24.10.2007.

Siniša Perović vlasnik je Q.Laba, obrta koji nudi usluge poslovnog savjetovanja

Dobar savjet ipak zlata vrijedi

Siniša Perović vlasnik je Q.Laba, obrta koji nudi usluge poslovnog savjetovanja

Q.Lab je ime iza kojeg se krije obrt kojeg je osnovao i vodi ga od 2004. godine Siniša Perović. Iz Ulice jasena 13, u Hoto Villama, Q.Lab nudi usluge poslovnog savjetovanja i savjetovanja za organizaciju poslovanja. Iako se radi o relativno svježem segmetu tržišta, a savjetodavni posao mnogi još ne shvaćaju kao nužnost na putu prilagodbe novim standardima koji se zahtijevaju od obrtnika i poduzetnika, ipak je na Q.Labovoj referentnoj listi već čitav niz onih koji znaju da bez normiranja i certificiranja nema ni ozbiljnog poslovanja. Tako su usluge Siniše Perovića i njegovih suradnika već koristili Medicinski fakultet u Zagrebu, osječki Zavod za unapređivanje sigurnosti, Hrvatska elektroprivreda, INA - Sinaco...

- Za početak, kratko nas upoznajte s Q.Labom.

- Q.Lab je obrt osnovan u veljači 2004. godine i registriran je za poslovno savjetovanje i savjetovanje za organizaciju poslovanja. Primarna djelatnost su nam sustavi upravljanja kvalitetom. Radimo, iako relativno malo, ISO 9000 i 14000 norme, jer ih ima svugdje i mogu se nabaviti svakako. No, kako sam studirao strojarstvo, nekako su mi laboratoriji dosta bliski pa smo fokusirani na tzv. branšne norme, one koje pokrivaju određena područja. Danas imamo najviše klijenata za ISO 17025, što je norma za mjerne i ispitne laboratorije koja pokriva kompetentnost i osoblja i laboratorija kao organizacije. Tu su još i norme za ISO 15189, ISO 22000 za hranu... Uz to sudjelujem na nekoliko različitih projekata, jer sam patentirao i zaštitio jednu metodologiju upravljanja životnim ciklusom klastera, tako da i s te strane imamo dva-tri odvojena segmenta tržišta s kojima surađujemo. Uz sve to nisam zaboravio ni na 15 godina iskustva u informatici tako da dijelu klijenata mogu ponuditi vrlo dobre sustave za upravljanje odnosima s tržištem (CRM sustav).

- Nije tajna da je u našem mentalitetu da smo uvijek u svemu najpametniji. Kako je u tim okolnostima nuditi usluge savjetovanja, koliko to predstavlja problem?

- Svi će se složiti oko jednoga – modus operandi koji danas funkcionira, pogotovo u obrtništvu, je neodrživ. Ljudima nije dobro, nisu zadovoljni, generalno situacija nije dobra. Znači, nešto se promijeniti mora. Ljudi pomalo shvaćaju da nije posao da svatko sebe mijenja, nego da im ipak treba stručnjak koji se za to školovao, ima iskustva i zna što i zašto priča. Potreba tržišta za time je ogromna, iako, iskreno, relativno malo ljudi je svjesno te potrebe i voljno je platiti savjetodavni posao.

- No, bez toga će teško do normi. Jesu li one stvarno neophodne?

- Norme, standardi i ocjene sukladnosti nisu neka nauka. Sve o čemu mi pričamo je rezultat pravila igre međunarodne trgovine. Ništa drugo. Radi se o ekipiranju hrvatskog poduzetnika da bude u skladu s normama i pravilima trženja kakva su predviđena. Tome služe norme i certifikati, a ne zato da bi imali neku značku ili diplomu u svojoj firmi.

- Najviše radite sa segmentom tržišta gdje ne morate probijati te barijere, gdje su norme nužnost.

- Najviše naših klijenata čine laboratoriji i oni su izuzetno zadovoljni Q.Labom, tako da se uopće ne reklamiramo, nego klijente stječemo po preporuci, na što sam izuzetno ponosan. Naime, njih ne možete "farbati", to su ljudi koji su u vrhu u svojoj branši, izrešetaju vas pitanjima. Stoga, kad nam oni daju posao, onda je to samo iz razloga što smo kompetentni.

- Spomenuli ste da Q.Lab radi i na projektima klastera.

- U jednom trenutku u Hrvatskoj su svi krenuli u klastere, ali iz krivih motiva. Bitno je bilo samo da se pokupe poticajna sredstva pa je ta priča malo zagađena i u stvari gotovo niti jedan ne funkcionira kako spada. Moja metodologija životnog ciklusa klastera u stvari je dopuna i prilagodba onoga kako bi klasteri trebali funkcionirati. Klaster je u stvari fantastičan način promocije i proizvodnje proizvoda, usluga i držanja istih, gdje možete uspostaviti gotovo idealnu organizaciju koja na idealan način komunicira s tržištem.

