Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Mile Vranešia
ŽUMBERAEKE CRTICE

Po rimskom kalendariju Crkva je 5. srpnja slavila slavenske prosvjetitelje i suzaštitnike Europe

Teoretičari i navjestitelji

Ljetni mjeseci na ovim prostorima predviđeni su zbog svojih klimatskih uvjeta (pogotovo u današnje vrijeme globalnog zatopljenja i ulaska u tropsku klimu, na koju se naša tijela sve teže privikavaju) za smanjenje fizičkih i radnih aktivnosti. Ljetni mjeseci, makar smanjuju radnu aktivnost, pogodni su za aktivnosti koje bi morale osvježiti organizam, ali i duh za nove izazove koji će početi s ranom jeseni. Među aktivnosti koje oplemenjuju duh svakako spadaju i proštenja.

U mjesecu srpnju u ovoj našoj mikro regiji (Samobor i Žumberak) ima nekoliko značajnih proštenjarskih lokaliteta. Da sve ne ostane samo na izvanjskim izričajima proštenja, valja kazati nekoliko riječi i o samim svecima koje štujemo na tim proštenjima.

Po rimskom kalendariju Crkva je 5. srpnja slavila slavenske prosvjetitelje i suzaštitnike Europe svetu Braću Ćirila i Metoda. Sveta Braća porijeklom su bili Grci, a po obiteljskoj tradiciji spadali su u visoki društveni stalež tadašnjeg bizantskog društva. Ostavivši sve privilegije društvenog i carskog života odabraše duhovni poziv. U svom duhovnom životu nisu postali teoretičari vjere nego istinski navjestitelji. U svom evangelizatorsko - misionarskom zanosu prvi su Slavenima donijeli pismenost i uveli nepregledno mnoštvo Slavena u krug kršćanskih naroda.

U crkvenom pogledu ljubomorno su čuvali svoj grčki obred, a u disciplinarno - ekleziološkom odnosu poštivali su autoritet rimskog biskupa, kao onog koji predsjeda u ljubavi. Sveti Ćiril i Metod u svojim stavovima bijahu u svoje vrijeme, ali i sve do danas, primjer prosvijećenih kršćanskih navjestitelja. Zato nije nikakvo čudo da ih je veliki papa Ivan Pavao II. uz sv. Benedikta proglasio suzaštitnicima Europe. Danas doista toj Europi treba moćan zagovor sve trojice njezinih nebeskih zaštitnika.

Žumberak 20. i 22. srpnja slavi svog nebeskog zaštitnika, velikog proroka svetog Iliju. Prorok Ilija živio je u vremenu kada je židovski narod masovno otpadao od vjere u živoga Boga, a priklanjao se lažnom božanstvu koje je dolazilo iz susjedne Fenicije. To božanstvo zvalo se je Baal, a zaštitni znak mu je bilo zlato i matrijalna dobra. Bog šalje proroka Iliju svom izabranom narodu da ga upozori na opasnost samouništenja ako se ne obrati. Opijeni materijalnim dobrima narod ne prihvaća Ilijin poziv na obraćenje. Ali tada, uz Božju pomoć, Ilija kreće u ofenzivu i nakon čuda koje je izveo Bog sa žrtvom paljenicom odigrava se završni krvavi obračun s Baalovim svećenicima. Usput budi rečeno, danas, nakon gotovo 2500 godina, današnji Baalovi svećenici ispod Ilijinog brda Karmela podigoše svoje novo velebno zdanje suvremenom božanstvu, svjetskom kapitalu, u vidu scijentističke grupacije. Hoće li i u današnje vrijeme sirovog i bezdušnog kapitalizma, kada sve druge vrijednosti imaju veću važnost nego čovjek i njegovo dostojanstvo, ustati novi prorok Ilija i krenuti u obračun za istinsko dostojanstvo Božjeg miljenika svakog čovjeka, pogotovo onog najugroženijeg?

Grad Samobor 26. srpnja slavi svoju nebesku zaštitnicu sv. Anu (zašto ne i njezinog supruga sv. Joakima). Sveto pismo nam govori da su sv. Ana i Joakim bili Marijini roditelji i Isusovi djed i baka. Ne tako davno, kada su naše drage bake i djedovi bili odgojitelji svoje unučadi, u narodu se na veliko poštivala uloga djedova i baka, pa su se ljudi utjecali nebeskom zagovoru svetim roditeljima i djedovima. Što učiniti danas kad su plemenite uloge djedova i baka preuzele druge institucije? Molimo moćni zagovor sv. Ane i Joakima za tolike požrtvovne tete u dječjim vrtićima da budu bogobojazne i dobre kao što bijahu sv. Ana i Joakim.

Hoće li i proslava Grada Samobora biti barem djelomično u duhu zahvalnosti starim osobama, pogotovo onima koji su ostali sami i zaboravljeni ili će se sve pretvoriti u još jednu od mnogobrojnih samoborskih manifestacija skupe zabave bez istinskog i dubokog sadržaja?

Želio bih našem dragom franjevcu, svećeniku, dragom sugrađaninu i uvaženom kolumnistu Glasnika fra Zvjezdanu Liniću čestitati punih četrdeset godina svećeništva. Od dolaska fra Zvjezdana u Grad Samobor i aktiviranja Kuće susreta Tabor nepregledno mnoštvo žena i muškaraca s velikim i teškim ranama svojih duša našli su u riječima Biblije, izrečenima njegovim ustima, ali i prihvaćenih njegovim širokim svećeničkim srcem, tako potrebnu utjehu i poticaj za daljnji hod u svjetlu Kristove ljubavi. Isus nas uči – tko obilato sije, obilato i žanje. Doista, fra Zvjezdan obilato sije darove koje mu je udijelio Gospodin, ne štedeći se i zato neka obilato žanje u Gospodinovoj njivi milosti.

Zato, dragi Zvjezdane, Bog te blagoslovio na mnogaja i blagaja ljeta!

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)