Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

"Hrvati so naš sovražnik ki ga ljubimo"

Ljubav iz nužde

Jedan od onih sastanaka, potom jedna fax poruka u Skandinaviju i agonija je, činilo se, riješena. Izgledalo je čudno i previše jednostavno, nepodnošljiva lakoća postojanja. Kosorica i Pahor ozarenih lica, postignuti golovi na obje strane. Val ushita i zadovoljstva postignutim dogovorom je već nakon 24 sata zamijenio val kritike i nezadovoljstva. Ali, što je najzanimljivije, nezadvoljni su svi - opozicija u Sloveniji i oporba u Hrvatskoj, pa i stručnjaci. Potrebu da daju izjave imaju svi, kao da se natječu u verbalnom deliriju komentiranja. Zar je doista to pitanje svih pitanja i jedini nacionalni interes u danom trenutku? Ruše se Mure, štrajka Gorenje i MTČ, pljačkaju se državna poduzeća, dijele se čudni krediti, rasprodaje i zadnja državna imovina, primamo vijesti koliki je pad gospodarskog rasta...

I, tko je kome zabio gol? Ne znam, ali me već lagano hvata jeza od ucjena, od nerazumijevanja, od, blago rečeno, čudne komunikacije i užasnog politikantstva. Vlast suočena s gomilom problema je dežurni "gasilec", koji samo gasi požare od danas do sutra i niti ne pokušava nešto dugoročnije rješavati. Europska Unija nam za to vrijeme poručuje da "dovoljno zrele države više ne dovode u pitanje postignuti dogovor".

Zrelost ima više stupnjeva pa možda svi tu razvojnu razinu još ne ras/poznajemo.

U žaru sveopćeg komentiranja i raspravljanja zapeo mi je za oko članak zanimljiva naslova, objavljen u Sobotnji prilogi časopisa Delo, u kojem dr. Igor Pribac, docent za socijalnu filozofiju i filozofiju povijesti na ljubljanskom Filozofskom fakultetu, u razgovoru s novinarkom Sašom Vidmajer pokušava čitateljima objasniti kako su "Hrvati naš sovražnik ki ga ljubimo" ili, u prijevodu, "Hrvati su naš neprijatelj kojeg volimo".

Naslov članka me, dakle, naveo da pozorno pročitam cijeli razgovor pa ću vam pokušati ukratko prenijeti neka sociološko-filozofska gledišta i stavove autora koji su mi se učinili zanimljivima.

Na pitanje što je bit hrvatsko-slovenskog spora, ako izljuštimo sve ovojnice oko problema, što je to što nam preostaje, on odgovara da nam preostaje balast. Možda je upravo balast bit spora. Da razum upravlja sporom, on ne bi trajao tako dugo. Ako Slovenija nema argumente za pristup otvorenom moru, a koji bi izdržali međunarodnu arbitražu, tada treba ponuditi nešto u zamjenu Hrvatskoj, recimo prometnicu Trst – Rijeka. Pribac zaključuje da možda ipak postoji interes za perpetuiranje spora za unutrašnjepolitičku upotrebu.

Zanimljivo je nadalje da Slovenija ima neriješena pitanja s Italijom, Mađarskom i Austrijom, ali ni jedno od tih pitanja nije ni približno tako nabijeno emocijama i silnom energijom. Odgovor na to dr. Pribac traži kod Freuda i kategoriji narcizma malih razlika. Jak emotivni naboj se stvara samo s onima s kojima smo emotivino bliski, dijelili istu sudbinu i prošlost i zato zaključuje: "Jednostavno, Hrvati su naš neprijatelj kojeg volimo".

Jednoumlje je, kada je u pitanju rješavanje spora s Hrvatskom, zanimljiva pojava. Mi Slovenci smo učinili ono što je nama učinila Italija kada smo ulazili u EU, uspoređujući to s teorijom domina. Pretpostavlja se da će vjerojatno u budućnosti tako Hrvatska postavljati uvjete Bosni ili Srbiji. U glavama političara je krivo definirana vanjska politika. Vanjska politika neke države nisu samo odnosi sa susjedima, nego i nešto više, što naše države još uče. Pribac upozorava na zanimljivu činjenicu da je problem Piranskog zaljeva minoran u usporedbi s problemima koje Slovenija ima u Tršćanskom zaljevu. To je problem s puno većim i dalekosežnijim ekološkim posljedicama, ali se o njemu puno manje govori.

Napredak u pregovorima prof. Pribac vidi i u činjenici da su Slovenci umjesto Jadrana barem dobili Jadranku.

Rasprava o ljubljenom neprijatelju me podsjetila na stih D. Horkića: "Naša ljubav je tako savršena da više nismo potrebni jedno drugom".

Ali, mi jesmo tu i jesmo potrebni jedni drugima.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)