31.05.2006.

O pismenosti dopisa koji se odašilju iz Gradskog poglavarstva

Neka ostane blistav trag!

Prepoznaju li se u ovom dobronamjernom tekstu sastavljači Gradskog poglavarstva neka ubuduće budu pozorniji prema napisanom, pažljiviji prema hrvatskom jeziku. Neka, uz sve mnogobrojne velike i važne obveze, nikada napamet ne kazuju tajnicama ikakav tekst imajući na umu neporecivu latinsku: Verba volant, scripta manent (izrečeno odleti, napisano ostaje!).

Neka si uzmu desetak minuta, pa promisle i na papir napišu, pročitaju, precrtaju, oduzmu, dodaju... da u konačnici bude kako treba – jer vjerujem da se većina toga pohranjuje u pismohranu pa onda danas-sutra neće biti zgodno...

Tako su radili toliki (istina, poodavno) te nam njihovi zapisi, ma koliko danas požutjeli – još uvijek blistaju razumljivošću, odmjerenošću i ozbiljnošću! Poprilično sam toga tijekom vremena imao pred očima i uvijek mi bi žao što je počesto napisano na brzinu, "s nogu", ne baš dolično mjestu s kojega se upućuje, osobama koja se potpisuju, ali i nije pristojno i radi onih kojima se upućuje. Poznate su mi vrste stilova - među kojima postoji i tzv. činovnički (administrativni, birokratski), no i on treba biti čitak i pitak, jasan i, s motrilišta hrvatskoga jezika, neupitan.

Pišem dobronamjerno slušajući jedan uistinu kratak dopis u kojem u desetak redaka isto toliko nezgrapnosti, nejasnoća, dvojnosti, a o jeziku bolje šutjeti. Pišem, jer sam od potpisane osobe počesto čitao veoma dobre tekstove sadržajno i stilski. Ovaj je namijenjen čitanju pismenim osobama, prosvjetnim i kulturnim djelatnicima pa je onda doista neprilično ne posvetiti dopisu barem pet minuta promišljanja nego očito ovako istresti iz rukava. Slušao sam, i s nevjericom zapisivao (koliko sam stigao) O naslovnicima.

Prvi su neozbiljno, nepotrebno skraćeni i to podosta. Oni bi umjesto "Osnovne škole" trebali imati i atribut barem samoborske ili dodatak - priložnu oznaku mjesta - Samobor. Ovako napisano kao da je upućeno svim OŠ od Vira do Visa.

Drugi naslovnici su "Ustanove u kulturi" (hrvatski bi trebalo: Kulturne ustanove!). Također bez mjesne atribucije (?!). Osim toga, je li dopis upućen domaru ili ravnatelju?

U nastavku navodim samo dijelove, siguran sam nenamjerno napisane, ali, eto, ispalo sto posto nepismeno:

"...daje inicijativu, odnosno namjerava pokrenuti (...)... mišljenja smo..." U ovoj krležijanskoj češnjofki počinje singular, a ubacuje se plural. Bez ikakve logike.

"Držimo da u raspravi o istom, a u smislu..." Ne bih ovo tumačio - samo za sebe govori. "U skladu s navedenim dostavljam (...) upitnik te Vas molim da isti popunite i time izrazite mišljenje (...). Ispunjene (...) listiće, odnosno Vašu Odluku potrebno je dostaviti..."

Ovako: dostavljaju teklići i dostavljači, a šalje se klasičnom ili elektronskom poštom. Obosmjerno!

U jednom redu (sada opet jednina) dostavlja "anketni upitnik" u drugom redu traži povrat "listića", odnosno "Vašu Odluku". Jednom se, dakle, traži samo "popunite", a zatim se spominje i vaša odluka, no ne znam po kojem pravopisu velikim slovima. Usputice, ako se od nekoga traži mišljenje onda ga nije potrebno nametati na anketnom upitniku (listiću) samo s mogućnošću a ili be, već ostaviti i (bogdaj) možda najbolje, temeljito obrazloženo pod ce!

Ovako: tertium non datur! (lat: ili ovo ili ono, trećega jok!).

Pišem dobronamjerno radi svih koji takve dopise sada čitaju (slušaju) i onih koji će (tko zna kada) iščitavati napisano pa da ne im ne padne na um onaj istiniti aforizam: nepismeni uvijek diktiraju! Pitanje: može li, ako je žurno, barem netko tko je imao vrlo dobar ili trojku iz hrvatskoga baciti pogled (ne oko) na tekst prije otpravka.

