Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Upozorenje uz konzumiranje suhomesnatih proizvoda od mesa domaće ili divlje svinje

Trihineloza – teška i moguće smrtonosna bolest

U zimskom i proljetnom razdoblju uobičajeno je konzumiranje suhomesnatih proizvoda od mesa domaće ili divlje svinje. Tu su prije svega sušene i dimljene kobasice, kulen, kulenove seke, šunka i pršut. Dobro posušeni ovi proizvodi ne trebaju nikakvu dodatnu termičku obradu. U tim delicijama, po kojima su pozati naši krajevi i njihova gastronomska turistička ponuda, uživaju kako naši ljudi tako i brojni domaći i strani turisti. Suhomesnati proizvodi redovita su ponuda i u sve popularnijem seoskom turizmu, uz vrhnje i svježi kravlji sir. Stoga treba misliti na mogućnost pojave ove bolesti i nabavku suhomesnatih proizvoda u svojoj gastronomskoj ponudi iz posve sigurnih izvora, pouzdanih dobavljača i sigurnih proizvođača. Na ovo mora misliti svaki proizvođač i svaki konzument.

Uzročnik ove ponekada teške i smrtonosne bolesti je u mesu učahurena ličinka (larva) parazita valjkaste glistice Trichinella spiralis. Odrasli parazit živi relativno kratko u tankom crijevu svog nosioca, dok ličinke mogu živjeti i desetljećima u mišićima. Do zaražavanja dolazi nakon uživanja mesa u kojem se nalaze začahurene ličinke ovog parazita. Pod utjecajem probavnih sokova ličinke se oslobađaju i učvršćuju u sluznici tankog crijeva. Nakon tjedan dana ženke postaju spolno zrele i otpuštaju svaka do 1500 ličinki, koje prolaze kroz stijenku crijeva i kroz limfu ulaze u krvotok. Krvotokom ličinke dospiju u sve organe, ali se zadržavaju u mišićima koji su aktivniji, poput ošita, žvačnih mišića i mišića pokretača oka. Ličinke se u tim mišićima učahure i ostaju žive godinama.

Koji su znakovi i simptomi bolesti? Težina bolesti ovisi o broju ličinki. Već kod progutanih 100 ličinki po gramu mesa javlja se posve jasna klinička slika. Ona obično ima tri stadija. Prvi stadij povezan je s boravkom parazita u probavnom sustavu. Drugi stadij traje oko pet tjedana za vrijeme kojeg ličinke putuju po tijelu. Ovaj stadij karakteriziran je bolovima u mišićima, povišenom tjelesnom temperaturom, otečenošću lica i očnih kapaka te krvnim promjenama (eozinofilija). Oporavak slijedi u trećem stadiju i obično je povezan s blažim mišićnim bolovima.

Kako dolazi do zaražavanja? Divlje životinje su prirodni rezervoar trihineloze. No, glavni rezervoar i izvor zaraze za čovjeka su domaće svinje. Do zaraze dolazi jedenjem nedovoljno kuhanog, pečenog, soljenog i dimljenog zaraženog svinjskog mesa ili mesa zaražene divljači. Osim mesa domaće svinje, značaj za čovjeka ima meso divlje svinje i medvjeda. U šumi parazit kruži između krupnijih i sitnijih mesojeda i svejeda (lisica, vuk, medvjed, divlja svinja) i sitnih glodavaca koji se također ponekada hrane uginulim životinjama. Osim prehrambenih navika, drugi uvjeti nemaju nikakav značaj u širenju trihineloze kod čovjeka.

Koji je značaj trihineloze u Hrvatskoj? Prema podacima Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje se u našoj zemlji prijavi u prosjeku oko 100 slučajeva ove bolesti. Pretežno se radi o manjim epidemijama ili pojedinačnim slučajevima bolesti. Smrtnost od ove bolesti je izrazito niska (1 na 1000 bolesnika). Najučestalije prijave bolesti su iz Slavonije i Baranje, što je u vezi sa zaraznošću domaćih i divljih svinja u tim područjima.

Kako se zaštititi od zaraze? Jednostavna mjera otkrivanja zaraženog mesa je tzv. trihineloskopija ili mikroskopski pregled sirovih komadića mesa pod manjim povećanjem. Kako bi se spriječila trihineloza u domaćinstvima Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva izdalo je "Naredbu o obveznom trihineloskopskom pregledu mesa svinja kod klanja za potrebe vlastitog domaćinstva" (NN 144/98.). Važno je istaknuti da je nužno pregledati uzorke mesa od svake svinje koja se kolje. Pri tome je najbolje dostaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji uzorak žvačnog mišića ili ošit, u kojima se najčešće nalaze trihinele. Meso zaražene životinje neškodljivo se uklanja, a uporaba za prehranu je zabranjena. Neškodljivo uklanjanje podrazumijeva uništavanje cjelokupnog mesa u kafileriji ili duboko zakopavanje (uvijek postoji opasnost da do zaraženog mesa dođu štakori i nastave širiti ovu tešku dugotrajnu bolest).

Najvažnija mjera osobne zaštite je da se meso podvrgne dostatnoj termičkoj obradi. Najveća opasnost prijeti od jela koja se jedu nedovoljno pečena ili čak i sirova, ali začinjena (tatarski biftek npr.). Provode se i sekundarne mjere zaštite koje se sastoje u deratizaciji (uništavanju glodavaca).

U svakom slučaju, nužan je oprez i poduzimanje obaveznih preventivnih mjera kako bi se spriječila pojava i širenje ove opasne zaraze. Obaveza je to svakog proizvođača suhomesnatih proizvoda, bez obzira da li proizvodi samo za potrebe svoje obitelji ili za prodaju na otvorenom tržištu. Svi mi koji konzumiramo te proizvode moramo biti sigurni da su oni zdravstveno ispravni, tj. da je meso pregledano na trihinelozu.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)