Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Jesu li Hrvati skloni kroničnom alkoholizmu?

Problemi sa svakodnevnim opijanjem su u porastu

Prečesto vidimo skupine mladih srednjoškolaca kako sjede u parku na klupama, a uz njih veće količine raznovrsnog alkohola, najčešće piva. Ispija se pivo "obogaćeno" nekim žestokim alkoholnim pićem. Nedavno je objavljen podatak da se svake godine u Hrvatskoj regrutira oko osam tisuća novih alkoholičara, a među njima su sve mlađe osobe i sve više djevojčica i žena. Hrvatska po količini ispijenog alkohola u samom je svjetskom vrhu, a problemi s prekomjernim pijenjem u stalnom su porastu.

Koliko u Hrvatskoj ima alkoholičara? Procjenjuju se da oko 6% naše populacije čini ovu skupinu, što znači oko 240 000 alkoholičara. A posljedice njihovog alkoholizma trpi više od milijun osoba, osobito u njihovim obiteljima, kao i na poslu. Vjerojatno u Hrvatskoj prekomjerno pije još oko 1,2 milijuna osoba. Čini se da je gotovo polovica nacije pod utjecajem alkohola. Ne može se reći da s problemom alkoholizma nismo upoznati, osobito policija, sudstvo, socijalne službe, školstvo... Prečesto se čuju zapanjujući podaci o alkoholiziranosti djece i mladih koji su završili u hitnoj službi ili u policiji zbog vožnje u pijanom stanju ili počinjenja kaznenog djela. Kroz te zastrašujuće vijesti upoznati smo s vrhom problema, koji zbog masovnosti čini veći problem za društvo negoli konzumiranje droge.

Konzumiranje alkohola rizično je za pojavu ciroze i karcinoma jetre, ali i drugih organa probavnog trakta. Povećana je sklonost i kardiovaskularnim bolestima, premda manja količina crnog vina ima protektivno djelovanje (zbog prisutnosti antioksidansa, poput bioflavanoida). Uz bolesti, kod alkoholičara se javlja učestalo povređivanje te promjene u ponašanju (socijalna bolest).

Čovjek bi pomislio kako je ovisnost o alkoholu u opadanju, a da je trend rasta ovisnosti o drogi, osobito kod mladih. Svjedoci smo povremenih vijesti da je neki mladić preminuo od predoziranja drogom, o čemu nas stalno izvješćuje vladin Ured za suzbijanje ovisnosti. A kako je danas s konzumiranjem alkohola? Je li ta pojava u opadanju ili je stanje nepromijenjeno u odnosu na ono nekadašnje?

Da nema pouzdanih podataka o ovom problemu, mogli bismo samo nagađati. Međutim, nedavno je Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio publikaciju pod naslovom Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj. Mentalni poremećaji okarakterizirani su psihološkom, biološkom i socijalnom disfunkcijom pojedinca, a uključuju čitav niz simptoma i smetnji. Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti Svjetska zdravstvena organizacija u ovu skupinu bolesti ubraja i "mentalne poremećaje i poremećaje ponašanja uzrokovane uzimanjem psihoaktivnih tvari" (među kojima je i alkohol). Ističe se da problemi i poremećaji mentalnog zdravlja, zbog relativno visoke učestalosti u populaciji, čestog početka u mlađoj odrasloj dobi, mogućeg kroničnog tijeka, narušavanja kvalitete života oboljelih i njihovih obitelji, te značajnog udjela u korištenju zdravstvene zaštite, predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih izazova u svijetu pa tako i u Hrvatskoj.

Prema procjeni opterećenja bolestima za Hrvatsku za 2016. godinu, mentalni poremećaji na četvrtom su mjestu među vodećim skupinama, iza kardiovaskularnih i malignih bolesti te ozljeda. U okviru skupine mentalnih poremećaja najveći postotak opterećenja odnosi se na depresivne poremećaje (25,9%), slijede poremećaji uzrokovani alkoholom (17,1%) i anksiozni poremećaji (14,6%). Kao što vidimo, poremećaji uzrokovani alkoholom nalaze se na vrlo visokom mjestu među mentalnim poremećajima, odmah iza depresivnih stanja. U 2017. godini mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom bili su vodeća dijagnostička kategorija prema broju hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja, s udjelom od 18% (oko 7000 hospitalizacija).

Uočene su i znatne razlike prema spolu. Muškarci su čak pet puta češće hospitalizirani zbog mentalnih poremećaja u odnosu na žene (280:56/100 000). Oni su najviše bili hospitalizirani zbog mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom, shizofrenije, depresivnih poremećaja i reakcija na teški stres (uključujući PTSP), dok su žene najčešće bile hospitalizirane zbog depresivnih poremećaja i shizofrenije. Alkohol kod njih nije među vodećim uzrocima hospitalizacije. Postoje razlike i po životnoj dobi. S godinama života problemi vezani uz alkohol rastu tako da postaju vodeći u dobi iznad 40. godine života. Danas hospitalizacija u prosjeku traje 20 dana (prije dvadeset godina iznosila je 35 dana), što znatno opterećuje zdravstveni sustav.

Kad se promatra udio mentalnih poremećaja uzrokovan alkoholom po županijama, tada se jasno vidi da je u najvećem broju županija, uključujući i Grad Zagreb, taj uzrok na prvom mjestu. Od Bjelovarsko-bilogorske županije pa sve do istoka Hrvatske prednjače depresivna stanja, a od Zadarske do juga prevladavaju problemi vezani uz shizofreniju. Možda i ovaj podatak dovoljno govori sam za sebe o stanju u kojem se nalazi stanovništvo Lijepe naše.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)