- O kojem se konkretno projektu radi?

- Projekt se zove Razvoj turističkih regija i provodimo ga u 5 županija; Varaždinskoj, Čakovečkoj, Virovitičko-podravskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj. Projekt je krenuo u lipnju i iznimno su dobre reakcije s terena, ljudi su zadovoljni, shvatili su što hoćemo i zašto to radimo. I opet, sve se bazira na standardima, jer postoje europske norme i za područje turizma. Trenutno u Hrvatskoj, kada tražite, na primjer, pansion, ne znate što ćete u stvari dobiti. Tako da to treba biti organizirano i sustavno. Radimo samo kontinentalnu Hrvatsku, jer mislimo da je puno interesantnija po ponudi od mora i radimo pakete koji imaju strogo definiran segment tržišta. Znači, ja prepoznam kupca, definiram što on hoće i složim takav paket na način na koji on to očekuje od mene. Tek onda se može očekivati da će se kupac uvijek vraćati. To je projekt koji u konačnici ima za cilj razviti hrvatsku Provansu ili Toskanu i vjerojatno će trajati 10-15 godina da se dođe do toga. Ali, sretan sam što imamo priliku biti na pola prve stepenice tog projekta.

- Između ostalog ste i predsjednik sekcije intelektualnih usluga u Udruženju obrtnika Samobor, a od vas je potekla i ideja novog i jedinstvenog sustava stipendiranja?

- Kada sam bio izabran u komisiju za stipendiranje malo sam analizirao situaciju sa stipendijama i nije mi se dopala. Moja ideja krenula je od pretpostavke da su obrtnici dužni plaćati komorski doprinos i svi mi uplaćujemo u zajedničku kasu obrtnika Samobora i Svete Nedelje. Zašto ne bi uzeli dio tih novaca i pokušali ih vratiti obrtnicima, ali ne u "kešu", nego da ga iskoristimo kako bi im omogućili kvalitetnu radnu snagu.

- Kako je to konkretno osmišljeno?

- Imamo dosta obrtnika koji muku muče s radnom snagom, a k tome nemaju vremena tražiti je. Pa, hajdemo mi napraviti taj posao za njih. Varijanta je da u strukovnim školama u drugoj godini proberemo učenike, a treću godinu im stipendiramo. Za ovu godinu smo uspjeli dobiti otprilike 7 učenika s kojima će biti potpisani ugovori. Provjeravali smo učenike jesu li dobri i jesu li zainteresirani, ali nam je još važnije provjeriti i obrtnike, da ne bi tu mladu osobu, koja stvarno ima želju biti dobar obrtnik, poslali nekome tko će ga maltretirati ili će morati raditi neprijavljen po 12 sati u lošim radnim uvjetima. Roditelji i učenici su upoznati s obrtnicima, tako da smo zatvorili krug. Iskustva iz drugih zemalja su pokazala da učeniku, koji već na 2. godini vidi gdje će raditi nakon treće godine, strašno skoči prosjek ocjena i poraste mu motivacija zato jer vidi kamo ide, jer je upoznao tog čovjeka, roditelji su ga upoznali, dopalo mu se i zna da neće završiti na ulici ili na burzi nakon treće godine.

- Kakav je odaziv?

- Ovo je prva godina i nisam toliko iznenađen što nije bilo puno učenika. Više me iznenadila činjenica da je od 100-tinjak licenciranih obrtnika svega njih 3-4 pokazalo stvarnu želju. Međutim, cilj je da do kraja svake godine obrtnici koji imaju potrebe za deficitarnim zanimanjima dostave Udruženju svoju želju i potrebu za radnicima, da mu mi onda nađemo učenika na 2. godini koji će mu te jeseni biti stipendiran i koji će na kraju završiti kod obrtnika. I to ne samo samoborski učenici. Zašto ne bi mi po županiji "krali" ljude? Danas-sutra, zašto ne i iz Slovenije, jer ćemo biti isto tržište, a imat ćemo uhodan mehanizam. Ovo je pilot godina pa učimo kako to funkcionira, ali ja se stvarno nadam da će to biti zamašnjak koji će godišnje dovoditi 15-20 kvalitetnih učenika samoborskim obrtnicima.

Kruno Solenički

 

Siniša Perović vlasnik je Q.Laba, obrta koji nudi usluge poslovnog savjetovanja

Arhiva 2007

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2006

2005

2004

2003

2002