Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Stopa suicida porasla je za 45% za muškarce i 33% za žene

Ubije se milijun ljudi godišnje

Više od milijun ljudi na globalnoj razini godišnje počini samoubojstvo. Stopa suicida u posljednjih pola stoljeća porasla je za 45% za muškarce i 33% za žene. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije – SZO, suicid je jedan od tri vodeća uzroka smrti u dobnoj skupini od 15-44 godina. Ova skupina predstavlja ekonomski najproduktivniju karegoriju u društvu te samim tim utječe ne samo na javnozdravstvenu problematiku, nego se neposredno odražava i na ekonomske prilike. Suicid je drugi vodeći uzrok smrti u skupini mladih od 15 do 19 godina. Stopa suicida u starijoj populaciji u mnogim zemljama je u porastu.

Osnivanjem Registra samoubojstava 1986. godine prate se i registriraju izvršena samoubojstva u Republici Hrvatskoj. Podaci se prikupljaju na osnovu izvještaja o smrti te analiziraju po dobi, spolu, općini/županiji rođenja i boravka te eventualnoj psihijatrijskoj dijagnozi. Prema Hrvatskom zdravstveno-statističkom ljetopisu za 2011., prisutan je kontinuirani trend pada samoubojstava od 1999. godine. Godine 1985. počinjeno je 1050 samoubojstava (stopa 21,5/100.000), a 1990. godine 1142 samoubojstva (stopa 23,9). U razdoblju od 1991. do 2011. godine najviše samoubojstava bilo je 1992. godine (1156 slučajeva, stopa 24,2). Najmanje izvršenih samoubojstava zabilježeno je 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4) i u razdoblju od 2000. do 2011. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000.).

Stope izvršenih samoubojstava kod oba spola značajno rastu s dobi te se u dobi 65 i više godina bilježe najviše stope. Zabilježen je porast broja i stopa izvršenih samoubojstava u dobi 15-19 godina. Najviše samoubojstava među mladima zabilježeno je 1999. godine. Od 2000. godine nadalje bilježi se pad broja samoubojstava u toj dobi te je 2011. godine zabilježena najniža stopa.

Učestalost samoubojstava u RH viša je od prosjeka za zemlje EU. Više stope od Hrvatske bilježe susjedne Slovenija i Mađarska (21,8 i 19,8), a niže stope Austrija.

Stope smrtnosti od samoubojstava po županijama u RH pokazuju značajne razlike. Najviša je u Krapinsko–zagorskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Županije s najnižim prosječnim godišnjim stopama bile su Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija.

Epidemiološke studije konzistentno ukazuju da su uzroci suicidalnog ponašanja mnogostruki i međusobno interferiraju. Na osnovnu psiholoških autopsija i prikupljanja podataka nakon počinjenih samoubojstava dokazano je da je više od 90% počinitelja mentalno bolesno. Pregledom 31 studije, koje uključuju 15 629 slučajeva, pokazano je da je 98% počinitelja samoubojstva imalo dijagnosticiranu mentalnu bolest.

Najznačajniji rizični čimbenici su muški spol, depresija, ovisnost o alkoholu i zlouporaba droga, gubitak bračnog partnera, razvod, socijalna izolacija, nedavni otpust s psihijatrijskog odjela, teška tjelesna bolest, gubitak posla, zatvor i neka zanimanja (poljoprivrednici, liječnici, odvjetnici).

Rizični čimbenici se prema SZO dijele na individualne, sociokulturalne i situacijske. Individualni čimbenici su prijašnji pokušaji samoubojstva, duševna bolest, ovisnost o alkoholu ili drogama, beznadnost, osjećaj izolacije, nedostatak socijalne podrške, sklonost agresivnim ispadima, impulzivnost, ranija izloženost zlostavljanju, akutni emocionalni distres, teška tjelesna bolest ili dugotrajni bolni sindromi, suicid u obiteljskoj anamnezi. Sociokulturalni rizični čimbenici su stigma povezana s ranijim ponašanjem, nedostupnost zdravstvene skrbi (posebno mentalnog zdravlja i tretmana ovisnosti), kulturalna i religijska vjerovanja, izloženost suicidalnom ponašanju putem medija. Situacijski rizični čimbenici su gubitak posla i materijalne sigurnosti, gubitak emocionalne veze, laka dostupnost letalnih tvari, izraženo stresni životni događaji, lokalni klasteri suicidalnog ponašanja koji imaju zarazni utjecaj.

SZO je 2008. suicid proglasila prioritetnim stanjem u Programu povećanja brige za mentalne i neurološke bolesti. Obzirom da se samoubojstvo uglavnom može spriječiti, imperativ je svih vlada, a prema preporukama UN-a i SZO-a, da kroz zdravstvene, socijalne i ostale relevantne sektore investiraju u ljudske i financijske resurse. Cilj navedenog dokumenta je pomoći nacionalnim vladama razviti i implementirati strategije prevencije suicida.

U RH postoji Nacionalna strategija prevencije samoubojstava mladih. Područja djelovanja obuhvaćaju rani razvoj djece i mladih, skupine visokog rizika, rano prepoznavanje i liječenje depresije i uočavanje rizika suicidalnog ponašanja, povećanje broja i dostupnosti profesionalaca i usluga na području zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih, smanjivanje dostupnosti sredstava za počinjenje te informiranje i suradnju.

Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna s ciljem podizanja svijesti o potrebi i obvezi akcija na prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)