Joža Prudeus

31.05.2006.

Gradska politika zapošljavanja u POU Samobor

Kako racionalizirati kadrove

Želim znati kako se to misli racionalizirati zaposlenja u gradskim ustanovama. Otkazima? Ponajprije u POU? Pa u dvije godine u POU će Gradsko vijeće primiti drugog ravnatelja. Stara, nezakonski izabrana, potpuno promašena, ravnateljica ostala je raditi. Zar će sad stari radnici POU morati u penzije da bi nesposobni poltroni i nepotisti mogli zapošljavati svoje žene i inženjere obrane i zaštite?

eustahije

31.05.2006.

Prilog raspravi o utvrđivanju održavanja Dana Grada

Politizira se sa tom zaštitnicom nerotkinja

Grad bogate gospodarske, društvene i kulturne prošlosti kakav je naš Samobor, svakako treba imati i slaviti svoj Dan grada. Ali, taj dan treba vezati na određeni povijesni događaj važan upravo za njegov svekoliki razvoj, a ne za jednog nebeskog zaštitnika, koji čak to službeno i nije. Zato se pridružujem apelu mnogih građana, da Dan grada ostane po sada važećoj odluci o datumu proslave tog dana.

Gledajući povijesno, pa ako je potrebno i urbanističko - graditeljski, gradovi koji su se razvijali oko sakralnih objekata, pod patronatom su svetaca kojima je crkva posvećena. To je posebno vidljivo u mediteranskom djelu, dok u kontinentalnim dijelovima, radi drugačijeg razvoja naselja to nije naglašeno.

Ne zaboravimo da je na području našega Grada ustanovljeno više župa (od Stojdrage do Rakovog Potoka, od Ruda do Domaslovca), a da gotovo svako i najmanje naselje ima barem kapelu. Zato vezati Dan grada uz bilo kojeg nebeskog zaštitnika bilo bi nepravedno. Posebno je nedopustivo i opasno krivotvoriti opće poznate činjenice i proglašavati određenog sveca zaštitnikom Grada, kao što to neki već punih deset godina rade sa sv. Anom. Isto tako, nedopustivo je tvrditi da političari slave jedan Dan grada, a građani drugi - na Aninovo. Upravo je obrnuto – politizira se sa tom zaštitnicom nerotkinja.

Građani imaju mogućnost slaviti bilo koju crkvenu svetkovinu, a to zaista nema nikakve veze sa Danom grada. Proslava svetovnog i crkvenog treba se bitno razlikovati i po sadržaju.

S obzirom da je najstariji povijesni dokument o našem gradu povelja Bele IV, kojom potvrđuje trgovištu Samobor i njegovim mještanima sva prava koja su im dali njegovi prethodnici, te da je u gradskom grbu označena godina darivanja te povelje, najlogičnije je da Dan grada ostane kao što je utvrđeno, vezano na darivanje te povelje.

Nažalost, prošlo je premalo vremena, a previše nadmudrivanja, da proslava Dana grada postane tradicionalna, kao što su to proštenja, pa i kod svete Ane. Ukoliko se datum Dana grada ponovo bude mijenjao, i to na štetu naših građana i njihove djece koji u dobrom broju u srpnju ljetuju na moru, nema mogućnosti da stvorimo tradiciju i zdravo ozračje za takav važan dan u našem gradu.

Osim toga, potrebno je utvrditi koji sadržaji trebaju biti za Dan grada. U svakom slučaju, to treba biti svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj sudjeluju uglednici, cijenjeni gosti i laureati – nagrađeni građani za svoj rad i doprinos društvu, kulturi i gospodarstvu, eventualno popraćeno prigodnom priredbom i kvalitetnim koncertom. Da se razvija tradicija, u školskim ustanova treba barem jedan sat tematski posvetiti Danu grada. Za Dan grada ne treba organizirati derneke i sadržaje vašarskog ugođaja.

