Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Kontrolira li itko što se nalazi na policama i stolovima?

Kakvu hranu jedemo?

Sve više postajemo svjesni činjenice da je pravilna prehrana jedan od ključnih elemenata ljudskog zdravlja. Unos hrane u organizam podrazumijeva njenu dovoljnu energetsku vrijednost, ali i povoljan omjer unesenih bjelančevina, masti, ugljikohidrata, vitamina i minerala te vlakana. Osim toga, hranom možemo unositi mikroorganizme i kemijske tvari (toksine), koji imaju neposredan učinak na naše zdravlje. Zbog nepravilne prehrane pothranjenost je velik problem siromašnih zemalja, a pretilost onih bogatih. Pothranjenost dovodi do porasta smrtnosti, osobito djece. Preobilna i kalorična prehrana neadekvatna dnevnoj energetskoj potrošnji, uz smanjenu tjelesnu aktivnost, dovodi do pretilosti koja je povezana s brojnim kroničnim i degenerativnim bolestima, koje često završavaju preranom smrću ili invaliditetom. Procjenjuje se da oko milijarda ljudi ima prekomjernu tjelesnu težinu, a 300 milijuna ljudi je pretilo (osobito Sjeverna Amerika i zapadna Europa). S pretilošću su povezane brojne bolesti poput srčanog infarkta, moždanog udara, dijabetesa i nekih oblika karcinoma. Ovaj problem postaje sve veći i u zemljama u razvoju, gdje uz visok pobol od crijevnih zaraznih bolesti sve veći udio stanovnika postaje pretilo.

U hrani se mogu naći, uz brojne mikroorganizme i njihove toksine, visoke koncentracije teških metala, pesticidi, antibiotici, kemijske tvari koje se koriste za održavanje svježine namirnice, boje ili okusa. Neke štetne tvari pojavljuju se u namirnicama tijekom njihove termičke obrade (policiklični aromatski ugljikovodici, heterociklički amini i dr.).

Kao posve nov problem zadnjih godina pojavio se unos u organizam genetski modificiranih organizama – GMO. Koriste se takve namirnice u uzgoju soje, kukuruza, šećerne repice, a istražuju se i brojne druge. Danas je oko 5% obradivih površina na svijetu zasijano s GMO. Njihov nastanak i razvoj proizvodnje povezan je s nastojanjem da se osigura dovoljna količina hrane za sve stanovnike našeg planeta. Ali, s druge strane, nije dokraja istražen utjecaj GMO na zdravlje čovjeka (toksičnost, alergenost, nestabilnost novog gena i sl.).

Rezultati zdravstvene ispravnosti i kakvoće namirnica i predmeta opće uporabe prikazani su u godišnjem izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo - HZJZ. Sustav praćenja zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe temelji se na obvezi laboratorija ovlaštenih za ispitivanja zdravstvene ispravnosti da tromjesečno u HZJZ dostavljaju izvješća o broju i tipu pregledanih uzoraka i ishodu analiza. Analizirano je gotovo 39 000 uzoraka domaćeg podrijetla, od čega je 6% mikrobiološki neispravno, dok je od gotovo 5 000 ispitanih uzoraka podrijetlom iz uvoza neispravno jedva 2%.

Najčešći uzroci mikrobiološke neispravnosti su povećan ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija, kvasaca, plijesni ili enterobakterija (znak fekalnog zagađenja) iznad dopuštene granice, te nalaz koagulaza pozitivnih stafilokoka ili salmonela. Tijekom godine u svim ovlaštenim laboratorijima koji su dostavili podatke kemijski je ispitano preko 19 000 uzoraka namirnica domaćeg podrijetla, od čega je 3,5% neispravno. Istovremeno je pregledano oko 8 000 uzoraka iz uvoza, od čega 4,3% nije zadovoljavalo kriterije kemijske ispravnosti. Najčešći uzroci zdravstvene neispravnosti uslijed nezadovoljenja kemijskih parametara bili su neispravno deklariranje sastava, neodgovarajuća senzorska svojstva zbog kemijskih promjena, nedopuštena uporaba aditiva za određene vrste namirnica, a vrlo rijetko sadržaj aditiva, pesticida, teških metala, aflatoxina itd. iznad, te joda u soli ispod propisima dopuštenih količina.

Mikrobiološki je pregledano ukupno 1 500 uzoraka predmeta opće uporabe, od čega tek 1,3% nije odgovaralo (svi uzorci domaćeg podrijetla). Na kemijske parametre zdravstvene ispravnosti pregledano je preko 5 000 uzoraka predmeta opće uporabe (pola domaćih, a pola iz uvoza), od čega je odbijeno 7,65% (8% domaćih i 7% iz uvoza).

Rezultati za Hrvatsku nisu zabrinjavajući, jer prikazani udjeli mikrobiološki ili kemijski neispravnih uzoraka ne znače da na našim policama kupujemo neispravnu hranu. Upravo obrnuto. Ovi podaci se odnose na kontrolu namirnica tijekom proizvodnje (a rjeđe onih u prodaji), tako da se ona neispravna na vrijeme eliminira i ne dolazi do naših potrošača. Svi proizvodi koji se nađu na policama naših trgovina prolaze rigoroznu laboratorijsku kontrolu, čime se postiže sigurnost potrošača. Problem se može pojaviti kod jeftinih proizvoda iz uvoza, osobito u smislu njihove kemijske neispravnosti. To je razlog da vrlo često možemo čuti kako se iz trgovina kod nas i u Europi povlači neki proizvod kod kojeg je pronađena nedopuštena količina toksičnih tvari, koje mogu biti osobito opasne po zdravlje djece (ovo se češće odnosi na predmete za opću uporabu i igračke). Sigurnost naših namirnica možemo zahvaliti visokoj razini uvjeta proizvodnje, sustavu nadzora nad proizvodnjom i prometom namirnica i predmeta opće uporabe.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)