02.03.2007.

Dječja županica u Osnovnoj školi Rude

Još da im je dvorana!

Dječja županica u Osnovnoj školi Rude

Zagrebačka županija osim župana ima i županicu i to - dječju! U ovoj školskoj godini tu funkciju obnaša Lucija Borko, učenica VII. razreda II. osnovne škole Vrbovec. Njezina zadaća je jasna: zastupati interese učenika u našoj županiji.

U planu i programu dječje županice našla se i OŠ Rude, koju je posjetila 1. ožujka. Šestero učenika osmog razreda pokazali su se dobrim domaćinima. Pokazali su Luciji cijelu školu, a zajedno su obišli i centar Ruda.

Županica je bila neugodno iznenađena vidjevši da se u Rudama nastava tjelesnog odgoja održava u predvorju Škole, ali je to bila i prilika da se upozna s najvećom željom malih Rudara i njihovih nastavnika - sportskom dvoranom.

U njoj bi mjesto trebali naći i sportaši po kojima su Rude poznate, prvenstveno rukometaši i karatisti, članovi KUD-a Oštrc, kao i sve druge aktivnosti i manifestacije.

Više o radu Sabora znanja i dječjeg župana možete naći na internetskoj stranici www.saborznanja.org

I.H.

 
02.03.2007.

Na Vugrinščaku održana rekonstrukcija Bitke kod Samobora iz 1441. godine

Miroljubiva srednjovjekovna bitka

Na Vugrinščaku održana rekonstrukcija Bitke kod Samobora iz 1441. godine

Sat povijesti na otvorenom i ujedno nova samoborska turistička atrakcija, prošle godine oživjela Bitka kod Samobora iz 1441. godine, vratila se 1. ožujka i ove godine. U organizaciji Samoborskog muzeja i Turističke zajednice na Vugrinščaku su se tako još jednom sukobile pristaše Celjskih grofova i poljskog kralja Vladislava Jagelovića. Doživljaju bitke znatno su pripomogli članovi Bratovštine svetog Ladislava iz Svetog Ivana Zeline koji su u punoj viteškoj spremi, opremljeni srednjovjekovnim opsadnim sredstvima, brojnim okupljenim školarcima zorno demonstrirali kako je otprilike izgledao ratni sukob u 15. stoljeću. Naravno, bez sakaćenja, ubijanja i prolijevanja krvi, ali uz sasvim čujne zvuke udaraca mačem o mač ili štit.

Zvučnu kulisu bitke podno Staroga grada obogatili su i članovi Kuburaškog društva Gromovnik, dok su vizualnom dojmu pripomogli prisutni konjanici koji nisu vodili okršaje nego su zastavama simbolizirali sukobljene strane. Upravo je predavanje zastave pobjedničkoj vojsci označilo da je bitka stigla svome kraju, nakon čega se moglo uživati u miru streličarskog turnira i srednjovjekovnoj gozbi koja je uslijedila.

K.S.

Kaj vele povijesne knjige

Povijesne knjige kažu da su smrću Albrehta Habsburga svojedobno nastale silne borbe u Hrvatskoj i Ugarskoj za nasljedstvo prijestolja. U toj borbi s jedne strane bili su Celjski grofovi, koji su podupirali kraljicu udovicu Elizabetu, dok su s druge strane bili poljski kralj Vladislav Jagelović i njegove pristaše. Kao svoju prednju stražu poljski je kralj poslao Stjepana Banića od Lendave u Hrvatsku koji je prodro sve do Samobora. Tu se, na samu Pepelnicu 1. ožujka 1441. sukobio s Ivanom Vitovcem, vojvodom Celjskih grofova. Kod močvara što su ih tada kod Samobora činile Sava i Gradna, dogodila se krvava bitka, koja je završila porazom vojvode Stjepana Banića.

 
02.03.2007.

