31.01.2013.

3. Skupština Udruge Samoborska vinska cesta

Rezultati vidljivi, u 2013. korak naprijed

3. Skupština Udruge Samoborska vinska cesta

U Mlinu iz bajke, na potoku Bistracu, koji je obnovila obitelj Komerički, održana je 30. siječnja 3. Skupština Udruge Samoborska vinska cesta.

Članovi Udruge prihvatili su izvješća o radu i financijsko izvješće za 2012., koje je podnio predsjednik Dragutin Koletić, te plan rada za 2013. godinu.

Centralni događaj u 2012. bio je 16. listopada, kada je, u sklopu proslave 770. obljetnice Grada Samobora, svečano otvorena Samoborska vinska cesta. Tijekom godine obišla su je povjerenstva za vinske ceste Zagrebačke županije, koja su se na licu mjesta uvjerila u opravdanost njenog uvrštenja u vinske ceste Zagrebačke županije. U minuloj je godini izrađen i katalog Samoborske vinske ceste, a članovi i gosti Samoborske vinske ceste organizirali su studijsko putovanje u Bačku, Srijem i Baranju, koje je sufinancirano sredstvima Nizozemske darovnice. Sudionici putovanja tom su prilikom mogli vidjeti dostignuća hrvatskih i srpskih vinara, a u sklopu edukacije članovi su posjetili i 79. Novosadski poljoprivredni sajam, jedan od četiri najveća europska sajma takve vrste u Europi.

Skupštini su se obratili autor himne Sanoborska vinska cesta Josip Prudeus, prošlogodišnja vinska kraljica Zagrebačke županije Jelena Rožić, Franjo Sina Gluščić, predsjednik Samoborske vinogradarsko vinarske udruge Mirko Dumić i zamjenik gradonačelnika Hrvoje Frankić, koji je prisutne pozdravio u ime gradonačelnika Kreše Beljaka.

S.S.

 
31.01.2013.

Reagiranje Ureda župana Stjepana Kožića na izjavu Milana Bandića o zbrinjavanju otpada

Županija svoje obveze izvršava!

Reagiranje Ureda župana Stjepana Kožića na izjavu Milana Bandića o zbrinjavanju otpada

U povodu izjava gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, vezanih uz rješavanje problematike zbrinjavanja otpada Zagreba, reagirali su u Zagrebačkoj županiji.

U svom obraćanju javnosti, iz ureda župana Kožića poručuju da Zagrebačka županija već duži niz godina poduzima čitav niz mjera kako bi samostalno riješila problematiku gospodarenja otpadom na svom području te kako bi do 2018. godine sanirali postojeća odlagališta i izgradili moderan Županijski centar za gospodarenje otpadom s pripadajućim pretovarnim stanicama.

Županijska skupština Zagrebačke županije još 2008. godine je odlučila kako će se gospodarenje komunalnim otpadom odvijati isključivo unutar prostora Zagrebačke županije, a otpad bi se obrađivao mehaničko biološkim postupkom (MBO), za koji je stručna studija ukazala da je ekonomski najisplativiji te ekološki prihvatljiv. Inače, prema prethodnom načelnom sporazumu s Gradom Zagrebom iz 2006., obveza Grada bila je izgradnja postrojenja za termičku obradu otpada (PTOO) i zbrinjavanje komunalnog otpada s područja Zagrebačke županije, dok je obveza Zagrebačke županije zbrinjavanje ukupne količine ostataka termičke obrade iz PTOO Grada Zagreba. Studija je ukazala da je ovakav način zbrinjavanja otpada gotovo dvostruko skuplji od onoga za kojeg se odlučila Županijska skupština.

Inače, do sada je Zagrebačka županija obavila istražne radnje na 8 različitih lokacija, a lokacija Tedrovec u Općini Brckovljani uvrštena je u prijedlog V. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije kao potencijalna lokacija na kojoj će se graditi Županijski centar za gospodarenje otpadom.

2010. godine osnovano je trgovačko društvo Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o., čiji je osnovni zadatak izgradnja i upravljanje Županijskim centrom za gospodarenje otpadom. Sanacije trenutnih odlagališta otpada su u tijeku ili su dovršene. Ujedno se, od 1. srpnja 2012. godine, na području Sv. Ivana Zeline provodi pilot projekt odvojenog prikupljanja otpada.

