20.04.2007.

U Hoto centru izabrani najklinci Zagrebačke županije i predstavnici za Vukovarsko finale

Eva Šoić i Dominik Šahović najklinci Zagrebačke županije

U Hoto centru izabrani najklinci Zagrebačke županije i predstavnici za Vukovarsko finale

Zabavno edukativno natjecanje mališana Zagrebačke županije koje je u subotu, 21. travnja, održano u svetonedeljskom Hoto centru, završilo je pobjedom osmogodišnje Eve Šoić iz Strmca i sedmogodišnjeg Dominika Šahovića iz Bestovja. Prostor Hoto centra u kojem je održana manifestacija ispunili su roditelji natjecatelja, kao i roditelji koji su svoju djecu doveli kako bi uživala i ponešto naučila kroz igru i nastupe.

Žiri u kojem su između ostalih bile gradonačelnica Ines Balint i predsjednica svetonedeljske Turističke zajednice Ksenija Gabriša izabrali su najklince te nagradili najbolje učeničke likovne radove na temu Dana planeta Zemlje. Gostovanje nekoliko dječjih zborova i plesnih grupa zabavljalo je mališane, a voditeljica Jasna Doležal snalažljivo je izvukla situacije kod pojave neočekivanih problema. Četrnaest natjecatelja pokazalo je svoje umijeće u pjevanju, glumi i plesu, sva su djeca nagrađena, a pobjednike očekuje finalno natjecanje koje će se održati u Vukovaru sredinom lipnja.

preuzeto s www.svetanedeljalive.com

 
20.04.2007.

Samoborska Veterinarska stanica dovela u Samobor profesora Davida Connollya s londonskog Royal Veterinary Collegea

Prenio iskustva iz Engleske, a naučio što je hren

Samoborska Veterinarska stanica dovela u Samobor profesora Davida Connollya s londonskog Royal Veterinary Collegea

Samoborska Veterinarska stanica ušla je sredinom travnja u anale hrvatskog veterinarstva. U njihovoj organizaciji po prvi puta je održan jedan seminar koji je organiziran mimo državnih ili sveučilišnih sredstava. Prvi privatni seminar privukao je na tri dana u Samobor brojne kolege, većinom iz veterinarskih stanica Zagreba i Zagrebačke županije kako bi naučili nešto novo od uvaženog gosta iz Londona. Naime, direktor Veterinarske stanice Samobor Tomislav Skendrović, preko jednog kolege koji radi u Engleskoj, došao je u kontakt s Davidom Connollyem. Da ne bi bilo zabune među rijetkim navijačima Sunderlanda u Hrvatskoj – ne radi se o njihovom napadaču i irskom reprezentativcu Davidu Connollyju - "naš" Connolly, doduše, jest Irac, ali je i profesor s Royal Veterinary Collegea iz Londona. Između ostalog, Connolly drži seminare po cijeloj Europi, a na Skendrovićev poziv došao je u Samobor održati predavanja na temu kardiokirgije, točnije ultrazvuka srca i EKG-a.

S Davidom Connollyem našli smo se u sunčano jutro, 17. travnja, na terasi Kavane Livadić, gdje je profesor i odsjeo.

- Čime se točno bavite u Londonu?

- Profesor sam na katedri kardiologije Kraljevskog Veterinarskog Sveučilišta u Londonu i držim predavanja o srčanoj i plućnoj problematici malih životinja. Uglavnom se radi o mačkama i psima, tu i tamo "zaluta" koji zec.

- Koliko su srčani i plućni problemi česti kod pasa i mačaka?

- Mogu biti dosta česti kod određenih vrsta pasa, a generalno, oko 20% pasa i mačaka će naići na neki plućni ili srčani problem tijekom svog života.

- Pretpostavljam da je liječenje tih problema dosta zahtjevno?