Predstavljamo samoborske obrtnike - Gundić Elektronic

Majstori iz Bukovčeve

Predstavljamo samoborske obrtnike - Gundić Elektronic

Obrt Gundić Elektronic u Ulici Vlahe Bukovca 10 u Samoboru već 11 godina bavi se širokim rasponom djelatnosti. Na njihovom popisu su antenski sustavi, video nadzor, video portafoni, alarmi, elektroinstalacije, servis elektronike, klimatizacija, telefonija te mjerenja i ispitivanja. Nude i 24 satni servis, a za sve ih možete kontaktirati na 091-3363-764 ili na e-mail gundic-elektronic@zg.htnet.hr. Zanimljivo, na internetu nećete naći informacije o njima, iz jednostavnog razloga što nemaju web stranicu. Stoga smo s vlasnikom Gundić Elektronica, Petrom Gundićem, započeli razgovor upravo začuđeni tom činjenicom.

- Nemamo web stranicu, jer ništa posebno ne reklamiramo. Imamo dovoljno posla pa se za sada nemamo potrebu reklamirati. Do nedavno nismo čak imali niti reklamu na izlogu prostorija u Vlahe Bukovca 10. Uvijek je bilo posla. Stalno ulažemo u kvalitetu posla i još više da se posao odradi što korektnije. Često puta to nije jednostavno, ali ako je čovjek uporan i trudi se posao napraviti što je moguće bolje onda je to - to.

- Nabrojali smo brojne aktivnosti kojima se bavi vaš obrt. Koja bi od njih bila primarna?

- Osnovna djelatnost nam je pružanje usluga elektrike, elektronike i automatike. Tu su još telefonija, razna mjerenja i ostale stvari, no primarno su usluge ono čime se bavimo. Imamo, doduše, i nešto proizvodnje elektro opreme, međutim ona je strogo namjenska, za potrebe našeg posla, ništa što bi išlo u daljnju prodaju. Posla ima dosta i u današnjim uvjetima je to sve vrlo teško odraditi. Treba puno napora, truda i volje da bi se posao do kraja odradio, jer su investitori sve zahtjevniji, imaju sve "boljih" ideja i sve to žele za iste novce. Najviše odrađujemo poslove na području Zagrebačke županije, ali "odemo" i do Istre, Dubrovnika, a radimo i u inozemstvu. Trudimo se osvojiti interesantnija tržišta.

- Što biste izdvojili od većih poslova i koji su bili ključni poslovi u razvoju obrta?

- Prvi naš ozbiljniji posao koji je bio vrlo zahtjevan bilo je pokretanje tvornice Kristal nakon preuzimanja od strane Rogaške. Mi smo taj posao uspjeli obaviti, iako je bio vrlo zahtjevan zbog specifičnosti tehnologije, lokacije tvornice, poteškoća u rokovima, zimskim uvjetima... Međutim mi smo to odradili, otvorili tvornicu što se energetike tiče unutar tri i pol mjeseca. Inače, ukupno je posao u Kristalu trajao oko dvije godine. Od većih poslova radili smo Granični prijelaz Bregana, gdje je posao praktički gotov i ostali su tek neki manji poslovi, detalji. Dosta snage i ljudi nam je angažirano oko T-Coma, jer smo njihov ugovorni izvođač. Od poslova za Grad i Komunalac radili smo javnu rasvjetu na Stražniku pa u Wirgesovoj oko bivše Ere, kod Kleka, zatim produžetak Wirgesove do Klimaopreme, zatim smo radili crpne stanice Celine-Savrščak, radili smo i Križni put i još dosta toga što su sitniji poslovi. Imali smo i koncesiju za izgradnju i održavanje javne rasvjete Općine Žumberak. Tamo smo više sela uspjeli "osvijetliti" ili obnoviti instalacije javne rasvjete. Povremeno radimo i u Svetoj Nedelji, a radili smo i na Kosovu u jednom rudniku.

