Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Bliži li se kraj jednom od najomiljenijih samoborskih rodilišta?

Brežice bez pupkovine

Dani državnosti, odnosno dani državne punoljetnosti, kako bi ih ove godine mogli nazvati, su obilježeni paradama i svečanim akademijama. Dobna granica zrelosti i odgovornosti je u većini zemalja razvijenog svijeta 18 godina, što sigurno ima svoje razloge, pa je stoga za vjerovati da će konačno punoljetne države konačno i pronaći zajednički jezik za već dobro poznate teme – mora, granica, vala i zaljeva. Predsjednik države "s ove strane grane" je na svečanosti Dana državnosti kratko i jasno izjavio: "Naša država ima dobru budućnost". Želimo biti optimisti, želimo vjerovati u svijetlu budućnost, ali ipak te riječi zvuče nekako neuvjerljivo i malo gorkasto, jer svakodnevno svjedočimo nekim drugačijim slikama u industriji, u gospodarstvu, zdravstvu...

Kad smo već kod obljetnica, zanimljivo je prisjetiti se da je davne 1803. godine započela, a 1809. završila gradnja znamenite Lujzijane, ceste koja je povezivala Karlovac i Rijeku. Jedan od prijelaza je bio na rijeci Kupi, plićak kod Škavurinskog slapa. Dvjestotu obljetnicu su praznovali prošlu nedjelju prigodnim programom s obje strane kupske grane - u hrvatskom Prilišiću i u slovenskoj Preloki. Zanimljiva je slika kada bosnogi žitelji gaze vodu u bijelim narodnim nošnjama, s podvinutim hlačama i podignutim suknjama. KUD Lepa Anka je tako prešlo s jedne na drugu stranu. Sve, naravno, pod nadzorom i budnim okom obaju službenih državnih uprava, pa je tako na tom kupskom plićaku službeno uveden privremen granični prijelaz, samo za tu prigodu i to za samo dva sata. Dakle, ako postoji dobra volja, pozitivna ideja, 210 metara plitke vode i malo pozitivne energije s obje strane grane, dogodi se neobična etnografsko-kulturna priredba.

Nakon otvaranja novih granica, makar i privremenih, pozabavit ćemo se zatvaranjem jednog vrlo značajnog i u nekim proteklim vremenima vrlo dobro posjećenog objekta u Brežicama. Riječ je o bolnici Brežice. Brojni Samoborci i Bregančani svoje rodne listove moraju podići u Brežicama, jer dok smo živjeli u istoj državi rodilište je bilo širom otvoreno i nije se pitalo za nacionalnost ili zdravstvenu izkaznicu, već su bili ponosni svojom dobrom brigom za pacijentice i male bebe.

U Sloveniji se priprema novi zakon o javnom zdravstvu, koji bi trebao biti u parlamentu negdje u jesen, a sada je u nekoj fazi javne rasprave. U Sloveniji je 10 općih bolnica, 14 specijalnih i jedan klinički centar, koje pokrivaju teritorij cijele države. Zakon će donijeti neminovne promjene u javnom zdravstvu, jer je i to sektor koji treba prestrukturirati. Prije mjesec dana u Brežicama su počela šuškanja da su na vidiku velike i bitne promjene u bolnici Brežice. Nakon šuškanja su uslijedila parlamentarna pitanja, pa zatim pisma ministra, pa zatim glasna reagiranja i povici s istim nazivnikom - ne želimo zatvaranje bolnice niti seljenje pojedinih odjela u Novo Mesto. Župan Občine Brežice i predstavnici svih političkih stranaka su bili jedinstveni: NE zatvaranju! Argumentirano i jasno su izrazili svoju zabrinutost, svoju nevoljkost nad i samom primisli da bi mogli u Posavju, jer tu regiju pokriva Bolnica, ostati bez nekih odjela ili usluga kao što su porodiljstvo ili kirurgija.

Brojna su znana i neznana lica viđena na okruglom stolu i javnim skupovima na tu temu. Uprava bolnice, koja zapošljava nešto više od stotinjak liječnika i stručnog medicinskog osoblja, bila je jedinstvena u svojim zabrinutim izjavama. Brojna otvorena pisma i rezime u ovoj fazi je dao ministar Miklavčič: neće se zatvoriti niti prodati bolnica Brežice.

No, iz njegovih brojnih argumenata, primjera iz svjetskih trendova i standarda, moglo se naslutiti da nam novi zakon donosi brojne promjene koje se mogu nazvati racionalizacija poslovanja, ali i možda nekako drugačije – manje javnog, a više privatnog zdravstva.

Dakle, u mogućoj perspektivi bi se mali Brežičani mogli rađati u Novom Mestu. Je li usko specijaliziranje bolnica dobro ili ne i kakav je trend u svijetu, samo su od nekih pitanja koja izazivaju bojazan i strah.

Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravlje kod ljudi kao "stanje kompletne fizičke, mentalne i društvene dobrobiti koje se ne sastoji samo od izostanka bolesti", a posljednjih godina definicija je proširena da bi uključila i sposobnost da se vodi "društveno i ekonomski produktivan život".

Tek kad se pročita ova definicija, brojna nam se otvorena pitanja zavrte u glavi.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)