Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Zima je pa se valja podsjetiti na, za to vrijeme, čestu bolest

Čuvajte se gripe!

Zima, kakva je da je, traje, pa se valja podsjetiti na gripu, koja niti ove godine nije zaobišla naše krajeve. Zbog toga je dobro poznavati ovu relativno laku, ali ponekad i pogibeljnu bolest, te na vrijeme poduzeti potrebne specifične preventivne mjere.

Gripa je akutna zarazna bolest respiratornog sustava, koju uzrokuje jedan od virusa gripe. Za ovu bolest je karakterističan nagli početak s povišenom temperaturom, glavoboljom, drhtavicama, općom malaksalošću i bolovima u mišićima. Nakon toga javlja se kašalj uz znakove upale gornjeg dijela dišnog sustava (ždrijelo, dušnik).

Bolest traje u pravilu kratko i prolazi sama od sebe. No, ponekad bolest ima i komplikacije od kojih je najčešća upala pluća. Ovo u velikim epidemijama može dovesti do većeg broja smrtnih slučajeva. Očito da inače bezazlena bolest može završiti i fatalno, posebice kod starijih osoba.

Ovu bolest uzrokuje jedan od tri poznata tipa virusa (A, B, C). Promjene u njihovoj strukturi su relativno česte, čime se stvaraju novi brojni podtipovi virusa, koji mogu izazvati svake godine epidemiju gripe.

Bolest je moguće dijagnosticirati relativno jednostavno na osnovu kliničke slike, ali samo tijekom već utvrđene epidemije gripe. Inače su moguće kobne pogreške. Bolest počinje naglo, nakon inkubacije od 1 do 3 dana. Javlja se drhtavica, glavobolja, bolovi iza očnih jabučica, povišena tjelesna temperatura, gubitak apetita, bolovi u mišićima i nesanica. Kasnije se javljaju znaci upale gornjih dijelova dišnog sustava, poput suhog kašlja i bola iza prsne kosti. Može nastati i virusna upala pluća, koja obično ima težak klinički tijek i može završiti smrtno, posebice kod starijih bolesnika.

Za gripu je tipična nagla pojava velikog broja bolesnika s opisanom kliničkom slikom bolesti. Gripa ima izrazitu sposobnost naglog širenja, tako da u zimskom periodu nema poteškoća u prepoznavanju ove bolesti.

Izvor zaraze je sekret iz dišnog sustava kojeg bolesnik pri kihanju i kašljanju izbacuje u obliku kapljica aerosola različite veličine. Čovjek je prirodno osjetljiv na zarazu virusom gripe. Pri pojavi novog podtipa virusa obolijevaju podjednako svi dobni segmenti neke populacije. No, u epidemiji nikada ne oboli više od 50% pučanstva, što znači da dio infekcija protječe bez klinički jasnih znakova bolesti. Kod jednog dijela bolesnika javljaju se komplikacije gripe poput virusne ili kasnije bakterijske upale pluća. Ovo se pretežito javlja kod osoba s kroničnim bolestima respiratornog i kardiovaskularnog sustava. No, pojava komplikacija i smrtni ishod moguć je i među zdravim i mlađim osobama. Stoga je oprez pri ovoj bolesti nužan u svakom slučaju.

Nakon preležane bolesti u organizmu se javljaju specifična protutijela, tako da ponovno zaražavanje istim podtipom virusa nije moguće. Na ovom principu se zasniva i aktivna zaštita cijepljenjem protiv gripe.

Opće je poznato da protiv gripe nema univerzalnog lijeka. Stoga se specifične mjere zaštite odnose prije svega na aktivnu imunizaciju tj. cijepljenje protiv određenog podtipa virusa gripe. Danas su u uporabi uglavnom dva tipa cjepiva protiv gripe. Jedno je cjepivo priređeno od inaktiviranog (umrtvljenog) kompletnog virusa gripe i daje se u obliku injekcije jednom godišnje. Nakon cijepljenja pojavi se specifičan imunitet kod oko 70% cijepljenih. No, nakon 12 mjeseci nivo zaštite se gotovo u cijelosti izgubi. Stoga je potrebito ponovno cijepljenje, koje zapravo štiti od gripe samo jednu sezonu. Ovakvo cjepivo mora sadržavati aktualne i očekivane podtipove virusa gripe, čime se postiže potreban specifični imunitet.

Na osnovu preporuka Svjetske zdravstvene organizacije zaštita umrtvljenim cjepivom indicirana je u osoba koje boluju od kroničkih srčanih i krvožilnih te plućnih bolesti, zdravstvenih djelatnika koji njeguju i liječe bolesnike, svih osoba starijih od 65 godina, te onih s metaboličkim bolestima, anemijom, bubrežnom insuficijencijom, astmom, imunosuprimiranih osoba i konačno u osoba iz javnih službi, vojske i policije, čije funkcioniranje mora biti neprekidno.

Prije svega bolesnik mora leći u krevet. Time se sprečavaju komplikacije i ubrzava oporavak bolesnika. U bolnici se liječe samo teže komplikacije bolesti, poput upale pluća. Obično kažemo da je liječenje simptomatsko. Istinita je ona uzrečica: "Liječio, ne liječio, gripa traje sedam dana". No, neki simptomi i nastale tegobe bolesnika mogu se simptomatskim liječenjem ublažiti i tako olakšati bolesniku ozdravljenje. Korisno je uzimanje Andola ili drugog oblika acetilsalicilne kiseline (Aspirin i sl.), ali obično nakon jela. Ovime se snižava temperatura i ublažava glavobolja i bolovi u mišićima. Primjena antibiotika ne dovodi do izlječenja i može biti štetna ako se uzima nekontrolirano.

Kako bi se stvorio imunitet protiv virusa gripe treba se početkom jeseni cijepiti, posebice oni koji se nalaze unutar ugroženih skupina stanovništva.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)