Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Što uzgajati - genetski modificirane organizme (GMO) ili ekološke proizvode?

Između gladi, profita i GMO

Ujedinjeni narodi (UN) zazvonili su na uzbunu zbog novog porasta cijena prehrambenih proizvoda, koji bi mogao biti vrlo opasan za osamdesetak zemalja u svijetu, unatoč velikim zalihama stvorenim nakon nemira 2008. uzrokovanih glađu. Danas smo na početku krize hrane slične onoj iz 2008., izjavio je u razgovoru za francuski dnevnik Les Echos posebni izvjestitelj UN-a za pravo na hranu Olivier de Schutter govoreći o eksploziji cijena prehrambenih proizvoda 2008., zbog koje su u tridesetak zemalja izbili nemiri zbog gladi. Da je stanje vrlo napeto potvrdio je i Abdolreza Abbassian iz UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). Prema tvrdnjama UN-a oko osamdeset zemalja suočeno je s manjkom hrane, a najugroženiji su Burkina Faso, Mali, Mauritanija, Niger, Senegal i Čad.

Indeks cijena žitarica porastao je tijekom prošle godine na najvišu razinu u posljednje dvije i pol godine, a cijene hrane će i sljedećih mjeseci nastaviti rasti, pokazuju podaci agencije Ujedinjenih naroda za hranu. Indeks koji mjeri mjesečne promjene cijena košarice prehrambenih proizvoda, koja uključuje žitarice, uljarice, te mliječne proizvode, meso i šećer, zabilježio je rast sedmi mjesec zaredom, dosegnuvši najvišu vrijednost otkada su se 1990. počeli pratiti ti podaci. Time su cijene u prosjeku porasle u odnosu na siječanj prošle godine za 2,2%.

Klimatske promjene koje donose poplave i suše, sve veća potreba za biogorivom i nacionalna politika zaštite domaćih tržišta mogli bi povećati globalne cijene hrane i ugroziti dugoročnu sigurnost hrane, priopćili su Ujedinjeni narodi. Visoke i promjenjive cijene hrane predstavljaju sve veću zabrinutost u cijelom svijetu, a djelomično su odgovorne i za prosvjede u kojima su srušeni čelnici Tunisa i Egipta, a koji su se proširili od Alžira do Jemena.

Razdoblja promjenjivosti cijena nisu nova u poljoprivredi, ali su nedavne šokantne cijene, prouzročene ekstremnim vremenskim uvjetima i pojačanom uporabom žitarica u proizvodnji energije, izazvale veliku zabrinutost, priopćila je UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO). Postoji bojazan da bi promjenjivost cijena mogla biti sve veća, navodi FAO u svom izvješću Stanje hrane i poljoprivrede.

Procjenjuje se da će potražnja hrane porasti do 2050. godine za 70%, jer će u svijetu biti 8 do 10,6 milijardi ljudi, što će uzrokovati veću potražnju za hranom. Svakoga dana 925 milijuna ljudi u svijetu gladuje zbog rasta cijena hrane i cijena nafte, zbog borbe za vodu i zemlju te zbog klimatskih promjena. Za obuzdavanje rasta cijena hrane valja ograničiti spekulacije s poljoprivrednim proizvodima na burzama, jer one čine cijene nestabilnima pa se humanitarne udruge diljem svijeta suprotstavljaju kampanji proizvodnje biogoriva iz hrane. Da bi se prehranio sve veći broj stanovnika na planetu suočenom s klimatskim promjenama, svjetski prehrambeni sustav treba se voditi načelom socijalne pravednosti, upozorila je skupina stručnjaka.

Tehnologija je uspjela proizvesti genetski modificirane organizme (GMO) koji su otporni na klimatske promjene, kao i na brojne nametnike. Na taj način znanstvenici nastoje povećati proizvodnju hrane potrebne za prehranjivanje sve većeg broja stanovnika Zemlje. U razvoju GMO proizvodnje prednjače zemlje u razvoju i do 2015. prestići će razvijene zemlje, kaže Clive James, autor izvješća o uzgoju genetski modificiranih kultura. U godinu dana površina na kojima se sadi genetski modificirano bilje povećana je 10%, pokazala je studija objavljena u Brazilu. SAD su još uvijek najveći proizvođač GMO hrane u svijetu, a u 29 zemalja svijeta GMO nasadi zauzimaju 148 milijuna hektara koje obrađuje 15 milijuna poljoprivrednika, rekao je Clive James, autor godišnjeg izvješća međunarodne organizacije za promicanje primjene biotehnologije u poljoprivredi.

- U petnaest godina od početka komercijalne primjene biotehnologije u poljoprivredi ukupna akumulirana površina nasada premašila je milijun hektara... Time se uzgoj genetski modificiranih kultura nametnuo kao činjenica koju treba prihvatiti. Biotehnologija je tu da bi ostala – zaključuje James.

A mi se trebamo pitati da li je tome baš tako? Do sada još nema temeljite studije koja bi trajala dovoljno dugo (prospektivne) i koja bi pokazala da li je primjena GMO-a u ljudskoj prehrani bezazlena ili opasna, a zbog činjenice da je u tim organizmima umjetnim putem izmijenjena genetska osnova pa je u tzv. genom (zbir gena nekog živog bića), primjerice soje, unijet dio genoma neke druge vrste (primjerice leptira). Stoga je mudra odluka našeg zakonodavstva da se kod nas ne dopušta proizvodnja GMO hrane i da se zabranjuje uvoz takve hrane. Mi bi se, kao manje-više ekološki nezagađena zemlja, trebali orijentirati prema proizvodnji ekskluzivnih poljoprivrednih proizvoda, koji su toliko traženi na europskom tržištu, čiji je temelj ekološka proizvodnja. A takve namirnice postižu najvišu cijenu.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)