- Radi se o relativno skupim tretmanima. Na sveučilištu u Londonu rade se operacije zamjene srčanih zalistaka pasa i to košta oko 5 tisuća funti. Međutim, dosta pasa u Engleskoj ima zdravstveno osiguranje koje za njih plaćaju njihovi vlasnici. U Londonu čak većina pasa.

- Čini mi se da smo mi u Hrvatskoj još daleko od te razine skrbi za naše ljubimce.

- Što se tiče samog veterinarstva u Hrvatskoj njegova razina je dosta visoka. Uvjerio sam se u Samoboru da je opremljenost ambulanti vrlo dobra, a mnogo je mladih, bistrih stručnjaka zainteresiranih za učenje. Na seminaru su veterinari bili vrlo pozorni i s razumijevanjem su pratili ono što sam im pokušao prenijeti, jer ne postoji jaz u znanju. A činjenica da su privatnici organizirali nešto ovakvo pokazuje da se razmišlja unaprijed, što je odlično, jer u drugim zemljama u kojima sam bio, ovakva predavanja obično su organizirala sveučilišta ili proizvođači lijekova.

- Ipak, što se tiče same brige za ljubimce, teško da smo na engleskoj razini, da će ljudi htjeti izdvojiti toliki novac za operaciju srca svom ljubimcu?

- Možda će zvučati iznenađujuće, ali tretmani o kojima sam govorio bit će sve češći i u Hrvatskoj, baš kao što su to postali u Engleskoj. Svojedobno je isto pitanje bilo postavljano u Irskoj, gdje se mislilo da će rijetko tko potrošiti toliki novac za svog ljubimca, ali stav se vremenom promijenio. Sve je više ljudi koji žele najbolje za svoje ljubimce, pogotovo u urbanim sredinama. Ljudi se jako vežu uz svoje ljubimce.

- Kad ste spomenuli urbane sredine, kako vas se dojmio Samobor?

- Prekrasan je Samobor. Hodao sam okolicom, bio po bregovima, vrijeme je predivno, baš sam jako uživao, jer je ovo lijep grad. Hrana je također odlična, probao sam puno tradicionalnih specijaliteta, razne "čudne" sireve i vrhnja, uživao sam u šunki s hrenom. Znao sam što je hren, jer sam ga vidio prije u bočicama, ali nikada kao samu biljku i kako se točno spravlja. I domaća piva su u redu, ali njemačka pšenična su mi ipak najbolja. Inače, posebno sam "lud" za šetnjama, obišao sam brojne kapelice, a bio sam i na jednoj platformi (Piramidi, op.n.) gore na brdu. Bilo je malo klimavo, pogotovo kad se išlo prema gore, ali pogled s nje bio je predivan.

Kruno Solenički

 
20.04.2007.

Inicijativom stanara Mlinske ulice sprema se jedinstvena akcija postavljanja spomenika

Ne zaboravite mlinove

Inicijativom stanara Mlinske ulice sprema se jedinstvena akcija postavljanja spomenika

Mlinska ulica u Samoboru ne nosi slučajno takvo ime. Svojedobno je samo na Gradni bilo smješteno čak 14 mlinova u koje su dopremane žitarice iz gotovo svih krajeva sjeverozapadne Hrvatske pa je postojalo razdoblje u povijesti Samobora kada ne bi pogriješili i da ga se nazivalo Samomlinom. Mlinska ulica, odnosno njen naziv, podsjetnik je, dakle, na vrijeme kada je gradom po cijele dane odzvanjalo kloparanje teških mlinskih kamenova pod kojima se žito, kukuruz i što sve već ne, pretvaralo u brašno. Danas o tim vremenima uglavnom možemo naći nešto u Samoborskom muzeju ili Zavičajnoj zbirci Gradske knjižnice. Međutim, uskoro bi trebao zaživjeti i jedan podsjetnik na ta vremena koji će svakoga dana biti vidljiv građanima i našim gostima.