- Utrošili smo jako puno truda, vremena i novca kako bi realizirali vlastiti koncept, tj. kako bi do 2018. godine izgradili Županijski centar za gospodarenje otpadom s pripadajućim pretovarnim stanicama. Velik napor uložili smo i u razgovor s lokalnom zajednicom, a mijenjanje koncepta "pet minuta do 12" bilo bi vrlo neodgovorno prema našim stanovnicima i stoga je nedopustivo. Smatram i kako su jučerašnje izjave gradonačelnika Bandića neprimjerene. Svjestan sam da je Grad Zagreb u nezavidnoj situaciji, jer nisu mnogo napravili po pitanju gospodarenja otpada od 2008. godine. Međutim, govoriti o tome kako će Grad Zagreb riješiti zbrinjavanje otpada sa županijom, a da pri tome Zagrebačka županija o tome ne zna ništa, je u najmanju ruku neodgovorno – izjavio je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.

M.B.

 
31.01.2013.

Postupak legalizacije poljoprivrednih objekata

Ozakonite stanje gospodarskih zgrada

Postupak legalizacije poljoprivrednih objekata

Kako bi se vlasnicima poljoprivrednih objekata objasnio pa time i olakšao postupak legalizacije njihovih objekata, u Otoku i Drežniku Podokićkom održane su tribine upravo na tu temu.

Okupljene se informiralo o poljoprivrednim i okolišnim Uvjetima višestruke sukladnosti u 2013. godini i IPARD programima. Najviše interesa izazvala je upravo tema legalizacije bespravno izgrađenih zgrada. Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 90/11.) propisano je da objekt mora biti evidentiran na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011. godine kako bi mogao ući u postupak ozakonjenja.

Naglašeno je kako se isto tako prateći objekti, kao što su silos, vodosprema, septičke jame, bazen i slično moraju legalizirati, dok se hidrantski priključak, bunar, poljski put, plastenik, staklenik, sabirališta mlijeka, ograde, nadstrešnice, pojilo i postolja za košnice ne moraju legalizirati.

Prvi korak pri legalizaciji objekta jest prikupljanje dokumentacije u Katastru, a slijedi savjetovanje s arhitektom o mogućnosti legalizacije. Ukoliko je legalizacija moguća, vrši se izrada tehničke dokumentacije (arhitektonske snimke, te po potrebi: geodetske snimke izvedenog stanja i dokaz o mehaničkoj stabilnosti) i predaja zahtjeva za legalizaciju bespravne gradnje. Neposredno prije dobivanja pozitivnog Rješenja o izvedenom stanju plaća se naknada za legalizaciju. Komunalni i vodni doprinos plaćaju se nakon dobivanja Rješenja o izvedenom stanju s mogućnošću obročne otplate s počekom od godinu dana. Dobivanjem Rješenja o izvedenom stanju završeni objekt dobiva građevinsku i uporabnu dozvolu, a nezavršeni se može dovršiti u postojećim gabaritima, tako da se stavi fasada i krov bez nadozida.

Važno je napomenuti da se postojećim Zakonom ozakonjuje postojanje samog objekta, ali ne i imovinsko-pravna pitanja.

Više puta je naglašeno kako zahtjeve za legalizaciju treba predati do 30. lipnja tekuće godine nadležnom Upravnom odjelu za provođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnju Grada Samobora, jer se nakon proteka tog roka ne može više podnijeti.

Nezakonito izgrađene zgrade dijele se u četiri kategorije:

1. Zahtjevna zgrada - nezakonito izgrađena zgrada čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m², zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija je građevinska (bruto) površina veća od 1000 m² i zgrada javne namjene bez obzira na njezinu površinu.

2. Manje zahtjevna zgrada - nezakonito izgrađena zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 1000 m².

3. Jednostavna zgrada - nezakonito izgrađena zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 100 m² i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m².

4. Pomoćna zgrada - nezakonito izgrađena pomoćna zgrada u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m².

Ivica Šintić iz Upravnog odjela za provođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnju naglasio je kako građevine izgrađene prije 15. veljače 1968. godine ne trebaju imati građevinsku dozvolu, ali moraju imati uvjerenje o vremenu gradnje građevine koje je jednakopravno građevinskoj dozvoli i po kojem je građevina legalna. Prema važećem zakonu može se izvršiti legalizacija takvih objekata ishođenjem uvjerenja o vremenu gradnje građevine.

U slučaju nejasnoća obratite se Ivici Šintiću, u Upravnom odjelu za provođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnju, Zagorska 41 ili na broj telefona 5497-880.

S.S.

 

3. Skupština Udruge Samoborska vinska cesta

Reagiranje Ureda župana Stjepana Kožića na izjavu Milana Bandića o zbrinjavanju otpada

Postupak legalizacije poljoprivrednih objekata

Arhiva 2013

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002