Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Nasilje nad žumberačkim šumama traje i dalje, a i podcjenjivanje ljudi ne prestaje

Zadnji čas za spas žumberačkih šuma

Opće je poznato da se žumberačka šuma siječe u kontinuitetu od 1946. godine i da se od tog bogatstva kraju ništa ne ostavlja za gospodarski razvoj. 60-tih godina mi Žumberčani tražili smo da se od izvezene drvne mase po kubiku ostavi kraju za boljitak, ali vlasti to nisu uvažile.

U nacrtu projekta Nacionalna šumarska politika i strategija (str. 7, točka b) doslovno piše: "Šumarska uprava, pod čime smatramo i poduzeće za šume (Hrvatske šume) pozitivno utječe na socijalnu sliku zajednice, jer predstavlja izvor prihoda lokalnom stanovništvu i sprečava depopulaciju".

S ukupne šumske površine od 14.250 ha na Žumberku izvezeno je u 60 godina 3.300.000 kubika drva, bilo trupaca ili drva za ogrjev. Izračunali smo da bi trasa puta od posloženih kamiona s tim drvima bila dugačka od Čakovca preko Rijeke do Karlobaga!

U jesen 2002. godine kod dućana u Kalju zapjevali smo pred redakcijom TV Zagreba (koja je pozvana povodom pretjerane sječe šume između sela) "Lijepa naša domovina, ode naša bukovina!", no, badava.

Otprilike godinu dana kasnije, 2003., šumari su održali u Samoboru promociju na kojoj su dizali na pijedestal svoju stručnost i mahali sređenim knjigama. Nazočni Žumberčani (svećenik Mile Vranešić, mr.sc. Tomo Gvozdanović i dipl.ek. Dragica Knežević) pitali su sljedeće:

- gdje je tu čovjek

- zašto nisu ujedinjene sve šumarije na Žumberku, što bi lokalnom stanovništvu osiguralo zaposlenost, a time neke privuklo i da se vrate tamo živjeti

- iskorištavanje drvne mase treba biti na zadnjem mjestu, a briga o šumama na prvom

- teška mehanizacija uništava tlo i ljekovito bilje

- treba inzistirati na primjeni teoretskog znanja u praksi...

Toliko nam je dojadila sječa šuma da smo pred redakcijom TV Karlovca poručili šumarima da će pasti i nečija glava ako dođu sječi u šumarak Rujnke. Navedeni šumarak štiti čak četiri sela - Tomaševce, Hartje, Grič i Petričko, pa i šire, a nagrđuje ga prokopani put od Dubrava do "badnja", tradicionalnog žumberačkog bunara (put je prokopan 2002).

U prošlosti su se već od 1971. godine do danas u različitim glasilima pojavljivali i objavljivali tekstovi Žumberčana s ovom problematikom, pisane su peticije, urgirale su udruge Žumberčana, a i druge, poduzimalo se što se moglo i znalo...

Žumberčani posjeduju dopis Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja od 18. rujna 2000. godine u kojem se za Žumberak kao zakonom zaštićenom području daje jamstvo kontrole sječe šuma kad Javna ustanova Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje započne djelovati.

Cijelo proljeće i ljeto ove godine šumari nemilosrdno sijeku Novoselsku goru (ist. dio Žumberka). Na terenu od Sošica prema Sekulićima moglo se vidjeti kamione natovarene trupcima koji su puzili kroz stvorene udubine ispunjene blatom. Iz Sošica, još bolje s Ječmišta, pogled na ogoljelo brdo rastužuje i razbješnjuje Žumberčane. Selo Grič (najviši naseljeni vrh Žumberka) nakon sječe danas strši golo kao šikara; tu danas jače puše i snijeg je zimi deblji, a seljani su imali velikih problema dok su put vratili u prvobitno stanje nakon šumara koji su ga izrovali i tako ostavili!

Kako od silnog izvezenog bogatstva Žumberku ništa nije ostalo, zaredali su i drugi problemi - krajnje loša opskrba, školovanje sve malobrojnije djece, nedostatak ambulanti, visoki porezi...

KUD Žumberak (osnovan 1965.) skreće pažnju vlastima o zanemarivanju Žumberka i predlaže rješenja, no, unatoč brojnih rasprava malo se toga mijenja na bolje. Slijede iseljavanja u gradove i inozemstvo u potrazi za zaradom, jer od obećane drvne industrije i razvoja Žumberka nije bilo ništa.