Kao Bremenski svirači

Naime, stanovnici Mlinske ulice u Samoboru, krenuli su u akciju postavljanja spomenika kao podsjetnika na samoborske mlinove i mlinare. Osnovali su Odbor za očuvanje povijesnih i kulturnih tradicija Mlinske ulice u kojem su Darinka i Josip Žokalj, Ivica Bradač, Milan i Alojzije Vraneković te posljednji profesionalni mlinar u Mlinskoj Darko Habljak.

– Ideja je slična onoj iz njemačkog grada Bremena gdje je napravljena skulptura Bremenskih svirača. Ukoliko se naš projekt ostvari, tada bi to bilo prvi put u ovom dijelu Europe da su stanari neke ulice napravili spomenik – kaže Darinka Žokalj i objašnjava da bi spomenik bio postavljen na križanju Mlinske s Kompareovom ulicom.

Umjetnički visoka razina

Ideja je inače stigla od sudskog vještaka prof. Josipa Dujmovića, koji godinama skuplja ostatke dijelova samoborskih vodenica uz pomoć gospodina Habljaka, u pokušaju očuvanja tog dijela samoborske baštine.

- Već su započeli radovi na spomeniku kojeg je počeo izrađivati poznati hrvatski kipar Zvonimir Lončarić – Riba. Međutim, prije finalizacije, smrt je prekinula njegov rad – priča Dujmović. Ipak, projekt nije stao. Izradu skulpture preuzela je mlada i već afirmirana kiparica Irena Podvorac, a okupljen je i Umjetnički savjet u kojem su muzealci Ivanka Brekalo i Miroslav Milonjić, kipar Franjo Kodrić, keramičarka Grozdana Korpar i Josip Dujmović odabrali jednu od ponuđenih maketa skulpture.

- Finalizacija će ovisiti o formi korpusa, odnosno drveta, no, generalno, postament skulpture simbolizirat će žrvanj, a drveni korpus s pogonskim i transmiterskim kotačima mlinova na Gradni iz kojih proviruju miševi i mačke podsjećat će na dio kulturne i romantične povijesti po kojoj je naša zemlja bila nedjeljiv dio civilizacije Europe i svijeta – objašnjava ideju skulpture prof. Dujmović.

"Spomenik za Miku"

Financijski dio priče za sada nose samo stanari Mlinske i pokoji sponzor, a upućena je zamolba Gradu da pomogne projekt u dijelu ishođenja potrebnih dozvola. Postoji mogućnost da će se u projekt spomenika u Mlinskoj uključiti i Ministarstvo kulture. – Uz samu skulpturu ići će se i s izradom male monografije u kojoj bi pokušali objediniti priču o mlinovima, mlinarima i ovom projektu. Ako sve bude išlo glatko, skulptura bi mogla biti postavljena već za Dan grada, ali nismo opterećeni terminima i rokovima – najavljuje Dujmović i opisuje kako bi skluptura trebala biti visoka gotovo 4 metra i da joj je radni naziv "Spomenik za Miku".

– Naziv nema neko konkretno objašnjenje i može značiti mnogo toga, ali neka svatko sebi nađe značenje koje mu odgovara – objašnjava profesor.

Kruno Solenički

 
20.04.2007.

Predstavljamo samoborske obrtnike - frizerka Ana Labudović, vlasnica Studija AS

Samo zadovoljni klijenti dovode nove klijente

Predstavljamo samoborske obrtnike - frizerka Ana Labudović, vlasnica Studija AS

As je izraz koji se već gotovo 25 godina veže uz Anu Labudović. Ne zbog njenih pilotskih ili kartaških vještina (doduše, nismo ih provjeravali), već stoga što je As ime frizerskog studija koji se nalazi u Gajevoj 62A, a kojeg je prije gotovo četvrt stoljeća otvorila jedna od najboljih samoborskih frizerki. Stalna edukacija, konstantno ulaganje u novitete, osvježavanje ponude, ali i prostora, danas je dovelo do toga da je studio u Gajevoj mjesto koje je mnogima stalno odredište. Uz standardno frizersko trojstvo – šišanje, bojanje, pramenovi – u Studiju As može se uživati u programu opuštanja i relaksacije uz shiatzu i običnu masažu te postići željena razina preplanulosti u solariju. O kompletnoj ponudi, kao i slobodnim terminima možete saznati više na 3365-313 i 3337-790, a o Ani Labudović u razgovoru kojeg smo obavili u predahu između dvije frizure.

