarazu čiji izvor su golubovi, posebice gradski, koji se mogu znatno razmnožiti i oboljeti. Stoga se preporuča izbjegavati neposredan dodir s divljim i gradskim golubovima. Nakon svega treba reći našim čitateljima da kod kupovine papiga i kanarinaca budu oprezni, jer oni mogu biti izvor zaraze za čovjeka koja, doduše rijetko, može završiti smrću. Uz mjere opreza čovjek može i dalje uživati u pticama kao kućnim ljubimcima.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)