Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Mile Vranešia
ŽUMBERAEKE CRTICE

Zagreb i okolica minulih su dana ugostili desetke tisuća mladih vjernika

Ka crkvenom zajedništvu

Smijem se nadati da potrošački duh nije uspio zasjeniti sržnu poruku božićnih blagdana. Za nama su veliki blagdani kršćanske radosti kada proslavismo ispunjenje Očevog obećanja što nam je pred dvije tisuće godina poslao svog Sina kao dugo očekivanog Mesiju ljudskog roda i vrativši čovjeku njegovo dostojanstvo izgubljeno neposluhom prvih ljudi. Upravo tih dana božićnog slavlja naša domovina Hrvatska, a poglavito Zagreb i njegova okolica, bijahu ispunjeni tisućama i tisućama mladih ljudi iz cijele Europe koji su došli k nama kao hodočasnici povjerenja znakovito posvjedočiti svoje kršćansko uvjerenje. Trebalo je nekoliko desetaka tisuća tih mladih vjernika udomiti. Opet se pokazala velika i široka hrvatska gostoljubivost. Svatko je na svoj način dao svoj doprinos; netko smještajem, netko toplim obrokom, netko molitvom, a netko radosnim smiješkom vidjevši tu mladež. Svima koji dadoše svoj doprinos da su se ti mladi ugodno osjećali u našoj sredini iskrena hvala. Tu zahvalnost izričem svim dobrim i gostoljubivim ljudima dobre volje i u ime svih župnika iz našeg okruženja. Svima velika HVALA! Neka vam dobri Bog nagradi svaku gestu dobre volje koju učiniste tih dana za naše drage goste.

Nakon tog prelijepog vjerničkog iskustva i proslave Božića uđosmo u još jednu godinu svog hoda po ovoj suznoj dolini. Sredinom mjeseca siječnja održat će se tradicionalni molitveni hod svih kršćanskih nominacija diljem cijelog svijeta za obnovu istinskog crkvenog zajedništva. Mogli bismo te dane nazvati jednim velikim kajanjem za grijehe svadljivosti naših prethodnika, kojima su često bili važniji mnogi zemaljski interesi nego Kraljevstvo nebesko. Zbog mnogih sitnih zemaljskih interesa crveni ljudi zaboraviše što je njihovo osnovno poslanje. Kad se u Kristovoj crkvi izgubi svijest njenog bitnog poslanja, dolazi do grijeha struktura ma kako god velikim izvanjskim blještavilom bile ukrašene. Već su u ranoj Crkvi, čim je izašla iz vremena velikih progonstava, interesi novo obraćenika, više po tijelu nego po Duhu, pod zaštitom tadašnje novo pokrštene carske vlasti počeli stvarati velike probleme čije posljedice osjećamo danas. I sam dobri Bog zna do kada će sve to trajati... Zato su velikani kršćanstva već u 4. stoljeću sv. Bazilije Veliki i sv. Ivan Zlatousti, kada su slagali prve liturgijske tekstove, stavili molitvu kojom su pozivali na odstranjivanje raskola među crkvama i za crkveno zajedništvo. Te molitve u tradiciji kapadokijskih otaca koriste se od davnog četvrtog stoljeća do danas. Velika, brojna i moćna Crkva rimsko-latinske tradicije bila je toliko samouvjerena u ulogu svog mesijanizma da sve do dolaska velikih papa Ivana XXIII., Pavla VI., posebno Ivana Pavla II. i sadašnjeg Benedikta XVI. nije željela ni čuti za neko zajedništvo osim potčinjenosti svih drugih crkava Rimu, a kamoli da bi molili po nakani uklanjanja crkvenog razdora. No, duh Božji na sebi specifičan način lomi ljudsku bahatost na svim poljima pa tako i u njezinom mističnom tijelu – Crkvi. Bilo bi lijepo da se u tjednu molitve za kršćansko jedinstvo uključi što više vjernika u molitveno zajedništvo za odstranjenje ljudskih zapreka crkvenom zajedništvu.

Sredinom mjeseca siječnja župa sv. Anastazije u Samoboru proslavit će svoj godišnji spomen dan. Nekako daleko od očiju javnosti odvija se epohalni projekt vezan uz ovu omiljenu sveticu u crkvama Istoka i Zapada. U jesen prošle godine u gradu Zadru održan je veliki znanstveni simpozij o sv. Anastaziji. Javnosti je predočen veliki svecrkveni projekt povezivanja podijeljenih Crkava gdje bi jedinstveni i svetački lik sv. Anastazije imao velik poticaj i značaj. Sveta Anastazija Rimljanka imala je grčko ime koje u prijevodu znači Uskrsnica, pogubljena je u Sisku, ostaci tijela bili su preneseni u Carigrad i štovali su se kao svetačke moći, a kasnije su preneseni u Zadar, gdje se i danas svečano slave. Divni lik ove mlade kršćanske svjedokinje i danas ima svima nama što kazati tiho, nenametljivo, ali znakovito kako valja živjeti svoje kršćanstvo pa makar to išlo do granice polaganja vlastitog zemaljskog života za neuveli vijenac slave u Bogu.

Kalendarski je zima, početak je mjeseca siječnja. Dok ovo pišem još uvijek nema snijega. Ali datum velikog zimskog hodočašća na Svetu Geru do svetišta sv. Ilije brzo se primiče. Mnogobrojne prijatelje ovog sve posjećenijeg hodočašća valja podsjetiti: nedjelja, 28. siječnja, točno u 12 sati na Svetoj Geri! Bilo snijega ili ne bilo, valja nam se popeti u planine na noge ili terencima. Bog vas blagoslovio u dobrim nakanama dolaska!

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)