- Nije baš po bontonu, ali moram početi s godinama – 24 godine Frizerskog studija As nisu mala stvar.

- Tako je. Obrtnica sam 24 godine, a velika je obljetnica iduće godine i već me mušterije zezaju da je to vrijeme za izdavanje monografije. Sigurno je, naravno, da ćemo je nekako obilježiti, jer 25 godina je lijepi jubilej. Inače, ovo mi je četvrta lokacija na kojoj radim; prvi salon bio je u iznajmljenom prostoru u Kolodvorskoj, pa drugi malo veći u Gajevoj kod Robne kuće, pa Perkovčeva i na koncu evo nas ponovno u Gajevoj, čitavo vrijeme kao Studio AS.

- Je li relativno često mijenjanje prostora bio minus ili je i to jedan od razloga uspješnog poslovanja?

- Mislim da je to pravi put i da mušterijama stalno treba nuditi nešto novo, jer ljudi se nakon nekog vremena zasite određenog prostora. Pa i doma smo veseli kad si malo okrenemo namještaj. Uvijek sam za to da se klijentima ponudi nešto novo, a na aktualni prostor sam stvarno ponosna. Uredila ga je moja kćer koja studira arhitekturu pa me jako dobro pratila u mojim idejama. Ja sam, doduše, možda željela da bude i nešto od futurističkih elemenata, ali znam da ljudi više vole domaću atmosferu i dobro smo napravili, jer puno mušterija kaže da osjeća toplinu prostora.

- Pretpostavljam da to nije i jedini razlog uspješnosti?

- Apsolutno je važna stalna edukacija. Bilo je vremena kad je financijski bilo teško, ali sam uvijek ulagala u edukaciju, iako je ona u našoj branši uvijek bila skupa. Sada je, doduše, možda nešto lakše, jer se dosta toga održava u Zagrebu, a i mi lakše putujemo van države na stručne seminare gdje se uči šišanje, bojanje, tehničke ili neke stilističke stvari. Osobno sam zadnjih 15-ak godina na Framesi akademiji, a riječ je o eminentnoj kući s kojom radim i koja nas servisira. Svake godine imamo tjedan dana intenzivnog rada s njihovim stručnjacima, tehničarima i stilistima. Framesi je kuća koja nas sada već dugo prati i koja drži do svog klijenta. Stalne edukacije, novi proizvodi, boje, stiling, njega poslije, sve što treba kosi ili je vezano uz problematiku vlasišta - oni nam to nude.

- Talijani su, znači, i dalje među najboljima?

- Za mene i moju klijentelu su Talijani definitivno i dalje vrh. Naravno, tu su London i Pariz, ali možda je to malo preekstravagantno za naše tržište i za ono što moji klijenti očekuju. Milano je meni "broj jedan".

- Kad spominjemo ekstravaganciju, jesu li naši ljudi još uvijek konzervativni po pitanju prihvaćanja aktualnih svjetskih trendova?

- Ne mogu reći da su konzervativni. Naši ljudi jako dobro znaju što je sjajna kosa, lijepa boja... Samoborska klijentela je dosta zahtjevna i zato ulažemo puno u edukaciju. Ne možete im podvaliti ništa - od onih u vrtiću do onih poodmakle dobi, svi znaju što je lijepo. Hvala Bogu, zato i imamo krug lojalne, stalne klijentele koja održava salon 25 godina. Ovom prilikom svima im zahvaljujem.

- Naravno, i novi su dobrodošli?

