Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Ubod krpelja ponekad nije bezazlen

Kad se izlet pretvori u bolest

Odlazak na ugodan izlet u prirodu ponekad može završiti nepoželjnom bolešću. Jedna od njih je Lyme borelioza ili lajmska bolest. Bez obzira na lokalnu kožnu manifestaciju prvih simptoma bolesti, spada u sistemska oboljenja, dakle, oboljenja cijelog organizma. Uočeno je da je bolest povezana s ubodom krpelja te je svrstana u prirodnožarišne bolesti (bolesti koje se javljaju u području s određenim karakteristikama životnog staništa). Kako je povezana s ubodom krpelja, najčešće se javlja u ljetnim mjesecima.

Bolest je karakterizirana posebnom kožnom promjenom u obliku dugotrajnog crvenila koje se širi. Moguća je pojava malaksalosti, glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima, povišene tjelesne temperature i povećanih limfnih žlijezda. U kasnijoj fazi bolesti moguća je pojava reumatskih, srčanih i neuroloških znakova bolesti.

Dijagnoza bolesti osniva se prije svega na kliničkim znacima i simptomima bolesti, podacima o ubodu krpelja i rjeđe laboratorijskim testovima za dokaz specifičnih protutijela protiv uzročnika.

Vremenski period od trenutka uboda krpelja do pojave prvih simptoma bolesti nije stalan. Inkubacija je prosječno 16 dana. Kod tipične neliječene bolesti mogu se razlikovati tri različita stadija bolesti, koji ukazuju da bolest zahvaća cijeli organizam. Bolest obično počinje promjenama na koži u obliku crvene točkice na mjestu uboda krpelja, odakle se crvenilo širi u okolinu i može zahvatiti veću površinu kože. Kod širenja crvenila u sredini promjene ono nestaje i javlja se normalna boja kože. Crvenilo je toplo, ali nije bolno. Najčešće bolest završava s ovom promjenom.

Kod nekih bolesnika uz crvenilo je moguća pojava općih znakova zarazne bolesti, poput malaksalosti, glavobolje, povišene tjelesne temperature, bolova u zglobovima i mišićima te povećanih limfnih žlijezda. To se opisuje kao prvi stadij bolesti.

Kod manjeg broja neliječenih bolesnika nakon nekoliko tjedana ili mjeseci moguća je pojava različitih neuroloških simptoma, poput upale moždanih ovojnica i živaca te paralize pojedinih živaca glave. Nakon više mjeseci ovi simptomi prolaze, premda su moguća i kronična neurološka oštećenja. Osim toga, u ovom tzv. drugom stadiju bolesti, moguće je oštećenje srčanog mišića u obliku njegove akutne upale.

Nakon nekoliko mjeseci ili godina kod manjeg broja bolesnika nastaje upala zglobova u obliku otoka i bolova u jednom ili dva veća zgloba (najčešće koljeni zglob). Ove tegobe traju nekoliko mjeseci i mogu se ponoviti. Stoga nastaje kronična upala zgloba s oštećenjem zglobne hrskavice i kosti. Ovo je treći stadij bolesti.

Liječenje bolesti posve je jednostavno u prvoj fazi. Provodi se najčešće ambulantno injekcijama penicilina ili antibioticima širokog spektra (tetraciklini) u trajanju od najmanje 10 dana. U slučaju daljnjeg postojanja simptoma terapija se nastavlja i do 20 dana. U drugom i trećem stadiju bolesti terapija je slična, ali dugotrajnija, uz znatno slabije izglede za izlječenje. Promjene na zglobovima te oštećenja pojedinih živaca mogu biti konačni.

Najvjerojatnije najveći dio infekcija Borreliom burgdorferi protječe bez pojave tipičnih simptoma i znakova bolesti. U Hrvatskoj je utvrđeno da se u prirodnom žarištu, bez pojave tipičnih simptoma ove bolesti, zarazi i do 20% osoba.

Obavezna registracija Lyme borelioze u Hrvatskoj počinje tek 1991. godine. Do tada su registrirani samo pojedinačni slučajevi bolesti. Međutim, analizom podataka Klinike za zarazne bolesti u Zagrebu moguće je utvrditi da je u ovoj ustanovi od 1984. godine na ovamo liječen sve veći broj bolesnika s ovom dijagnozom. Prosječno se godišnje u Hrvatskoj registrira nekoliko stotina slučajeva lajmske bolesti. Ovaj podatak ukazuje na činjenicu da je ovo najčešća prirodnožarišna bolest u našoj zemlji. Može se pretpostaviti da se dio bolesnika još uvijek ne registrira, a najveći dio zaraza uzročnikom ove bolesti protječe bez znakova bolesti ili neprepoznato od strane stručnjaka.

Područje centralne Hrvatske može se smatrati endemskim za lajmsku bolest, dok je bolest na srednjem i južnom Jadranu gotovo nepoznata. Zanimljivo je da najčešće obolijevaju osobe koje u prirodu odlaze povremeno (izletnici, lovci), a znatno rjeđe oni s povećanim rizikom od uboda (poljoprivrednici, šumski radnici). Bolest pokazuje izrazitu sezonsku karakteristiku s ljetnim maksimumom, što je povezano s aktivnošću vektora (krpelja).

Kako spriječiti zaražavanje? Osnovna mjera je spriječiti ubod krpelja. Najjednostavnije je izbjegavati područja u kojima su ranije utvrđeni krpelji. Značajna je osobna zaštita odgovarajućom odjećom i obućom, koja onemogućava dolazak krpelja na kožu. Nogavice hlača treba uvući u čizme i pritegnuti, a košulju uvući u hlače. Rukavi se mogu vezati.

Pri dužem boravku u prirodnom žarištu treba pregledati kožu svakih nekoliko sati i eventualno prisutne krpelje ukloniti prije nego počnu sisati krv.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)