Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Pozabavimo se danas pravom, "kultiviranom kulturom"

Kulturni zalogaji

Kultura. Umjesto politike, ratifikacije i medijacije, danas kultura. Umjesto dnevno-političkih "kruha i igara" pokušat ćemo vas "nahraniti" kulturnim zalogajima, odnosno osvježiti neka stara znanja i predstaviti vam neka nova. Razloga za to je više. Osjećamo se pomalo "dnevno-politički" isprazno i bljutavo pa stoga tražimo malu utjehu u kulturi, odnosno želimo vam približiti praznik kojeg smo u deželi praznovali ovih dana.

Nećemo se danas, dakle, baviti političkom kulturom, nego pravom "kultiviranom kulturom" - onim što nam nedostaje. Slovenija praznuje 8. veljaču kao državni blagdan, odnosno kao svoj kulturni praznik. Datum je povezan s obilježavanjem smrti velikana slovenskog pera i najvećeg slovenskog pjesnika - Franca Prešerna. Kulturni praznik je samo jedan od brojnih oblika ponosa i sjećanja na pjesnika, kojega svi smatraju "najvećim". Život Franca Prešerna bio je kratak, ali vrlo intezivan. Pedeset godina života obilježili su žal za nesretnom ljubavi prema Juliji Primicovoj, akademsko pravno obrazovanje i školovanje, ali i pomalo boemski život, ljubav prema lijepoj besjedi i kapljici. Odnos Slovenaca prema kapljicama koje donose utjehu potrebnima bio je čest motiv. Koja riječ ima toliko "ljubkovalnih" umanjenica kao vino - vince, vinček, vinčece; zapisao je prof. Godina u svom promatranju vremenskog okvira kada je Prešern stvarao.

Mnogi se kritičari slažu da je Prešern bio u svom izričaju i mislima daleko ispred svog vremena, da je čak i danas moderan.

"Prešern je za mnoge generacije Slovenaca mnogo više nego samo jedan od domačih literata: on je pjesnički genije. Prati nas od rođenja do smrti. Vremena se mijenjaju, ali djelo ostaje čvrsta stijena prolazne ljepote u nemirnom moru prolaznosti", zapisao je prof. Igor Godina.

Djela poput Zdravljice, Vrbe, Krsta kod Svice, samo su neka od onih koja spadaju u kategoriju opće kulture. Zagrebemo li i malo dublje u istraživanje djela i lika Prešerna susrest ćemo još brojne pjesme, balade, sonete, metafore, gazele...

Prešernov lik smo imali priliku svakodnevno susretati, čak ga vrtjeti po rukama doslovno, jer je bio ovjekovječen na starim novčanicama - tolarima. Pošta je izdala seriju maraka s njegovim likom. Neka djela su glazbenici poput Kreslina i Predina uspješno uglazbili, a svakom glumcu je poseban izazov i čast izvoditi njegova djela. Najpoznatije i najizvođenije, trajno utkano u povijest, je dio Zdravljice koja je slovenska himna. U istraživanju Prešernova lika i djela susreli smo prijevod Zdravljice na hrvatski jezik Luke Paljetka.

Kulturni praznik je blagdan, dan kad se s ponosom svi prisjećaju velikog pjesnika u rodnoj Vrbi, kada u slavu njegova djela i kulture općenito svjedočimo brojnim koncertima i priredbama.

Od 1946. godine se dodjeljuju Prešernove nagrade za životno djelo i godišnje nagrade za posebne uspjehe, iz fonda koji je nazvan Prešernov sklad. Nominirani, odnosno izabrani umjetnici, s posebnim ponosom dobivenu nagradu upisuju u svoj životopis. Ona je kao svojevrsni Oscar priznanju i vrijednosti njihova umjetničkog rada. Nagradu za životno djelo su ove godine primili glumica Ana Štefanija Drolc i slikar Zmago Jeraj. Šezdeset godina prisutnosti na kazališnoj sceni, brojna uprizorenja, "mitska širina likom, glasom i kretnjom", te velik doprinos u pedagoškoj ulozi na Akademiji – sve je to samo dio bogata opusa nagrađene Ane Štefanije Drolc. Slikar, grafičar, pedagog, publicist, likovni urednik – neka su zanimanja iz bogatog rada i opusa slikara Zmage Jeraja.

Dobitnici nagrade su bili gromoglasno pozdravljeni, jer su za publiku oni bili iznenađenje. Naime, odbor za dodjeljivanje nagrade odlučio se za neobjavljivanje imena prije manifestacije. Proslava naziva Ver sacrum je izazvala dvostruke reakcije. Ver sacrum dolazi od italskog obreda darovanja u čast umjetničkog proljeća. Svi oni koji su očekivali strogu i jako ozbiljnu priredbu, glumačko nabacivanje tortom i polijevanje šampanjcem, ostali su razočarani. Režija, koju potpisuje Diego de Brea, crvenu nit je našla u burleski, jer i to je umjetnički izražaj.

Poruka na kraju: više dana u godini posvetimo kulturi. Kultura, dakle.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)