Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Utječu li "vjetrovi" na globalno zatopljenje?

Kad bi bar mogli malo "stisnut"...

Zadnjih desetljeća svjedoci smo ozbiljnih klimatskih promjena. Nesumnjivo, Zemljina atmosfera se zagrijava. Prijepori u javnosti su da li je to posljedica prirodnog procesa kroz koji milenijima prolazi naš planet ili je to rezultat djelovanja čovjeka. Vjerojatno u tome ima i jednog i drugog. Poznato je da su za globalno zagrijavanje važni staklenički plinovi. Među njima je važan plin metan. Metan pridonosi efektu staklenika te pomaže zadržati toplinu unutar Zemljine atmosfere i tako potiče klimatske promjene. Premda se za globalno zatopljenje uglavnom okrivljuje ugljikov dioksid, koji se oslobađa u industrijskoj proizvodnji te iz ispušnih plinova motornih vozila, treba znati da metan čak 85 puta bolje zadržava toplinu, premda se znatno brže i razgrađuje.

Metan se oslobađa prilikom razgradnje organske materije. Čak petinu metana proizvode preživači, među kojima prednjače goveda. Za preko 50% povećanja oslobođenog metana u zadnjem desetljeću "okrivljuju" se goveda. Američka organizacija za hranu i agrikulturu procjenjuje da bi se emisija metana koji poljoprivreda proizvede mogla povećati za 60% do 2030. Milijarda i pol krava i milijarde ostalih preživača ispuštaju različite plinove, uključujući i metan. Dvije trećine tog plina dolazi samo od krava. Plinove oslobađaju bakterije prilikom razgradnje hrane u probavnom traktu. Procjenjuje se da krava dnevno oslobodi 200 do 500 l plinova putem puštanja vjetrova, a metan je glavna komponenta. Radi se o količini od 120 000 kg metana godišnje. Ovo se može usporediti s količinom ispušnih plinova koje oslobađaju automobili. Problem postaje sve veći zbog povećanja broja goveda te promjene iskorištavanja njihovog gnojiva. Više se ne rasipa po poljima, već trune na velikim nakupinama, što potiče bakterije da stvaraju još veću količinu metana. Istraživači procjenjuju da to povećava globalnu emisiju metana za 37%, a u SAD čak 70%.

Nedavno je završio svjetski poznati Oktoberfest u Münchenu. Trajao je dva tjedna, a posjetilo ga je oko šest milijuna ljudi. Kako i čovjekov probavni trakt oslobađa plinove, među kojima je i metan, znanstvenici su izvršili precizna mjerenja količine metana tijekom odvijanja ove manifestacije. Izmjerena je nevjerojatna količina od 1500 kg metana. Nije to nastalo samo putem vjetrova koje su ispuštali posjetitelji, već i pri točenju piva i pripremi hrane. Očito i ljudski vjetrovi pridonose globalnom zatopljenju. Sve nas je više na planetu Zemlji. Procjenjuje se da je naša populacija dosegnula brojku od 7,7 milijardi ljudi, a broj stalno raste. Čovjek dnevno u svom probavnom traktu stvori oko 20 mg metana. To je na ukupnu populaciju oko 15,5 t metana dnevno, odnosno 5657 t godišnje. Za prehraniti tako velik broj ljudi potrebna je intenzivna proizvodnja hrane, što dodatno povećava količinu oslobođenog metana, ali i drugih stakleničkih plinova.

Očito je da čovjek znatno utječe na globalno zagrijavanje ne samo svojim djelovanjem, nego i svojim vjetrovima. Onaj koji ima više vjetrova stvorit će i više metana. A više plinova se stvara kod razgradnje određenih namirnica, osobito mahunarki. Vegetarijanci okrivljuju one koji jedu goveđe meso da su krivi za globalno zatopljenje i da bi se stoga trebala smanjiti njegova proizvodnja. S druge strane, oni sami proizvode veću količinu metana oslobođenu razgradnjom namirnica biljnog porijekla u njihovom probavnom traktu. Znanstvenici ukazuju na mogućnost smanjenja stvaranja metana u probavnim plinovima. Češnjak se u tome pokazao vrlo efikasnim. Ispituje se kako ekstrakt češnjaka u stočarskoj hrani može smanjiti proizvodnju metana. Preliminarni rezultati ukazuju na to da češnjak napada mikrobe koji proizvode metan u probavnom traktu. Uz ovaj, provedeni su i mnogi drugi pokušaji kako bi se smanjila proizvodnja ovog štetnog plina u preživača, poput križanja krava koje žive dulje i imaju drugačiji probavni sustav.

Ako se ovome pridoda emisija ugljikovog dioksida od 1 do 30 t po osobi godišnje, tada problem postaje još veći. Koliki je kapacitet planeta Zemlje za daljnji rast ljudske populacije? Procjene su da će broj stanovnika do 2100. narasti na više od 11 milijardi. Očito se ne radi samo o ograničenim resursima i problemima proizvodnje dovoljne količine hrane, već će znatnu ulogu imati i stvoreni staklenički plinovi. Stoga se s pravom može postaviti vrlo banalno pitanje - mogu li vjetrovi koji se oslobađaju iz probavnog trakta živih bića, pa tako i čovjeka, ograničiti ljudsku populaciju znatnim globalnim zatopljenjem i promjenom ekoloških prilika koje će nepovoljno djelovati na proizvodnju hrane? Ovome se mora pridodati toplina koju stvaraju tijela toplokrvnih životinja, pa tako i čovjeka. Tijelo je u fizičkom smislu otvoreni sustav, koji svoju toplinu izmjenjuje s okolinom. Na snazi je 2. zakon termodinamike koji kaže da toplina uvijek spontano prelazi s tijela više temperature na tijelo niže temperature. Osim toga, čovjek u svojim prostorijama stvara dodatnu toplinu za održavanje životnih potreba.

Sve to utječe na globalno zagrijavanje Zemljine atmosfere!

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)