Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Prof.dr.sc. Darko Ropac, primarius
PRIRODOM DO ZDRAVLJA

Društvene mreže su dio svakodnevnog života, ali - oprez!

Vijesti, pa i lažne, šire se sve brže

Na klupi u parku sjedi četvero mladih. Svatko od njih u ruci drži mobitel i neprekidno šalje poruke, čita one pristigle i smije se. Vidno se zabavljaju. Ali, svatko za sebe! Međusobno ne komuniciraju. Premda sjede jedno uz drugog na istoj klupi, u istom parku, zapravo su međusobno udaljeni tisućama kilometara. "Komuniciraju" s nekim, najčešće nepoznatim, na drugom kraju svijeta. Razmjenjuju poruke i slike. U virtualnom su prijateljstvu. To je postalo pravilo ponašanja novih naraštaja, zahvaljujući tzv. društvenim mrežama.

Prva i najpoznatija među njima je Facebook, koji je 2004. osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda. U svojim počecima Facebook je bio namijenjen samo studentima sveučilišta na Harvardu, koji su tim putem mogli međusobno komunicirati i razmjenjivati informacije. Danas ova web stranica ima oko dvije milijarde aktivnih korisnika. Facebook je ujedno najpopularnije mjesto za objavljivanje fotografija, s više od 14 milijuna novih fotografija dnevno.

Nedugo zatim pojavila se još jedna društvena mreža, nazvana Twitter. Riječ u doslovnom prijevodu znači cvrkut. To je internetska mreža za mikro-blogging, tj. namijenjena je slanju i čitanju kratkih poruka i novosti. Mreža je stvorena 2006. godine i brzo je stekla popularnost diljem svijeta. Tijekom 2012. više od 100 milijuna korisnika zabilježilo je 340 milijuna tweet-ova (poruka) dnevno. Od 2016. godine Twitter ima više od 319 milijuna aktivnih korisnika mjesečno. Na dan predsjedničkih izbora u SAD-u 2016. godine Twitter se pokazao kao najveći izvor vijesti, s 40 milijuna tweet-ova tijekom toga jutra.

Kako ne bi sve bilo jednostavno, izmišljene su nove društvene mreže, među kojima je i ona nazvana Instagram. To je popularna besplatna aplikacija za obradu i slanje fotografija putem pametnih mobilnih telefona.

Očito, onima koji su željni virtualne komunikacije i virtualnog prijateljstva na raspolaganju su spomenute društvene mreže. One nesumnjivo omogućavaju brz protok informacija i brzu komunikaciju te su u tom smislu vrlo korisne novotarije (gotovo da sam kao liječnik zabunom napisao "novotvorine", što ne bi bilo daleko od istine). Ni na koji način ne želim umanjiti značaj društvenih mreža, ali u svemu tome ima i brojnih negativnosti i prikrivenih opasnosti.

Ono što ja vidim kao loše je činjenica da nam je danas dostupno sve više informacija uz sve manje komunikacija. Nekada se vijest širila vrlo sporo, od usta do usta, kasnije nešto brže preko medija poput radija i televizije. Sve je to bilo znatno sporije negoli danas preko društvenih mreža. Ljudi na društvene mreže stavljaju svoj život, svakodnevne situacije i svoje životne planove. U većini situacija žele svoj život prikazati izuzetno uspješnim i zanimljivim. Slikaju se u nekim iznimnim i atraktivnim situacijama prikazujući svoje aktivnosti vrlo dinamičnima, a svoj život vrlo uspješnim. Kao da im se neprekidno događa nešto izuzetno, na čemu bi im svi drugi trebali pozavidjeti. Stoga je "selfi" (autoportretna fotografija na kojoj osoba fotografira sebe ili sebe s drugim osobama držeći fotoaparat u ruci ili na posebnom produžetku) vrlo popularan. Uvijek s osmjehom na licu, u okruženju "važnih osoba", na izuzetnim mjestima, na značajnom društvenom događaju i sve tako nešto posebno i izuzetno.

Prikazane situacije zapravo su lažna slika svijeta u kojem netko živi, odnosno želja da nečiji "prijatelji" misle kako se nekome uvijek događa nešto fantastično, iznadprosječno i za poželjeti, uz nužno izazivanje zavisti onih koji nisu bili u takvoj situaciji, u takvom društvu i na tako važnom događaju.

S druge strane, mnogi nesmotreno na društvene mreže stavljaju podatke o svom kretanju. Čak najavljuju kako se vesele dužem putovanju i izbivanju iz svojeg doma. To otvara neslućene mogućnosti za moderne i informatički obrazovane kriminalce. Nije im potrebno bacati kamenčiće u prozore, kako to čine neki da provjere ima li koga u kući ili pak gledaju da li se poštanski sandučić redovito prazni. Osim toga, javno se prikazuje bogatstvo nečijeg doma, raspored prostorija i cjelokupna imovina. Dovoljno je pratiti društvene mreže i lako se može saznati o svakome sve, o imovini, o navikama i kretanju. Potrebno je samo odabrati ponuđeni termin za provalu.

Među značajnim negativnostima društvenih mreža često se spominje komunikacija mladih s nepoznatim osobama. Čak, štoviše, i ugovaranje susreta. Uz to je vezana i dječja pornografija, u kojoj svoje zadovoljstvo nalaze pedofili. Nagovaraju djecu da se slikaju polugoli ili posve razodjeveni te da im pošalju slike kako bi se "bolje upoznali". Ovdje nikada dovoljno pažnje roditelja o sadržajima koje stavljaju ili pregledavaju njihova malodobna djeca na društvenim mrežama.

Na razvoj informatike gledam kao i na razvoj atomske energije. Može biti vrlo korisna, ali i smrtonosna opasna. Ovisi tko i kako se njome služi. Stoga je s društvenim mrežama nužan stalan oprez!

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)