Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Javlja se u svim godišnjim dobima, premda je najčešća u zimi i u proljeće

Q groznica, jedna zaista čudna bolest

Odlaskom u šetnje po proplancima i pašnjacima izletnik nerijetko susreće stada ovaca na ispaši. Idilična slika, gotovo kao s neke razglednice. No, susret s ovcama u proljeće krije u sebi i određene opasnosti. Nije nužno čak i biti u neposrednom doticaju s ovim životinjama pa da čovjek oboli od jedne čudne bolesti, koja je zbog toga i nazvana Q - groznicom. Pozornost izletnika može privući sam trenutak janjenja ovaca, dolazak mladih janjaca na svijet. A taj trenutak je osobito opasan za stjecanje zaraze uzročnikom ove bolesti. Stoga oprez pri susretu s ovcama od kojih se neke i janje (potkraj zime i u rano proljeće).

Q groznica je prvenstveno bolest nekih životinja, s kojih se ponekad relativno lako širi i na čovjeka. Izazvana je uzročnikom koji je nazvan Coxiella burneti. U čovjeka bolest počinje naglo s visokom temperaturom i često upalom pluća.

Bolest je otkrivena u Australiji prije Drugog svjetskog rata, a za vrijeme rata je izbila među njemačkim postrojbama na Balkanu i američkim u Italiji. U Hrvatskoj je prvi slučaj opisan već 1947. godine. Nakon toga bolest se javlja pojedinačno, ali i u epidemijama. Smrtnost od bolesti je izrazito niska (oko 0,5%).

Inkubacija traje dva do tri tjedna. Bolest počinje naglo sa simptomima poput gripe. Javlja se groznica, povišena tjelesna temperatura, jaka glavobolja u predjelu čela te pri micanju očnim jabučicama. Kod polovice bolesnika javlja se suhi kašalj. Običnim liječničkim pregledom nije moguće utvrditi upalu pluća. Ona se utvrđuje rendgenski, i to obično nakon prvog tjedna bolesti. Povišena temperatura traje do dva tjedna kod neliječenih, a bolest obično prolazi sama od sebe. Česti su netipični slučajevi bolesti koje je teško prepoznati, ako nisu povezani uz epidemijsku pojavu Q groznice. Komplikacije kod ove bolesti su rijetke, poput suhe upale porebrice ili ponekad upale mozga i moždanih ovojnica.

Epidemiološki nalazi su vrlo značajni za dijagnozu, jer od ove bolesti češće obolijevaju seljaci, uzgajivači ovaca, stočari, lovci, veterinari, mesari, prerađivači kože i vune, te neki laboratorijski radnici. Kod ljudi prvenstveno obolijevaju odrasli muškarci, što je povezano s profesionalnim karakterom ove bolesti.

Q groznica se javlja u svim godišnjim dobima, premda je najčešća u zimi i u proljeće. Među radnicima koji rade na obradi mesa, kože, vune i krzna, bolest nema sezonski karakter. No, među osobama koje se bave uzgojem ovaca i koza bolest je izrazito sezonskog karaktera i povezana s janjenjem i jarenjem. Bolesti su izloženi i izletnici kao slučajni prolaznici pokraj stada zaraženih ovaca (a ni po čemu nije moguće na prvi pogled otkriti da je stado zaraženo).

Rezervoari i izvori zaraze su mnogobrojni. Zaraza je utvrđena kod 50 vrsta i podvrsta krpelja, kod oko 60 vrsta domaćih i divljih sisavaca i kod 47 vrsta domaćih i divljih ptica. Glavni izvor zaraze za ljude su domaće životinje i njihove izlučevine, prije svega ovce, koze i krave, te kokoši, guske i patke. Među divljim životinjama infekcija često prolazi bez jasnih znakova bolesti, ali i kao akutna zarazna bolest. Uzročnik se izlučuje stolicom, mokraćom i mlijekom, a izlučivanje može potrajati mjesecima i godinama. Izlučivanje se pojačava u vrijeme poroda putem plodne vode i posteljice. Ponekad se u jednom gramu posteljice može naći i milijardu klica, a poznato je da već desetak unesenih klica može izazvati bolest čovjeka. U Hrvatskoj su glavni rezervoar i izvor zaraze ovce te krave.

Broj slučajeva Q groznice oscilira iz godine u godinu, ali se u prosjeku godišnje prijavi preko 100 oboljelih od ove bolesti. Imajući na umu da se dio bolesnika ne prijavi jer bolest nije prepoznata, što je često pri pojedinačnom javljanju bolesti, može se zaključiti da je Q-groznica relativno značajna zoonoza u Hrvatskoj. Njen značaj je osobito ekonomsko-socijalni, jer kod otkrivanja zaraze unutar stada veterinarska služba ima obvezu uništiti stado kako bi se spriječilo širenje zaraze na nezaražena stada i na ljude.

Prvi korak u sprečavanju zaražavanja je neškodljivo uklanjanje životinja kliconoša iz stada. Kod pašnjačkog načina uzgoja stoke treba sustavno uništavati krpelje a njihov broj može se smanjiti uređenjem pašnjaka, uklanjanjem grmlja i šikara. Posebnu pažnju treba obratiti uništavanju krpelja na ugroženoj stoci, što se najbolje postiže redovitim kupanjem u otopini dezinficijensa.

U vrijeme jarenja, janjenja i telenja važno je pravilno odlaganje izlučevina i posteljice te, po potrebi, njihova dezinfekcija. Klanje inficiranih životinja treba provoditi u za to predviđenim klaonicama, uz pojačanu zaštitu osoblja. Vunu i kožu prije daljnje obrade treba dezinficirati. Meso takvih životinja uvjetno je valjano (termička obrada). Po završetku klanja treba provesti temeljitu dezinfekciju prostorija i transportnih sredstava. S obzirom da se čovjek može inficirati mlijekom bolesne životinje, ne preporuča se pijenje nekuhanog mlijeka.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)