U borbi za samostalnost hrvatske države i nametnutog nam rata sudjelovali su brojni Žumberčani ne štedeći svoje živote. Nade Žumberčana za razumijevanje od strane vlasti za gospodarski razvoj kraja bile su veće nego ikada do tada. Obraćali smo se brojnim institucijama i svakoj dosadašnjoj vladi sa zahtjevima da se izdvoje barem neka sredstva za razvoj Žumberka, kao što se to radi za otoke ili druga slična područja.

Ne može se, također, reći da se o Žumberku u javnosti ne govori, ali to je uglavnom s aspekta manipulacija i špekulacija. Žumberak, sada polupust, dokaz je da se krajevi ne uništavaju samo i jedino ratovima. Prošle godine smo, povodom 475. obljetnice doseljenja uskoka na Žumberak, jasno i glasno rekli da ne prihvaćamo izumiranje.

Povrh svega preostaje konstatacija mudrog svećenika Mile Vranešića "da su Žumberčani kao Židovi" (unatoč slavnoj prošlosti).

Predsjednica Gospodarske sekcije KUD Žumberčani Dragica Knežević

• 29.08.2006.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (4)

Pomalo smo skrenuli na krivi put

Skinite nam se!

Čitajući reakcije na ovim stranicama (i prijašnjim) sve sam uvjereniji da smo jako skrenuli na krivi put. Naime,puno se spominju glavonje grada i uvjeren sam da precjenjujemo njihovu ulogu u gradu. Gradonačelnik i dogradonačelnik ne mogu biti Bog i batina. Ne odlučuju oni o izgradnji sportske dvorane, izgradnji obilaznice, suzbijanju ambrozije, koncesiji za autobusni prijevoz, eksploataciji šljunka, radijskim koncesijama, komunalnim akcijama, fašniku i ne znam već o čemu ne. O tome moraju brigu voditi stručne službe grada Samobora. Kao i policija. Ako nemaš građevinsku dozvolu za to i to, imamo plaćene službenike za ta pitanja. Oni to moraju riješiti. Ako se cestom vozi pretovareni kamion(ako zrak u njegovim gumama već prelazi dozvoljenu nosivost) to treba rješiti represivnim mjerama (policija). Nije dobro da se na veliko lamentira o školskoj spremi gradonačelnika i njegovih niže rangiranih službenika. Visoka školska sprema ne znači nužno da je čovjek pametan, poduzetan, dobrih ideja, radišan, uspješan... Poznajem ljude koji su završili višu školu u Zagrebu, diplomirali u Mariboru a magistrirali u Doboju i uspješni su. Ima dosta vozača autobusa i kamiona koji su srednju školu završili u Doboju i nisu loši vozači. Primjera za uspješnost, kreativnost i poduzetnost slabije školovanih ljudi ima u Samoboru a i u svijetu. Isto tako poznajem doktore i magistre znanosti koji i nisu najuspješniji u svom poslu. Samobor ima iskustva s čelnim ljudima sa i bez diplome. Problem su zaposlenici Grada Samobora koji ne rade svoj posao. Kad na plaćenoj stranici Grada postavljate pitanje gradonačelniku na pitanje odgovara zaposlenik grada Samobora. Općenito, hladno i u odgovoru se vidi,skini mi se...

Marijan

• 29.08.2006.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (0)

A kaj je s našim voljenim klubom?

Ništa o NK Samobor?!

dajte molim vas napisite nesto o nk samoboru. vec su odigrali prvo kolo a vi niste napisali nista o stanju u klubu niti o toj utakmici.

nezadovoljan navijac

Kud ste navrli? Piše se, samo polako... Ionak vam je bolje da ne znate kak su prešli...

Urednik

• 29.08.2006.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (0)

Vapaj Rudara žednih vode

Vode, vode, gospodaru...

Ne znam više koga da pitam za pomoć pa odlučih napisati nešto u novine.

Već 2 mjeseca nemamo vode u kući na Rudama.

Prošle godine u listopadu supruga, ja i susjed odlučili smo pokušati od Vodovoda isposlovati vodovodni priključak. Smilovali su nam se i dozvolili da se za 'skromnu' svotu spojimo na mrežu. Svaki od nas iskrcao je po 14.000 kuna, a Grad se isprsio, za izgradnju glavnog voda, s oko 20.000. Da vam olakšam zbrajanje - 44.000 kn. Veselju nije bilo kraja kad je vodica potekla našim cijevima.

