Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

O kupovini Allnochovog dvorca

Prije ili kasnije

Grad je kupio nekretninu koja nije u vlasništvu prodavaoca jer je još prije 3 mjeseca stigla obavijest da je uvažena žalba Samoborskog Muzeja na rješenje o povratu Allnochova dvorca. Naime, radi se o zaštićenom spomeniku kulture koji je u uporabi i kao takav ne podliježe povratu vlasniku. Godine 2003. žalba je odbijena, da bi Ministarstvo 2006. istu uvažilo i postupak vratilo na početak. Sada postoji još samo mogućnost žalbe Upravnom Sudu, gdje su izgledi da se povrat imovine ostvari minimalni. Ukoliko je datumski kupovina obavljena PRIJE no što je stiglo poništenje rješenja iz Ministarstva, formalno pravno Grad ne snosi odgovornost. No, ako je nekretnina kupljena NAKON što je poništenje rješenja o povratu doneseno, radi se o kažnjivom djelu, jer su gradske vlasti znale da isplaćuju novac osobi koja NIJE vlasnik nekretnine. Teoretski, može se raditi o grubom previdu odgovornog djelatnika u Gradu.

Uvidom u rješenje o poništenju rješenja o povratu može se zaključiti da li je osoba koja je izdala rješenje o povratu POSTUPILA PROTUZAKONITO ignorirajući pozitivne zakonske propise koji bi trebali biti citirani u rješenju Ministarstva. U tom slučaju je osoba koja je rješenje izdala nanijela Gradu i vlastitoj ustanovi tešku materijalnu štetu. Uvidom u sve UGOVORE s involviranim ustanovama i datum poništenja rješenja lako se može zaključiti da li odgovornost snosi Grad, osoba koja ja izdala rješenje o povratu ili OSOBE IZ MINISTARSTVA KOJE SU IZDALE DVA KONTRADIKTORNA RJEŠENJA. Stvar postaje neugodnom ukoliko se ustanovi sumnja da je NEKA OD STRANA POSTUPILA NA NEADEKVATNI NAČIN IZ OSOBNIH MATERIJALNIH INTERESA. U svakom slučaju, kako ne bi došlo do kaznenih prijava, potrebno je zatražiti mišljenje neutralnog ovlaštenog vještaka. Neuobičajeni postupak Ministarstva zahtijeva detaljnije pojašnjenje njihova postupka. Ovaj puta savjetujem gradonačelniku da do kraja istraži cijeli slučaj jer ovakova afera prijeti potpunim gubitkom povjerenja biračkog tijela u sposobnost lokalnih organa vlasti da omoguće funkcioniranje pravne države. Bolje to nego da se stvari prepuštaju građanskim inicijativama koje će oštećene osobe nedvojbeno pokrenuti.

pravnik iz Samobora

• 04.09.2006.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (9)

Kuda vodi ovaj put...

Dajte nam šup-kartu!

gospon urednik,

dajte nam mulcima nekakvu kartu da vidimo kuda bi ta

cesta trebala ici( po varijantama)..prosim ak vam ni tesko.

do groba na otrusevcu zahvalan..

vas dotepenec u samoboru pri presvetloj nedjelji..

dotepenec u samoboru pri sv.nedelji..

Na žalost, ove No, nekakvu kartu možete vidjeti u tiskanom izdanju Glasnika koji izlazi u petak, 15. rujna.

Urednik

• 04.09.2006.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (0)

I Branko Adamek uključio se u raspravu o obilaznici

Teško je ostati ravnodušan

Poštovano uredništvo,

Čitajući članak "Obustavljeni radovi na gradnji samoborske kamionske obilaznice – Kamo dalje rođače...?" te odgovori građana na anketno pitanje "Biste li, zbog 'viših' društvenih interesa dopustili prolazak kamionske obilaznice kroz vaše dvorište?" teško je ostati ravnodušan, a kao reakcija nameće se latinska poslovica VIA E VITA (cesta je život) i ona poznata uzrečica iz nekada popularne serije Kazalište u kući – "JA VOLIM KAZALIŠTE, ALI NE U SVOJOJ KUĆI".

