Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Ljeto je prošlo, ali još uvijek postoji mogućnost raznih zaraza

Leptospiroze - zarazne bolesti životinja i ljudi

Premda je ljeto netom prošlo, nije na odmet podsjetiti na ovu bolest, jer su u povoljnim vremenskim okolnosti moguća zaražavanja i u jesen. Leptospiroze su akutne zarazne bolesti životinja i ljudi, uzrokovane mikroorganizmima iz roda leptospira. Bolest je rasprostranjena u cijelom svijetu pa tako i u našoj zemlji, osobito u dolinama rijeka i njihovih pritoka. Pripadaju skupini tipičnih zoonoza, a bolest se javlja među divljim i domaćim životinjama s kojih se infekcija često prenosi i na čovjeka. Bolest ima sezonski karakter, s najvećim brojem oboljelih u ljetnim mjesecima. Leptospiroze su kratkotrajna oboljenja s povišenom tjelesnom temperaturom. Obično su blagog toka, a rjeđe su teža oboljenja s oštećenjem jetre, bubrega i moždanih ovojnica uz moguć smrtni ishod.

Dijagnoza leptospiroza zasniva se na primjeni više metoda. Uz epidemiološke podatke i često tipičnu kliničku sliku bolesti potvrda leži u laboratorijskoj dijagnostici. Značajan je podatak da je bolesnik unutar 1 do 2 tjedna prije pojave simptoma bio u kontaktu s domaćim ili divljim životinjama ili glodavcima. Bolest ima profesionalni karakter pa češće obolijevaju stočari, ratari i radnici koji rade na vlažnim terenima (ribogojilišta i sl.). Osim toga, nerijetka su oboljenja i lovaca, koji su često u kontaktu sa životinjama, a kreću se i po močvarnom terenu (lov na patke npr.).

Bolest se može iskazati u nekoliko oblika. Najjednostavniji je onaj u kojem prevladavaju povišena temperatura i opći znakovi zarazne bolesti. No, uz to se mogu javiti mučnina, povraćanje, bolovi u trbuhu i proljev. Ako je oštećena jetra, javlja se žutica. Osim toga može nastupiti i upala bubrega ili moždanih ovojnica, o čemu ovisi klinička slika bolesti.

U većine bolesnika leptospiroza je kratkotrajna bolest. Obično počinje 1 do 2 tjedna nakon zaražavanja, i to naglo, sa zimicom i visokom temperaturom. Temperatura obično traje tjedan dana. Istodobno se javljaju bolovi u mišićima, osobito u listovima, te pečenje očiju.

Broj rezervoara i izvora zaraze za čovjeka vrlo je velik. U prvom redu to su štakori, miševi i drugi glodavci, zatim divlje životinje poput svinje, srne, jelena i lisice, ali i domaće svinje. Za kontinuirano održavanje zaraze u prirodi optimalne uvjete pružaju one životinje koje dugotrajno izlučuju uzročnika. Način prijenosa zaraze u neposrednoj je vezi s izlučivanjem leptospira mokraćom u okolinu. Broj uzročnika u mokraći varira, a može iznositi i nekoliko milijuna u mililitru. Posredna zaraza nastaje hranom ili vodom u kojoj se čovjek kupa ili radi (profesionalna bolest). Najvažniji je dodir s otvorenim vodama stajaćicama (bare, jezera, rukavci rijeka). Smatra se da uzročnici ne mogu prodrijeti u organizam kroz neoštećenu kožu, ali su za to dovoljna i manja oštećenja.

S obzirom na veliku količinu oborina tijekom ove godine, kao i česte obilne poplave, moguće je širenje leptospiroze u područjima naših rijeka i njihovih pritoka.

Leptospiroze se javljaju na svim kontinentima pa tako i u Europi. Davno je već utvrđena i u Hrvatskoj. Bolest može izbiti u vidu većih ili manjih epidemija, premda se najčešće registrira kao pojedinačna bolest. Opisane su opsežne epidemije u izvanrednim situacijama, posebice tijekom ranijih ratova.

Postoji neprekidan pad broja oboljenja u desetgodišnjim periodima. S nekada prosječno 300 u zadnjih 10 godina prosječni godišnji broj oboljelih pao je na 65 (podaci Epidemiološke službe, Hrvatski zavod za javno zdravstvo).

Smrtnost od leptospiroze je relativno niska (znatno ispod 1%). Smrtnost ovisi o težini kliničke slike i otpornosti oboljelog. Kod običnih oblika bolesti bez žutice smrtnost je beznačajna i javlja se samo u starijih osoba s već ranije oštećenim bubrezima. Kod bolesnika sa žuticom smrtnost može doseći i preko 20%.

Zaštita od zaraze leptospirama je teško provediva. Svakako treba istaći opće mjere:

- pravilan izbor mjesta za kupanje,

- utvrđivanje potencijalno zagađenih voda i terena,

- pravilan izbor mjesta za duži boravak na terenu (izbjegavati

močvarna područja),

- za profesionalno ugrožene osigurati zaštitna sredstva (gumene čizme

i rukavice),

- uništavanje divljih glodavaca,

- kloriranje vode za piće ili piti vodu iz vodovoda,

- dezinfekcija vode u bazenima za kupanje,

- higijensko držanje domaćih životinja i dezinfekcija njihovih nastambi,

- zdravstveno prosvjećivanje ugroženih.

U svijetu su isprobane različite vrste cjepiva protiv leptospira, kako u ljudi tako i u životinja. U nas nisu u svakodnevnoj primjeni. Tako postignuta zaštita je relativno dobra. Za cijeljenje dolaze u obzir profesionalno ugrožene osobe.

Bolesnici s izraženim simptomima bolesti liječe se u bolnici. Posebna izolacija bolesnika nije potrebna. Lakši oblici obično ne zahtijevaju liječenje. Antibiotici mogu biti od koristi u liječenju ljudi ako se daju u velikim dozama na samom početku bolesti. Posebnu pažnju treba posvetiti eventualnom zakazivanju funkcije bubrega.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)