Ali, avaj! Svako malo vode nestaje. I svako malo odlazim u Vodovod prijaviti kvar. Obećanjima nikad kraja: Evo, baš krećemo! ili Kak nemate, jučer smo popravili!? Najgora je stvar kad prijavim kvar u ponedjeljak, pa popravak traje do druge srijede, desetak dana. Svaki put, nakon pet-šest urgencija dan za danom, dragocjena tekućina se stabilizira i nekoliko dana opet teče cijevima. I nakon toga opet neki poremećaj. I tako danima, tjednima, mjesecima... Uvijek naše usrdne molbe za normalizacijom pritiska u cijevima. Hvala Bogu, na Rudama živi jedan od radnika Vodovoda, pa se odlazi i njemu doma, za vrijeme ručka ometati ga u obiteljskim potrebama. On obeća da će napraviti 'sve kaj se bu moglo'.

Jedan od glavnih razloga ovakve opskrbe vodom je u nepostojećoj vodospremi na izvoru vodovoda. Kažu u Vodovodu da vode ima za 'bacanje', samo je nemoguće iskontrolirati pritisak bez rezervoara. Ista ta vodosprema obećava se Rudarima već preko trideset godina. Odvajali su Rudari i odvojili nemala samodoprinosna sredstva, lova iscurila prema Zagrebu, vlasniku Vodovoda, a Rudarima ostala voda na kapaljku.

Sad se pitam: može li Grad reagirati, napokon? Ulažu se velika sredstva u proširenje vodovodne mreže, a vode i dalje nema.

U Vodovodu je direktor na godišnjem odmoru, nemaš se kome žaliti, a na poslu su preko ljeta 4 radnika koji opslužuju popravke na području Samobora i Svete Nedelje. Ne stignu, vele, sve pokrpati, a Rude i par kuća već mjesecima bez vode su im najmanja briga.

Tomislav Marvar

• 29.08.2006.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (1)

O prometnicama i šire

Kuda vodi ovaj put dal to itko zna...

Nova afera CESTOGRADNJE?

Kaj neko ima pojma kakva se to planira buduća cesta za kamionski promet iz Šikare u Savršćaku do - bok te pitaj do kuda? Dela s o tom, da su se Otočani žalili protiv kamiona od Brace Beljaka koji su vozili kroz Otok Samoborski. Uspeli su u tom, njegovi kamioni(možda još i nečiji drugi kamioni koji voze za njega ili za sebe) ne voze više kroz selo. Ali zato GRAD SAMOBOR dela projekte za novu cestu - kojom se već vozi, koja je planirana, navožena šljunkom, proširena na nekoliko metara, ide već po tuđem gruntu, uz postojeći kanal od Vodoprivrede (izgrađen 1958. god. kada je građen autoput bratstva i jedinstva) - od Radeka u Šikari do Otočkog puta. Nakon bezbrojnih poziva u Grad (ili je taj koji bi trebal nekej znati na godišnjem ili je došel s godišnjeg pa još ni informiran) došla sam do informacije; da, da radi se na toj cesti. A kaj je ko ljude pital da li uopće žele dati svoj grunt za tu cestu? Nije niko iz Grada pital. Ali se ja zato pitam: kom bu ta cesta koristila? Kaj se kompanija Masten&Filipec prebacila s Kodrića na Beljaka? Kaj su ostali kratkih rukava zbog neobavljenog posla s Kodrićem (mislim na OBILAZNICU) pa buju dečki sad probali s Bracom?

Samoborka sa sela

• 29.08.2006.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (6)

Počelo je pomalo o Fašniku

Razveselite nas!

Evo pitanja krucijalnog za opstanak našega grada!

Di je Jurislav Škiljan zvan 'vječni Princ'? Kaj je s Fašnikom? Još samo 6 meseci do početka, a Jurica se ne javlja. Kaj bu i ovo leto za niš zaradil pedesetak hiljadarki? Kaj bu mu Filipec opet povjeril veliki zadatak ponovnog revitaliziranja Fašnika?

Ajde Jura, razveseli narod s ponovnim svojim angažmanom.

Živel novi organizator. Dole stari. Dumić gore, bašić dole, Amić gore, Panker dole, Vrba mrda, a Zagrepčancima se živo jebe.

Stenjevčak

• 29.08.2006.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (2)

uke građana s alergijama uzrokovanim neugtodnom biljkom

Spasite nas od ambrozije!

Kraj je osmog mjeseca, pa je i pitanje ambrozije aktualizirano. Raste svugdje, na privatnim zemljištima, na državnim, napravite malo šetnju po nasipu samoborčeka, pogledajte lijevo i desno.

Što ćemo s tim, hoće li netko biti kažnjen, to je valjda jedini način da se nekog upozori?

U međuvremenu nam djeca pate od alergija, astme i čega sve ne, a koncentracija ambrozije nam je najveća u Europi, ajd da smo u nečemu najbolji..

Samoborac

• 29.08.2006.
• Komentirajte članak
• Pregled komentara (4)