- Uvijek. Specifično je u našoj struci da se klijentela širi preporukom, najčešće usmenom. Možete se reklamirati na sto načina, ali kad prijateljica vidi prijateljicu i pita "tko te šišao/farbao/radio pramenove" - to je to i to je ono što je u našoj struci bitno.

- Što bi onda bilo ono po čemu je Studio AS preporučljiv?

- Šišanje je uvijek nešto što donosi klijentelu i zadržava staru i nešto čemu ja i moje suradnice posvećujemo veliku pažnju. To je na kraju krajeva i ono što svima uvijek treba. Trendovi bojenja i pramenova se često mijenjaju, šišanja nešto manje, jer ono je baza nakon koje slijedi sve ostalo. Vjenčane frizure su također nešto, mogu reći bez lažne skromnosti, po čemu imamo visok rejting u Samoboru. Puno mladenki odabire baš nas za svoj najsvečaniji dan i to je moja osobna ljubav, te večernje frizure. Kad bih mogla birati radila bi isključivo njih. Inače, trenutno imam dvije zaposlene djevojke i petero učenika, jer smo licencirani salon za obučavanje.

- Čini mi se da je čest slučaj u frizerskoj struci da nekog obučavate ili s nekim radite godinama, a onda oni odu pa otvore svoj salon. Koliki je to problem?

- Ponosna sam na sve svoje "učenike". Smatram da nisam stala u vremenu i prostoru, a oni pak kreću ispočetka. Zapravo sam daleko ispred njih pa se ne bojim konkurencije. Osim toga, uvijek ulažem dalje, a klijent je taj koji će odabrati. Svi se moramo truditi i smatram da svaki frizer mora biti prije svega majstor i osoba koja će dati sve od sebe da mušterija bude zadovoljna. Zato ne znam za lošu konkurenciju i zavist među kolegama. Dapače, volim razmijeniti mišljenje s njima, družiti se, jer svatko od nas može pomoći ili naučiti nešto jedan od drugog.

Kruno Solenički

Zajedno protiv crnog tržišta i nelojalne konkurencije

- Od ove godine ste i pročelnica Sekcije frizera Udruženja obrtnika Samobora, a delegirani ste i u Ceh frizera Obrtničke komore Zagreb. Koje su aktivnosti u tijeku ili se planiraju?

- Prva stvar koju smo napravili na nivou UOS-a je ažuriranje popisa salona. Prema njemu u Samoboru, Svetoj Nedelji i Stupniku ima 63 frizerska salona, 12 kozmetičkih i samo jedan pedikerski. Ta baza podataka je velika stvar. Također, kao pročelnica imam zadatak sve te salone informirati o bitnim stvarima i događanjima u struci – od sajmova, edukacija, susreta frizera do zakonskih obveza koje obrtnici trebaju izvršavati, a tu je i priprema za prilagodbu EU standardima. Za sva pitanja uvijek sam na raspolaganju kolegama i kolegicama, a kontaktirati me se može na 3337-790 ili na 098/446-947.

Također, jedan od problema protiv kojeg se trenutno borimo u Samoboru je crno tržište, a imamo i prijedlog utvrđivanja minimalnih cijena tako da ni saloni jedni drugima ne budu nelojalna konkurencija. Dogovaramo sa Srednjom strukovnom školom i oko kvota frizera, jer ima nas malo previše i nemaju svi gdje raditi. Predložili smo da pola razreda budu frizeri, a pola pedikeri, jer njega ruku i nogu je danas trend kao i kosa, a to je zanimanje koje Samoboru definitivno treba.

 

U Hoto centru izabrani najklinci Zagrebačke županije i predstavnici za Vukovarsko finale

Samoborska Veterinarska stanica dovela u Samobor profesora Davida Connollya s londonskog Royal Veterinary Collegea

Inicijativom stanara Mlinske ulice sprema se jedinstvena akcija postavljanja spomenika

Predstavljamo samoborske obrtnike - frizerka Ana Labudović, vlasnica Studija AS

Arhiva 2007

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2006

2005

2004

2003

2002