- Obzirom da se radi o različitom tipu poslova na raznim lokacijama, kako se uspijevate organizirati?

- Baš zbog toga što smo relativno manji obrt puno nam je jednostavnije nego nekim većim izvođačima preseliti se s posla na posao. Nama je, recimo to tako, svejedno hoćemo li za tri dana ići raditi razvodne ormare ili crpne stanice ili raditi telefoniju. Jer, naš je moto da svi moraju raditi sve, jedni uče od drugih, međusobno razmjenjujemo informacije i saznanja, stariji uče one mlađe i tako se znanja i iskustva prenose. Zato nam i nije preveliki problem seliti se na različite poslove.

- Puno posla znači i puno djelatnika?

- Ima nas 35 u obrtu, i dodatno 10 praktikanata na koje sam jako ponosan, kako zbog njihove brojnosti tako i zbog načina rada i suradnji s njima. Trudimo se da oni kod nas nauče nešto i da rade. Imam ovlaštenje za obuku praktikanata, jer imam status majstora, točnije dvije majstorske diplome i tri licence. Što se tiče zaposlenika, oni su različitih struka; od električara do mehaničara, iako se, naravno, najviše radi o elektro struci. Također, imamo i 10-15 stalnih suradnika koji uskaču na razne načine. Tu su i podizvođači, jer se bavimo uslužnom djelatnosti pa imamo potrebe i za građevinskim radovima, raznim pripremnim radovima i slično.

- Kad ste već spomenuli brojne praktikante, kakva je situacija s nalaženjem radne snage u ovoj struci?

- Kronični je manjak elektroinstalatera na tržištu. Moram reći da su moje potrebe za elektroinstalaterima veće nego što ih može generirati samoborska škola pa zapošljavam ljude izvan naše sredine, iz Sesveta, Zaprešića pa čak i iz drugih županija. Stalno imamo otvoren natječaj na Zavodu za zapošljavanje i s te strane se baš ne mogu pohvaliti da smo našli dovoljan broj ljudi. Čak smo proširili krug i stavili u oglas da nam se mogu javiti preko burze i ljudi iz drugih županija, ali broj elektroinstalatera je stvarno mali. Zato se trudimo da ti mlađi ljudi koji se još školuju dođu kod nas učiti i raditi i mislim da sam jedan od rijetkih u Samoboru koji ima ovoliko praktikanata. Svi su iz samoborske škole, a surađujemo i sa školom u Selskoj. Surađujemo i s našim Udruženjem obrtnika na programima obrazovanja, da to potaknemo što više, a nastojimo utjecati da iz naše samoborske škole izađu što bolji kadrovi, što prihvatljiviji našim potrebama. Osim toga, već sam 7 godina predsjednik ispitne komisije za majstorske ispite, sudjelujem i na pomoćničkim ispitima, trudim se da se što više digne razina obrazovanja.

- Dizanje razine obrazovanja odnosi se i na zaposlenike Gundić Elektronica?

- Tko god se kod mene izjasni da se želi dodatno educirati, ići dalje u školu, ja mu nastojim to omogućiti, bilo financijski ili kroz slobodne dane. Povremeno i sam pitam tko bi želio ići dalje u školu, a sada se njih nekoliko školuje. Vrijeme je takvo da ih moramo "tjerati" da se dalje školuju. Puno ulažemo u ljude, ali i u tehnologiju, opremu. Trudimo se, makar i na uštrb nekih komocija, obnavljati i modernizirati instrumente i opremu, da se ima čime raditi. Važno nam je kad dođemo kod mušterije da vide kako su im došli majstori.

Kruno Solenički

 

Dječja županica u Osnovnoj školi Rude

Na Vugrinščaku održana rekonstrukcija Bitke kod Samobora iz 1441. godine

Predstavljamo samoborske obrtnike - Gundić Elektronic

Arhiva 2007

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2006

2005

2004

2003

2002