Blagdan sv. Ane, odnosno Aninovska nedjelja je tradicionalno samoborsko proštenje i takvo treba i ostati. To je tipično pučko sastajalište i veselica, a uz religiozni sadržaj, obogaćeno licitarima, narodnom glazbom, profesionalnim prosjacima…

Posebno je slavlje Aninovog došlo do svog vrhunca između dva svjetska rata, kada je radi blizine Zagreba, tada popularni „Samoborček“ dovozio mnoge izletnike, što je zabilježeno i u filmu Kreše Golika „Tko pjeva zlo ne misli“. Tada je gradonačelnik Šmidhen shvatio potrebu organiziranja ovog izletišta (ne svetišta!) i dao urediti park Anindol sa „tancplacom“, prostorom za vrtuljak, muzikaše, licitare, pečenjare i ostale prateće sadržaje, koji su, nažalost, zapušteni ili potpuno uništeni. U današnje vrijeme opće motorizacije, proslava Aninovog više nije toliko interesantna za zagrebačke izletnike, ali je ostala u tradiciji Samoboraca i tu tradiciju treba poštivati i njegovati – kao proštenje, a ne kao Dan grada.

Branko Adamek

31.05.2006.

Otkuda i zašto Dan grada Samobora baš za Aninovo

A ni novo. Dapače!

"Tom promjenom nećemo više imati slučaj da jedan Dan grada slave političari, a drugi Dan grada Samoborci..." (prema Glasniku, izjava dogradonačelnika Tomislava Mastena). To misli Tomislav – a pokazalo se kako ne valja brzopleto i nestručno raspravljati o ozbiljnim stvarima. Imali smo mi Dan grada o blagdanu svete Ane i što se događalo? Od političara (a valjda su i oni Samoborci!?) nazočili su samo aktualni, jer su morali. Sljedeće godine, kada su ih izbori smijenili, izabrali su si radije pacanje na Jadranu usred žarkog srpnja, a ne preznojavanje na pozornicama i užarenom Trgu što gradoljubno prepustiše aktualnim izbornicima.

Jedino su toga dana, bez obzira na političku scenu, na Aninovo morali(!) biti od nepolitičara, ni krivi ni dužni: Ferdići, Mladostaši, Jekaši, Gradska glazba...

Aninovo je u potpunosti promašen izbor - dan, ma s koje strane promatrali. Nekada? Nikada do spomenutih slučajeva! Aninovo je tradicionalno pučko, vjerničko proštenje od vazda i ostat će za vazda, ma što mislili u Poglavarstvu i župnom uredu. Povijesno? Koliko mi je poznato, gradskog suca nekoć biraše u veljači, bula bi potpisana tijekom listopada.

I ono najvažnije: jest mi mudra odluka obilježavati Dan grada kad tisuće djece iz vrtića, osnovaca, srednjoškolaca, studenata nazoče danima gradova od Savudrijske vale do Prevlake!

Ako školarac nije sudionik priredbama za dan svoga grada kako će onda biti uza nj vezan?!

Cijenim pravo na mišljenje i vlč. gospodina župnika glede ovoga. No, mislim da je ipak iskusniji igrač na vlastitom terenu. Ovdje mu se, uz jamačnu dobrohotnost, ipak omaklo podosta.

Prvo svega, Splićani imaju sv. Duju, Dubrovčani parca sv. Vlahu, Rabljani sv. Kristofora, Varaždinci sv. Nikolu, a i njegovi bivši župljani župnoga patrona - sv. Martina. I gle sad? Svetu Anastaziju nitko, pa niti on ne spominje! Uopće ne mislim da bi Dan grada morao biti i crkveno povezan. Negdje je, negdje nije.

Ako su baš toliko vjernički zagrijani Samoborci da povežu crkveno i svjetovno, onda je prvopozvana sv. Anastazija, a ako kapelica, onda je bolje rješenje sv. Juraj (poviše Samobora), jer je u prekrasnom travnju.

Neka mi oprosti gospodin župnik, ali što bi mi rekao da mu predložim prvu pričest u kolovozu, a firmu tijekom zimskih školskih praznika? U jednom se sa mnom ipak mora složiti, a to je da tisućama vjernika na aninovskom proštenju ne trebaju niti budnice, niti svečane sjednice, niti pozornice, niti mikrofoni, već pučki pobožno "onak po starinski".

A, ni novo: zašto bi Samoborci jednostavno?

Joža Prudeus

31.05.2006.

Prilog aktualnoj raspravi o Danu grada Samobora

A kaj s onima čija mama nije Ana?