Zaista, cesta donosi život, ona znači razvoj, pa će to biti i uz ovu prometnicu. Ona će sigurno doprinijeti poboljšanju života, razvoju turizma, male privrede, boljoj povezanosti s ostalim dijelovima grada. Zato je zaista šteta da se za ovu prometnicu koriste politikantske floskule o kamionskoj obilaznici. Ova cesta, kao i svaka druga, može i mora preuzeti dio kamionskog prometa koji sada ide kroz grad, dakle odteretiti sam centar Samobora, ali sigurno nikada neće sav teretni promet biti moguće preusmjeriti samo na nju, niti to može biti jedini cilj. Kakav će se promet po njoj voditi više će ovisiti o regulaciji prometa nego o tehničkim elementima ove prometnice. Pitam da li je itko razgovarao s vozačima autobusne linije Samobor – Otruševec kako je voziti tom cestom, posebno kroz Veliku Jazbinu?

Koliko je poznato, radi potrebe sviju nas, groblje Otruševec se širi i predviđa se izgradnja jednog od najljepših groblja u prirodnom ambijentu u ovom dijelu Lijepe naše. I o tome treba voditi brigu i imati na umu potrebu izgradnje ove prometnice.

Ne znam koliko se građana Samobora koji su godinama ugrožavani teretnim prometom kroz grad, jer su im kuće tik uz ulicu, odlučilo odgovoriti na vašu anketu – da li je to onih 34% DA ili im treba pridodati koji postotak od onih 28% koji su se opredijelili za odgovor NE ZNAM? No, činjenica je da je anketno pitanje tako postavljeno da je realno najviše odgovora (38%) NE. Tko će biti toliko lud da mu cesta ide kroz dvorište?

Međutim, tko pozna predviđenu trasu obilaznice, može se uvjeriti da ne prolazi "kamionska obilaznica kroz vaše dvorište", kako je to insinuirano u anketi. Pitanje bi trebalo postaviti drugačije – da li svi objekti kraj kojih je predviđen prolaz ove prometnice imaju urednu tehničku dokumentaciju? Da li su se kod gradnje pridržavali dobivenih uvjeta potrebne udaljenosti objekta (i ograde) od osi buduće ceste? Da li su dobili za izgrađene objekte Uporabnu dozvolu?

Činjenica je da u našim krajevima ima tragova cesta koje su još gradili Latini, da nam je osnovna cestovna mreža iz prošlih vremena, da su na našim prostorima gradili i Francuzi i Austrijanci, a mi sada, kada konačno imamo svoju državu, ne možemo se složiti oko trase jedne ceste pa se na skupovima o ovoj prometnici čak povlači sudjelovanje u Domovinskom ratu, kao da u njemu nisu sudjelovali građani iz cijelog područja grada. Zar su nam zaista osobni interesi toliko ispred zajedničkih?

Želimo li zaista svi zajedno brži i bolji razvoj našega kraja, moramo biti svjesni da je postojeća cestovna mreža relativno loša, zastarjela, a na pojedinim predjelima rijetka i treba izgraditi novu. Moguće uz predviđenu i započetu obilaznicu treba izgraditi još koju cestu. Nije na odmet da se i sada razmišlja o više paralelnih koridora, ali započetu obilaznicu treba nastaviti u interesu sviju nas. Čak i oni najglasniji protivnici izgradnje ove prometnice dobit će njome konačno uređenu ulicu kakva dolikuje jednom gradu.

S poštovanjem,

Branko Adamek

• 04.09.2006.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (8)

Primjedbe i prijedlozi u vezi kamionske obilaznice

Nekompetentni zbore, stručne službe - šute!

U izvještaju od 23.6.2006. dipl. ing. Vojko Filipec naveo je argumente u prilog izbora određene trase kamionske obilaznice i to potkrijepio nekim brojčanim podacima. I to je dobro došlo u usporedbi s objašnjenjima tipa:

- varijanta B je skupa - tko će to platiti?

- za varijantu B nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi i sl.

