Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Znamo li što je javno zdravstvo?

Odgovorna zajednica brine o zdravlju svojih građana

Moramo priznati da još uvijek većina ljudi, a, nažalost, često i visokopozicionirani političari ne znaju što je to javno zdravstvo i kako ono utječe na njihov svakodnevni život. Stoga je obaveza zdravstvenih radnika da ih u tome podučavaju. Pojam "public health" pojavljuje se sredinom 19. stoljeća u SAD-u. Striktno prevedeno na naš jezik to bi značilo "javno zdravlje", međutim kod nas je ovaj pojam preveden i tako se udomaćio kao "javno zdravstvo". Zapravo, javno zdravlje je zdravlje svakog pojedinca, svakog pripadnika neke društvene zajednice, a javno zdravstvo daje institucionalni okvir za postizanje tog nedostižnog ideala. Ljudi moraju biti svjesni činjenice da je javno zdravstvo sve ono što može imati utjecaja na njihov svakodnevni život.

Nekada se općenito smatralo da je svaki čovjek sam odgovoran za svoje zdravlje te da zajednica (država) s tim nema nikakve veze. S napretkom znanosti sve više se razvija svijest o međuovisnosti zdravlja i ekonomskih prilika, zdravlja i životnih uvjeta stanovništva, zdravlja i radnih uvjeta, te o mogućnosti i efikasnosti primjene preventivnih mjera na suzbijanje bolesti. Dakle, postalo je jasno da za svoje zdravlje nisu zaduženi i odgovorni samo pojedinci, već da značajnu ulogu u tome ima država.

Prvu definiciju javnog zdravstva (zdravlja) dao je još 1920. godine Winslow. Prema toj definiciji javno zdravstvo je znanost i umijeće sprečavanja bolesti, produžetka života i promicanja zdravlja kroz organizirane napore i informirani izbor društva, javnih i privatnih organizacija, zajednice i pojedinaca. Ono se bavi prijetnjama po zdravlje zajednice. Razotkrivanje stvarne opasnosti po zdravlje pojedinaca i čitave populacije zasniva se na analizi zdravlja dotične populacije.

Potrebno je uočiti dvije osobine javnog zdravstva. Prva je da se bavi preventivnim, a ne kurativnim aspektom zdravstvene zaštite, a druga je da se bavi zdravstvenim problemima na razini zajednice, a ne pojedinca. Stoga je žiža javno-zdravstvene intervencije prevencija, a ne liječenje bolesti, što se ostvaruje kroz nadzor nad oboljelima i promociju zdravog životnog ponašanja. Mnoge bolesti moguće je prevenirati jednostavnim, nemedicinskim mjerama. U tom smislu su značajne jednostavne javno-zdravstvene mjere, poput pranja ruku ili distribucija sterilnih šprica i igala te kondoma. Među ovim aktivnostima u mnogim slučajevima sprečavanja bolesti važno mjesto ima njihova specifična prevencija (poput cijepljenja protiv zaraznih bolesti). Ovakav koncept javnog zdravstva bio je važan za daljnji razvitak socijalno-medicinske misli, prevenciju bolesti, kao i za odgovornost zajednice za zdravlje građana. Glavne misli tog koncepta nalazimo i u definiciji zdravlja u Ustavu SZO iz 1946. SZO definira zdravlje kao stanje potpunog tjelesnog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili slabosti.

Kako bi pojedina država ostvarila svoju ulogu u javnom zdravstvu, osnivaju se vladine agencije koje imaju ulogu pronaći adekvatne odgovore na domaće zdravstvene probleme. Zbog razlike u zdravstvenoj problematici postoji ogromna razlika u pristupu zdravstvenoj zaštiti i javno-zdravstvenom pristupu između razvijenih zemalja i onih u razvoju. U zemljama u razvoju, koje su najčešće i siromašnije, javno-zdravstvena infrastruktura nije razvijena. Obično nedostaju dobro obrazovani zdravstveni radnici ili pak mala novčana sredstva ne dopuštaju čak niti osnovni nivo medicinske skrbi i prevencije bolesti. Kao rezultat takvog stanja najveći dio bolesti i smrtnosti u tim zemljama povezan je sa siromaštvom. Kao ilustracija enormnih razlika u izdvajanju za zdravstvo može poslužiti podatak da mnoge afričke države izdvajaju godišnje jedva 100 dolara po stanovniku, dok primjerice SAD izdvaja približno 4.500 dolara (1:45). Zbog toga je još veći značaj jednostavnih i jeftinih preventivnih mjera, kojima se može znatno smanjiti broj oboljelih i umrlih, a time umanjiti ukupna zdravstvena potrošnja koja je najveća u području kurativne medicine (osobito bolničko liječenje).

Danas pojam javnog zdravstva označava sadržaje i zadatke koje bi u zaštiti zdravlja morala osigurati država. Prvobitno je država bila odgovorna samo za prevenciju bolesti, za skrb o siromašnima i nemoćnima, da bi se danas odgovornost odnosila i na organizaciju zdravstvene službe i ukupnu zdravstvenu zaštitu. Danas odgovorne vlade razvijaju javno-zdravstvenu politiku i programe u nakani da se bolje razumiju uzroci bolesti, da se osigura socijalna stabilnost i prosperitet te održi red.

Sukladno ovome, i u Hrvatskoj treba razvijati svijest javnog zdravstva kako bi država kroz javno-zdravstvene programe unaprijedila zdravlje naroda, a pojedinac svojim svakodnevnim ponašanjem očuvao svoje zdravlje i funkcionalnu sposobnost do duboke starosti, koju mu predviđaju procjene prosječnog trajanja života novih generacija.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)