Već desetak godina traje ova rasprava o Danu grada Samobora. Po svemu sudeći, svaka koalicijska kombinacija vlasti ima svoj dan, kao da je to čisto političko, pragmatičko, a ne povijesno, kulturno pitanje, pitanje identiteta. Iako sam osobno o tome raspravljao i pisao, izgleda da je uvijek iznova nužno ponoviti neka pitanja i podsjetiti na neke činjenice. Dan grada, odnosno datum i povijesna činjenica uz koju se veže, ne bi trebao biti proizvoljna, već argumentirana stvar. Krasno je kad se nekomu nešto čini, samo pričini i činjenice nisu isto.

1. Što Samobor svojim Danom grada želi slaviti, što želi obilježiti, na što želi svoje žitelje, svoje goste i prijatelje podsjetiti?

2. Što čini grb grada Samobora i zašto je u njemu godina 1242.? U kakvoj je vezi dan grada s tom godinom, odnosno, treba li imati neke veze ili ne?

3. Treba li dan grada određivati prema tome kako se nekomu čini da je zabavnije obaviti to ljeti, pa smo svi veseli, toplo je, fešta se na placu napravi, vatromet... ili ipak treba odgovoriti na prethodna pitanja?

Sadašnji dan grada, treća subota u listopadu, određen je po nekim povijesnim i relevantnim kriterijima. Naime, godine 1242. kralj Bela IV. podijelio je građanima samoborskim povelju o pravima i sloboštinama, pa je tako Samobor do polovice 19. stoljeća i službeno bio slobodno poveljeno kraljevsko trgovište. Svakomu je Samoborcu znana ta višestoljetna povijest borbe za obranu tih prava i ponosi se tom godinom u svome grbu. To su i obljetnice koje Samobor slavi. Kako na samoj povelji nema datuma, do određivanja dana grada došlo se na temelju činjenice da je povelja izdana "kraljevanja našega godine osme", što znači nakon 8. listopada, a u doba dok je Bela IV. boravio u Virovitici. relevantni povjesničari se mahom slažu da je povelja Samoboru izdana prije zagrebačke Zlatne bule, dakle prije 16. studenoga. Treća subota u listopadu pada između ta dva datuma, uvijek negdje između 15. i 21. listopada. Godišnji su odmori prošli, škole rade, sva su kulturno-umjetnička društva na okupu, berbe su, kostanji, Samoborska glazbena jesen...

S druge strane, blagdan sv. Ane, 26. srpnja, nije ni dan samoborske župe (to je blagdan sv. Anastazije u siječnju), već blagdan Isusove bake kojoj je posvećena jedna kapelica. Nekada je to bilo veliko proštenje u prvu sljedeću nedjelju nakon 26. srpnja, a danas u okolici Samobora imade većih proštenja. Proštenja je bilo i bit će bez obzira kada Samobor bude slavio svoj dan. Isusovi djed i baka, Joakim i Ana, proglašeni su svecima u drugoj polovici 16. stoljeća. Koju će obljetnicu svoga postojanja grad slaviti? Je li dan grada neki pandan rođendanu ili ne? Ili ćemo za godinu osnutka Samobora uzeti godinu izgradnje ili posvećenja kapele? Promijenti godinu u grbu? Ili svakome objašnjavati kako to jedno s drugim nikakve veze nema, nego mi baš volimo da se mnoštvo ljudi ispati usred ljeta u pripremama dana grada, kad je tako teško skupiti glazbu, folklor, zbor... za neki nastup, da mi baš volimo da mnogi prekidaju odmor ili da ustanove i gradske službe potpuno opuste u kolovozu jer u srpnju nitko nije smio na godišnji? Pa, ako nas baš to veseli...

Čujem da se govori kako nitko ne zna zašto je dan grada sada u listopadu, a za Aninovo svi znaju! Postaje li to neukost, lijenost i neznanje osnovom za (ponajprije) političko odlučivanje?

Usput, statistike pokazuju da je u listopadu manje kiše u Samoboru nego u srpnju.

No, kao i obično na ovim prostorima, bit će kako bude... Ili, kako je kod prvog određenja Aninova za dan grada, rekao jedan ondašnji dužnosnik: "Ja sam za Aninovo jer se moja mama zove Ana!"

Miroslav Burić

Napiši pismo

Neka ostane blistav trag!

Kako racionalizirati kadrove

Politizira se sa tom zaštitnicom nerotkinja

A ni novo. Dapače!

A kaj s onima čija mama nije Ana?

Arhiva 2006

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2005

2004

2003

2002