Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Zvjezdan Linia
DUHOVNI STUPAC

Običaji koji traju stoljećima

O Uskrsu kroz znakove

Beskvasni kruh

Često se spominje da su ti dani kad se sve to događalo, bili važni za Židove. I pritom se govori da su to dani beskvasnih kruhova. Uspomena je to na povijesni Izlazak iz Egipta oko 1250. godine prije Krista. Mojsije je bio vođa naroda, sredstvo u Božjim rukama. Polazak iz Egipta bio je u znaku posebne večere gdje se jelo janje, a krvlju janjeta obilježilo se dovratnike kuća. Bio je to zaštitni znak od pomora prvorođenaca koje je zadesilo Egipćane. Pritom su Židovi jeli beskvasni kruh, kao kruh hitnje, jer je trebalo čekati na znak za polazak i odmah krenuti. Dakle, ne bi se dočekao ukvasani kruh. To je bila povijesna Pasha. Otada su Židovi uvijek na godišnji spomen tog događaja blagovali pashu, a pritom i beskvasni kruh. Tako je i Isus činio na posljednjoj večeri, jer je to bila i pashalna večera. Katolička je crkva sačuvala običaj da se danas pod sakramentalnom pashom, pod svetom misom, služi hostijama koje su ispečene bez kvasa. To je beskvasni kruh.

Blagoslov jela

Običaj je od davnine da se o Uskrsu blagoslivlja hrana što je onda vjernici nose svojim kućama i blaguju od toga svi ukućani. To su meso, kruh, jaja i mnogi prvi plodovi našega vrta koji se već u proljeće pojavljuju (kod nas posebno mladi luk). Taj običaj povezan je najprije s biblijskim događajima o židovskoj pashi, tj. s blagovanjem i čekanjem na Gospodinov prolazak. Međutim, taj blagoslov je povezan i sa starokršćanskim običajem kad su vjernici dolazili na sastanke, slavili euharistiju, a potom ostajali u zajedništvu i blagovali. Bile su to poznate "agape", gozbe bratske ljubavi. To je polako bljedilo s činjenicom da je kršćanstvo postalo slobodno, a kršćani mnogobrojniji. Sve je manje bilo malih zajednica gdje se moglo u bratskom kruhu ugodno boraviti i blagovati. Od te pradavne lijepe prakse nama je ostao samo blagoslov jela o Uskrsu. Podsjeća nas to da je svako blagovanje obred prijateljstva i ljubavi i da nas svako blagovanje treba približiti jedne drugima i Bogu.

Uskrsni zec i jaja

Posebno se uz simbole Uskrsa spominju zec i jaja. Zec ima površno značenje. Vjeruje se da je to povezano s uvjerenjem da zec spava kod otvorenih očiju. Uvijek je spreman reagirati kad osjeti opasnost. Možda je upravo činjenica zeca koji i noću bdije izazov i slika za vjernike koji bi trebali budni dočekati događaj Kristova uskrsnuća koji se dogodio noću.

Jaja kao simbol Uskrsa imaju dublju tradiciju. Jaje nosi u sebi tajnu života. Kad se ispuni vrijeme onda se iz jajeta pojavi novi život. Da bi se pojavio novi život mora se razbiti ljuska od jajeta. Sve nam to simbolizira Krista u grobu, pa onda odvaljeni kamen, pa prazni grob i novost Krista uskrsnuloga. Nastao je novi, potpuno novi život, neuništiv i slobodan od spona vremena i prostora. Jaje je tek blijeda slika neizrecive stvarnosti kad je Isus izišao iz groba. Ta stvarnost je tako lijepa i bogata, da se to želi obilježiti i obojanim jajima, šarenilom i ljepotom života.

Uskrsna svijeća

Svijeća nas prati kroz život. Kod krštenja se već pripaljuje svijeća. Kod prve pričesti, kod krizme, ista se svijeća opet pali. Kod nekih zgoda u obitelji jednako tako. Vjernici pale svijeću i uz bolesnika koji je pri prijelazu iz ovog svijeta u novi. Svako umiranje je tako prosvijetljeno simbolom zapaljene svijeće.

Krist je svjetlo svijeta. On je došao na svijet da svi u njemu vidimo. Vjera u Krista naše je prosvjetljenje. Uskrsna svijeća simbolizira nam Krista. Ona označuje i pobjedu Krista nad mrakom, jer se uskrsnuće dogodilo u mrkloj noći. Vjernici svoje svijeće u uskrsnoj noći pripaljuju od uskrsne svijeće. Tako i mi postajemo svjetlo od Svjetla, Krista Gospodina.

Sretan Uskrs!

Blagdan pobjede nad smrću, grijehom i zlom proslavimo u nadi da će Isus i u nama i u našim bližnjima i u svijetu u kojem živimo pobijediti smrt, grijeh i zlo. U nemirnim vremenima u kojima živimo osjećamo još dublju čežnju upravo nad takvom pobjedom. To je i naša čežnja koju izričemo svima koje volimo dok im želimo sretan i nadom ispunjen Uskrs!

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)