Zaključno: nedostaje pregledna kartografska (topografska) podloga te usporedni brojčani podaci za varijantu A i varijantu B kamionske obilaznice – zbog ozbiljnije rasprave na svim razinama:

1. dužina nove trase, koja se radi u cjelosti

2. ukupna dužina trase, postojeća i nova (zbog ekonomske isplativosti na dulji rok)

3. cijena otkupa zemljišta (jedinična i ukupna)

4. cijena projektne dokumentacije

5. cijena strojne izrade trase

6. cijena radova na pripremi podloge, asfaltiranje i finiširanje

7. kritične točke na trasi (opisno):

- zavoji

- nezaštićeni dijelovi ceste, zbog pješaka

- točke ugrožavanja zaštićenih objekata

- potreba za otkupom dijelova zaštićene park-šume te dijelova tradicionalnih okućnica

Zašto prednosti i nedostatke mogućih trasa obrazlažu i autoritativno zastupaju osobe nekompetentne po pitanju urbanizma i građevinarstva, dok stručne službe na nivou Grada i Županije - hrabro šute?

Šute i poznata novinarska, ekološki osviještena pera.

Treba razmotriti kompromisni prijedlog: fronta za moguću stambenu izgradnju u zaleđu Bistraca iznosi oko 800 m'. Za trasu kamionske obilaznice, koja bi presjecala tu frontu, dostatno je 80-tak metara, zajedno sa zaštitnim šumsko - ekološkim pojasom s obje strane ceste. Drugim riječima, zbog kamionske obilaznice, površina za moguću stambenu izgradnju bila bi umanjena za 10-tak posto.

Primjer stručno projektirane trase može se već vidjeti na groblju u Otruševcu, gdje ostavljeni šumsko-ekološki pojas osigurava groblju nužni spokoj - u odnosu na spornu prometnicu.

Dipl.ing.arh. Željko Reiner

• 04.09.2006.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (0)

Nekoliko pitanja samoborskom Poglavarstvu u vezi gradnje diplomatskih stanova u zaleđu Bistraca

Diplomatski kvadrati

Na temelju nepotpune informacije članova samoborskog Poglavarstva o vrlo vrijednom zemljištu u zaleđu Bistraca, na kome je planirana izgradnja diplomatskih stanova, nije jasno o čemu se radi:

1. Da li su DIPLOMATSKI STANOVI arhitektonski pojam (kao npr. Le Corbusier-ovi ili Tučkorićevi stanovi)?

2. Da li su DIPLOMATSKI STANOVI politički pojam (kao npr. dače u Podmoskovlju ili rezidencije na Dedinju)?

3. Da li su DIPLOMATSKI STANOVI uvjet za članstvo u Europsku Uniju?

4. Da li postoji direktiva Ministarstva vanjskih poslova RH da se osigura zemljište za DIPLOMATSKE STANOVE? Ako postoji, tko to može vidjeti?

5. Da li su DIPLOMATSKI STANOVI ipak samo obični stanovi za tržište, 30 – 50% skuplji zbog atraktivne lokacije i zvučnog imena: DIPLOMATSKI – "da se Turci ne dosjete"?!

Dobronamjerno gledano, DIPLOMATSKI STANOVI sami po sebi nisu štetni. Nakon Giznika, Anindola, Griča, Stražnika, Jelenščaka, Vrhovčaka, padina iznad vojarne prema Rakovici, Samobor bi dobio još jednu elitnu građevinsku zonu. Ako bi građevinski lobi u tome imao svoju korist – niti to nije a priori za osudu.

Međutim, DIPLOMATSKI STANOVI nisu strateški problem Samobora, a kamionska obilaznica jest. Ta obilaznica je nužna Samoboru, neovisno o vijeku trajanja kamenoloma Samoborke u Smerovišću.

Ako bi zbog DIPLOMATSKIH STANOVA kamionska obilaznica zaglavila u tri sela – prema Varijanti A, onda su DIPLOMATSKI STANOVI izravna šteta i elementarna nepogoda za Samobor, odnosno stanovnike Otruševca, Jazbine i Luga. Oni tamo nisu od jučer i imaju pravo na višestoljetni mir.

Najkraća, najlogičnija i najekonomičnija trasa vodi od groblja Otruševec kroz blage šumske padine do Bistraca. Nikome ne smeta i nikoga ne ometa.

Dipl.ing.arh. Željko Reiner

• 04.09.2006.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (0)